1              Poslovni broj: I Kž-Us-1/2024-4

Poslovni broj: I Kž-Us-1/2024-4

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

 

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr.sc. Lane Petö Kujundžić, predsjednice vijeća te Snježane Hrupek - Šabijan i Tomislava Juriše, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijalistice Vanje Petrović, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog M. J. i drugih, zbog kaznenog djela iz članka 328. stavak 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11. i 144/12. – dalje: KZ/11.) i drugih, odlučujući o žalbama optuženog M. J., optuženog D. D. i optužene M. T. podnesenim protiv dijela rješenja Županijskog suda u Splitu, broj K-Us-2/2022. od 6. studenog 2023., u sjednici vijeća održanoj 8. veljače 2024.,

 

 

r i j e š i o  j e

 

 

Prihvaćaju se žalbe optuženog M. J., optuženog D. D. i optužene M. T., ukida se prvostupanjsko rješenje u točki II izreke i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

 

Obrazloženje

 

 

1. Prvostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Splitu broj K-Us-2/2022. od 6. studenog 2023., pod točkom I izreke rješenja, na temelju članka 431. stavka 3. u vezi sa stavkom 3. i 4. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 51/12. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 52/14., 70/17., 126/19. i 80/22. – dalje: ZKP/08.), iz spisa tog suda broj K-Us-2/2022., kao nezakoniti dokazi izdvajaju se analitička obavijest PU Dubrovačko-neretvanske, Službe kriminaliteta droga, Grupe kriminalističke analitike broj: 511-03-04-OGR-30-14/2-13, od 27. svibnja 2014. (listovi 495-519 spisa), te dio iskaza vještaka P. J. sa rasprave od 6. ožujka 2019. koji započinje riječima: "Kada mi se predočava analitička obavijest…", a završava riječima: "… ostvarene veze u RH" (listovi 2657-2658 spisa).

 

1.1. Pod točkom II izreke rješenja odbijeni su kao neosnovani prijedlozi braniteljice okrivljene pod 3. M. T., odvjetnice J. S.., kojima se pridružila okrivljena M. T., kao i okrivljenici pod 1. M. J. i pod 2. D. D. te zamjenici njihovih branitelja, odvjetnici N. L. i D. D. (ispravno: prijedlozi optuženog M. J., optuženog D. D. i optužene M. T.), da se iz spisa predmeta kao nezakoniti dokazi izdvoje telekomunikacijsko vještačenje sačinjeno po stalnom sudskom vještaku P. J. (listovi 1705-1755 spisa), telefonski izlisti telekomunikacijskih operatera: Tele 2 d.o.o. (listovi 1527-1529 i 1537-1539 spisa), Vip net d.o.o. (listovi 1530 -1534 i 1541-1543 spisa) i Hrvatski telekom d.d. ( listovi 1535 -1536 spisa), iskaz stalnog sudskog vještaka P. J. sa rasprave od 6. ožujka 2019. (listovi 2657-2658 spisa) u preostalom dijelu koji nije izdvojen pod točkom I. izreke te "svi oni dokazi za koje se saznalo iz nezakonitih dokaza tzv. "plodovi otrovne voćke", temeljem odredbe članka 10. stavka 2. točke 4. ZKP-a i to prije svega dijelovi obrane optuženika u kojima su se oni referirali na sadržaj dokaza za koje obrana smatra da su nezakoniti".

 

2. Protiv dijela tog rješenja, pod točkom II izreke, žalbe su podnijeli optuženi M. J. po branitelju Č. P., optuženi D. D. po branitelju F. G. i optužena M. T. po braniteljici J. S., sve odvjetnici iz Z..

 

2.1. Svi optuženici žale se zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. i članka 468. stavka 3. ZKP/08. te zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz članka 470. ZKP/08. s prijedlozima da Visoki kazneni sud Republike Hrvatske usvoji žalbe, ukine pobijano rješenje i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

3. Prije održavanja sjednice vijeća spis je, u skladu s člankom 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. ZKP/08., dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

 

4. Žalbe optuženika su osnovane.

 

5. U pravu su optuženici kada u žalbi ističu da je ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. jer je izreka pobijanog dijela rješenja nerazumljiva, nema razloga o odlučnim činjenicama te su izneseni razlozi potpuno nejasni i u znatnoj mjeri proturječni zbog kojih pobijano rješenje nije moguće ispitati.

 

5.1. Iako su optuženici u žalbama upirali i na bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 3. ZKP/08. koja da je ostvarena zbog pogrešne primjene članka 10. stavka 3. ZKP/08. te povrede članka 489. stavka 3. ZKP/08., sadržajno se zapravo radi o prigovorima koji se odnose na povredu iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. pa će se i razmatrati u okviru te žalbene osnove.

 

5.2. Naime, prvostupanjski sud u točki II izreke pobijanog rješenja navodi da se odbijaju prijedlozi branitelja optuženika da se iz spisa izdvoje "svi oni dokazi za koje se saznalo iz nezakonitih dokaza tzv. "plodovi otrovne voćke", temeljem odredbe članka 10. stavka 2. točke 4. ZKP-a i to prije svega dijelovi obrane optuženika u kojima su se oni referirali na sadržaj dokaza za koje obrana smatra da su nezakoniti". Takva izreka je nerazumljiva, jer nije jasno što je njome odlučeno i koje je točno dokaze prvostupanjski sud odbio izdvojiti kao nezakonite.

 

5.3. Nadalje, iz razloga rješenja proizlazi da prvostupanjski sud utvrđuje da dokazi navedeni pod točkom II izreke pobijanog rješenja nisu nezakoniti dokazi u smislu članka 10. stavka 2. točke 2. ZKP/08. pa potom navodi (strana 10., posljednji odlomak) da sve i kada bi se radilo o nezakonitim dokazima da bi u konkretnom slučaju trebalo primijeniti odredbu članka 10. stavka 3. ZKP/08. uz navođenje pretpostavki za primjenu te odredbe. Međutim, primjena članka 10. stavka 3. ZKP/08. dolazi u obzir samo ako su dokazi pribavljeni povredom prava i sloboda iz članka 10. stavka 2. točke 2. ZKP/08., a prvostupanjski sud tvrdi da u konkretnom slučaju do takve povrede nije došlo zbog čega su razlozi rješenja u tome dijelu nejasni i u znatnoj mjeri proturječni.

 

5.4. Također, nejasno je zašto prvostupanjski sud utvrđuje i obrazlaže da sporni dokazi nisu nezakoniti u smislu članka 10. stavka 2. točke 2. ZKP/08. s obzirom da obrana predlaže njihovo izdvajanje po drugoj osnovi odnosno smatra da se radi o nezakonitim dokazima u smislu članka 10. stavka 2. točke 3. ZKP/08. zbog povrede odredbe članka 339.a ZKP/08., a o čemu prvostupanjski sud nije dao razloge.

 

5.5. Nadalje, prvostupanjski sud u razlozima rješenja navodi da su vještak i državni odvjetnik za potrebe provođenja telekomunikacijskog vještačenja od teleoperatera pribavili podatke odnosno telefonske izliste odlaznih i dolaznih poziva za točno određene brojeve telefona za vremensko razdoblje od 1. veljače 2014. do 30. lipnja 2014. te kako za pribavljanje tih izlista nije bio potreban nalog suca istrage koji je propisan člankom 339.a ZKP/08. jer su prije pribave tih izlista u predmetu određene posebne dokazne radnje nadzora koje su uključivale nadzor i tehničko snimanje telefonskih razgovora i drugih komunikacija na daljinu pri čemu je na strani 7. peti odlomak obrazloženja pobijanog rješenja pobrojao naloge suca istrage kojima su određene i produljene posebne dokazne radnje (list 7-22 spisa).

 

5.6. Točno je da prema recentnoj sudskoj praksi (npr. odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj I Kž-Us-80/2020. od 1. listopada 2020.) nema mjesta izdvajanju analize poziva i tablica izlista za telefonski broj točno određenog korisnika čija komunikacija je obuhvaćena posebnim dokaznim radnjama koje su uključivale nadzor i tehničko snimanje telefonskih razgovora i drugih komunikacija na daljinu. Međutim, u pobijanom rješenju izostali su razlozi: koji telefonski brojevi te njihovi korisnici su bili obuhvaćeni posebnim dokaznim radnjama odnosno radi li se o istim korisnicima za koje su pribavljeni sporni podaci teleoperatera.

 

5.7. Također, prvostupanjski sud se, između ostalog, poziva na nalog suca istrage broj Kir-Us-205/2013. od 27. prosinca 2013. no nalog od tog datuma ne postoji na listu 7-22 spisa, štoviše prvi nalog je datiran tek 19. veljače 2014. što bi značilo da bi vještak pribavljene podatke i izliste teleoperatera mogao koristiti tek od tog datuma pa nadalje zbog čega je nejasno temeljem kojih podataka je izrađeno telekomunikacijsko vještačenje za inkriminirano razdoblje od 1. prosinca 2013. pa do 19. veljače 2014. koje razdoblje nije pokriveno posebnim dokaznim radnjama.

 

5.8. U pravu su optuženici kada problematiziraju dio telekomunikacijskog vještačenja u odnosu na M. T. na listu 48 nalaza i mišljenja ( list 1752 spisa) gdje vještak analizira komunikaciju M. T. od 27. prosinca 2013. pri čemu proizlazi da položaje komunikacijskih uređaja utvrđuje prema baznim stanicama teleoperatera upravo onako kao su navedeni u analitičkoj obavijesti PU Dubrovačko-neretvanske, Službe kriminaliteta droga, Grupe kriminalističke analitike broj: 511-03-04-OGR-30-14/2-13, od 27. svibnja 2014. (dalje: analitička obavijest), koja je izdvojena iz spisa kao nezakonit dokaz. Dakle, nejasno je na temelju čega prvostupanjski sud zaključuje da je vještački nalaz u tom dijelu zakonit budući da iz spisa ne proizlazi da je komunikacija tog dana obuhvaćena posebnim dokaznim radnjama te da iz nalaza nije vidljivo odakle je vještak crpio podatke o položaju baznih stanica za taj dan odnosno je li podatke doista crpio iz navedene izdvojene analitičke obavijesti. Identično je i sa komunikacijom od 7. veljače 2014. koju vještak obrazlaže na listu 48-50 nalaza ( list 1752-1754 spisa).

 

5.9. Također, prvostupanjski sud u pobijanom rješenju navodi da se telekomunikacijsko vještačenje temelji i na drugim podacima u spisu koji su pribavljeni na zakonit način i to podacima mobitela i SIM kartica pribavljenih pretragama kod optuženika, a temeljem naloga suca istrage Županijskog suda u Splitu kao i pretragama provedenim u B. i H.. Pri tome prvostupanjski sud uopće ne navodi niti to proizlazi iz vještačkog nalaza što je, za koga i za koje vremensko razdoblje utvrđeno pretragama i kakvog utjecaja rezultati pretrage imaju na zakonitost pribave spornih izlista i predmetnog telekomunikacijskog vještačenja. Ako je prvostupanjski sud stava da za pribavljanje spornih izlista nije trebalo pribaviti nalog suca istrage, jer komunikacija ionako proizlazi iz rezultata pretrage mobitela optuženika postavlja se pitanje zašto je onda izdvojio analitičku obavijest kao nezakonit dokaz, nije li i ta komunikacija onda bila obuhvaćena i utvrđena pretragom mobitela i SIM kartica.

 

6. Slijedom navedenih propusta prvostupanjskog suda i utvrđene bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08., činjenično stanje je zasada nepotpuno i pogrešno utvrđeno.

 

7. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08., na koju mu je ukazano ovim rješenjem, prije svega na način da će pozvati obranu da precizira koje dokaze predlaže, u cijelosti ili u dijelu, izdvojiti iz spisa te po kojoj zakonskoj osnovi, a potom pozvati stalnog sudskog vještaka za telekomunikacije P. J. da se očituje temeljem kojih podataka je izradio tablice o ostvarenoj komunikaciji, posebice temeljem čega je utvrdio položaje komunikacijskih uređaja, nakon čega će uvažavajući sve navedeno u točkama 5.5.-5.7. ponovno razmotriti je li u konkretnom slučaju i u kojem dijelu došlo do povrede odredaba članka 339.a. ZKP/08. zbog čega se prikupljeni podaci ne bi mogli upotrijebiti kao dokaz u postupku i je li i u kom vremenskom razdoblju, te za koje točno telefonske korisnike komunikacija bila obuhvaćena posebnim dokaznim radnjama zbog čega i po kojoj osnovi prikupljeni podaci onda ne bi bili nezakoniti dokaz te od kakvog je utjecaja pretraga mobitela na zakonitost dokaza. Potom će donijeti pravilnu i zakonitu odluku koju će u odnosu na svaki pojedini dokaz potpuno i valjano obrazložiti.

 

8. Slijedom navedenog, na temelju članka 494. stavka 3. točka 3. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci.

 

 

Zagreb, 8. veljače 2024.