Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Katice Lučić, kao predsjednice vijeća, te Jasne Momirović i Ivane Bosnić-Kovačić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika SLAŠČAK d. o. o. Viškovci, kao pravne osobe i FH, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. točke 20. i stavka 2. Zakona o radu („Narodne novine“, broj: 93/14, 127/17, 98/19), odlučujući o žalbi okrivljenika SLAŠČAK d. o. o. Viškovci, kao pravne osobe i FH, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Đakovu od 14. veljače 2022., poslovni broj: 10. Pp-1343/2021-7, na sjednici vijeća održanoj 23. rujna 2025.

p r e s u d i o  j e

I. U povodu žalbe okrivljenika SLAŠČAK d. o. o. Viškovci, kao pravne osobe i FH, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, a po službenoj dužnosti, preinačava se prvostupanjska presuda u odnosu na pravnu osobu u odluci o kazni na način da za se prekršaj činjenično opisan u izreci prvostupanjske presude okrivljenoj pravnoj osobi na temelju članka 229. stavka 1. točke 20. Zakona o radu, uz primjenu članka 37. stavka 2. i stavka 3. točke 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), izriče novčana kazna u iznosu od 1.040,00 (tisućučetrdeset eura) eura koju je dužna platiti u roku od 60 (šezdeset) dana od dana primitka pisanog otpravka ove presude, s time da će se, ako dvije trećine izrečene kazne plati u roku za plaćanje, sukladno članku 152. stavu 3. Prekršajnog zakona smatrati da je kazna u cjelini plaćena.

II. Žalba okrivljenika SLAŠČAK d. o. o. Viškovci, kao pravne osobe i FH, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, odbija se kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda u pobijanom, a nepreinačenom dijelu.

III. Okrivljenici su dužni platiti paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske u iznosu od po 50,00 (pedeset) eura, svaki, u roku od 60 (šezdeset) dana od dana primitka pisanog otpravka ove presude, pod prijetnjom izvršenja.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranom presudom okrivljenici SLAŠČAK d. o. o. Viškovci, kao pravna osoba i FH, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, proglašeni su krivima i primjenom članka 37. stavka 1. i stavka 3. točke 2. Prekršajnog zakona kažnjeni novčanim kaznama u iznosima od 8.000,00 kuna pravna osoba i 1.000,00 kuna odgovorna osoba, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. točke 20. i stavka 2. Zakona o radu, činjenično opisanog u izreci, uz upozorenje da će se, ako dvije trećine izrečenih kazni plate u roku za plaćanje, u smislu članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona smatrati da su kazne u cjelini plaćene.

1.1. Istom presudom okrivljenici su obvezani na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 kuna, svaki.

2. Protiv navedene presude okrivljenici su pravodobno podnijeli žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjenično stanja i odluke o prekršajnopravnoj sankciji.

2.1. U žalbi u osporavaju pravilnost prvostupanjske presude zbog bitnih povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. i 11. Prekršajnog zakona, te članka 195. stavka 2. u vezi s člankom 179. stavkom 1. Prekršajnog zakona, člankom 185. stavkom 7. i stavkom 8. citiranog Zakona. Ističu i da je činjenično stanje pogrešno utvrđeno, a pri odmjeravanju kazni prvostupanjski sud nije vodio računa o svim okolnostima koje utječu na visinu kaznu i za svoju odluku dao razloge.

2.2. Žalitelji predlažu da se iz razloga navedenih u žalbi ista prihvati kao osnovana.

3. Žalba nije osnovana.

4. Ispitujući prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga koje žalitelji navode u žalbi te po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske utvrdio je da istom nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, da nije počinjena povreda materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika, da u postupku nije nastupila zastara prekršajnog progona, zatim da nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka na koje okrivljenici ukazuju, kao i da je prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje i okrivljenike proglasio krivima za terećeni prekršaj.

5. Neosnovano žalitelji upiru na bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka u sastavu i obrazlaganju presude, navedenu i opisanu u članku 195. stavku 1. točki 11. Prekršajnog zakona, već su u opisu djela u izreci jasno, logično i određeno navedene sve činjenice i okolnosti iz kojih proizlaze obilježja djela iz primijenjenog propisa koje se okrivljenicima stavlja na teret, a razlozi presude također su jasni, određeni i nisu proturječni niti međusobno, niti izreci, niti stanju spisa, pri čemu je za svaku svoju odluku prvostupanjski sud naveo dostatne i relevantne razloge koji su u potpunosti prihvatljivi i ovom sudu.

5.1. Jednako tako, nisu počinjene niti bitne povrede iz članka 195. stavka 2. u vezi s člankom 179. stavkom 1. Prekršajnog zakona, dok je o istaknutim povredama iz članka 185. stavka 7. i stavka 8. citiranog Zakona ovaj sud već odlučio u okviru razmatranja bitne povrede odredaba prekršajnog postupka u sastavu i obrazlaganju presude, navedene i opisane u članku 195. stavku 1. točki 11. Prekršajnog zakona. Iako je člankom 179. stavkom 1. Prekršajnog zakona propisano da će sudac, ako utvrdi da ne treba nastaviti glavnu raspravu radi dopune postupka ili razjašnjenja pojedinih pitanja, odmah donijeti presudu, koju će priopćiti nazočnim strankama i sudionicima u postupku, a u složenijim predmetima odgoditi njezino donošenje i objavu za tri dana te o mjestu i vremenu priopćavanja presude izvijestiti nazočne stranke i sudionike, što je prvostupanjski sud propustio učiniti po završetku glavne rasprave 14. veljače 2022., navedeno nije utjecalo na pravilnost i zakonitost pobijane presude.

6. Analizirajući provedeni postupak ovaj sud nalazi da su okrivljenici aktivno sudjelovali u postupku pred prvostupanjskim sudom, osporavajući da bi počinili terećeni prekršaj, nakon čega je u svojstvu svjedoka ispitana viša inspektorica rada KH koja se detaljno očitovala o činjenicama koje je utvrdila prilikom inspekcijskog nadzor kada je sastavila zapisnik o inspekcijskom nadzoru te su, nadalje, kao svjedoci ispitani radnici UH, ČH i AH. Uz to, napravljen je uvid u zapisnik o inspekcijskom nadzoru koji je, suprotno stavu žalitelja, sastavljen sukladno članku 158. Prekršajnog zakona. Isti sadrži izjave zatečenih radnika UH, ČH i AH koje su ti radnici, suglasni sa sadržajem svojih izjava koje su tom prilikom dali, tada i potpisali, pa kako ih je viša inspektorica rada, postupajući u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora, tada ispitala u svojstvu svjedoka sukladno odredbama zakona o ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku, to se isti zapisnik u smislu članka 158. stavka 8. Prekršajnog zakona valjano koristio kao dokaz u prekršajnom postupku, a za provjeru zakonitosti izjava radnika koje su navedene u zapisniku o inspekcijskom nadzoru od 17. studenoga 2021. nije potrebno suočiti radnike s inspektorom, niti dodatno utvrditi njihovim ispitivanjem jesu li prije ispitivanja u svojstvu doista upozoreni na zakonom propisani način. Iako su radnici UH i JH, ispitani na sudu na okolnost kada ih poslodavac obavještava o rasporedu radnog vremena, izjavljivali različito od onoga što su naveli prilikom inspekcijskog nadzora, pravilno prvostupanjski sud prihvaća točnim njihove međusobno suglasne izjave koje su dali pri inspekcijskom nadzoru kada su decidirano i međusobno suglasno naveli kada su i u kojem obliku dobili raspored radnog vremena, smatrajući da su isti, i dalje zaposleni kod okrivljenika, svjedočeći o samom događaju na ročištu glavne rasprave održanom u nazočnosti okrivljenika, govorili u korist svog poslodavca, a svjesni posljedica koje proizlaze iz njihovih izjava danih pri inspekcijskom nadzoru, te i ovaj sud prihvaća točnim njihove izjave dane prilikom inspekcijskog nadzora.

6.1. Suprotno stavu izraženom u žalbi, činjenično stanje u provedenom prvostupanjskom postupku potpuno je i točno utvrđeno, te je prvostupanjski sud na temelju dokaznog postupka u kojem je su ispitani svjedoci te je napravljen uvid u materijalne dokaze koji prileže spisu, ocjenjujući dokaze po slobodnom uvjerenju, izveo pravilan zaključak da su se u ponašanju okrivljenika stekla sva obilježja prekršaja koji im se stavlja na teret, pri čemu navodi žalbe ne dovode u sumnju pravilnost činjeničnog utvrđenja, pa su isti pravilno i zakonito proglašeni krivima za terećeno djelo.

7. Za odluku o krivnji okrivljenika, koji su propustili radnike kojima se radno vrijeme određuje tjednim rasporedom rada obavijestiti o rasporedu radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, prvostupanjski sud dao je dostatne i relevantne razloge u kojima je u potpunosti odgovorio na tvrdnje koje su okrivljenici isticali u obrani, a koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud, budući da okrivljenici žalbenim navodima nisu doveli u pitanje pravilnost i zakonitost pobijane presude.

8. Iako je nakon počinjenja inkriminiranog prekršaja izmijenjen propis o prekršaju te je 1. siječnja 2023. na snagu stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu („Narodne novine“ broj 151/22), kontinuitet prekršaja zadržan je u točki 23. članka 229. stavka 1. i 2. Zakona o radu s propisanim blažim novčanim kaznama za počinitelje tog prekršaja, međutim s obzirom na pravilno odmjerene novčane kazne u znatno ublaženim iznosima koji su unutar okvira novčanih iznosa propisanih i zakonom koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja i sada propisanih novčanih kazni, prema načelu konkretnosti nema mjesta primjeni blažeg propisa, jer po stavu ovog suda Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu ne dovodi do povoljnijeg rezultata za okrivljenike.

8.1. Imajući u vidu da je prvostupanjski sud okrivljenoj pravnoj osobi, primjenom odredbi o ublažavanju kazne, istu maksimalno ublažio i izrekao je u visini četverostrukog iznosa općeg zakonskog minimuma kazne za pravnu osobu u skladu s tada važećom odredbom članka 33. stavka 1. Prekršajnog zakona, te da je u međuvremenu 1. siječnja 2023. stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 114/22), pa sada za prekršaj propisan zakonom za počinitelja prekršaja pravnu osobu ne može biti izrečena novčana kazna u iznosu manjem od 260,00 eura, primijenjen je Zakon o izmjenama Prekršajnog zakona kao propis blaži za pravnu osobu, te je u skladu s tim, po službenoj dužnosti, okrivljenoj pravnoj osobi za terećeno djelo izrečena novčana kazna u visini četverostrukog iznosa sada propisanog općeg zakonskog minimuma novčane kazne pravnoj osobi, vodeći računa o odredbama članka 37. stavka 3. točke 2. i 1. Prekršajnog zakona.

8.2. Okrivljena odgovorna osoba za inkriminirana djela kažnjena je primjerenom i već dovoljno ublaženom kaznom.

8.3. Izrečenim kaznama po ocjeni ovog suda postići će se svrha kažnjavanja i na okrivljenike djelovati na način da se ubuduće klone činjenja ovakvih ili sličnih prekršaja, odnosno postići će se kako opća, tako i posebna svrha izricanja prekršajnih sankcija, dakle svrha specijalne i generalne prevencije.

8.4. Sukladno članku 152. Prekršajnog zakona, ako okrivljenici u roku koji je određen za plaćanje kazne plate dvije trećine izrečenih novčanih kazni, novčane kazne smatrati u cjelini plaćenima.

9. Kako je ovaj sud, postupajući po žalbi okrivljenika, donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena njihova prekršajna odgovornost, to je za iste, temeljem članka 139. stavka 5., u svezi s člankom 138. stavkom 2. točkom 3.c) Prekršajnog zakona, nastala i obveza podmirivanja paušalnog iznosa troškova prekršajnog postupka koji su nastali u povodu žalbe na ovom sudu, s time da je visina paušalnog iznosa određena sukladno složenosti i trajanju prekršajnog postupka.

10. Zbog izloženih razloga odlučeno je kao u izreci ove odluke.

U Zagrebu, 22. rujna 2025.

Zapisničarka

Predsjednica vijeća

Ivana Vorel Mikša, v. r

Katica Lučić, v. r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Đakovu, u 5 otpravaka: za spis, okrivljenike i tužitelja.