Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Varaždinu

    Varaždin, Međimurska 26D

    Poslovni broj: Kž-411/2025-4

    R E P U B L I K A  H R V A T S K A

    R J E Š E NJ E

    Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sudaca Tomislava Brđanovića, predsjednika vijeća, te Rajka Kipkea i Igora Pavlica, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Hajdarović, u kaznenom predmetu protiv optuženog HT, zbog kaznenih djela iz čl. 235. st. 1. u svezi s čl. 52. i čl. 141. st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15., dalje: KZ), odlučujući o žalbi optuženika protiv presude Općinskog suda u Rijeci poslovni broj: K- 33/2019-124 od 19. prosinca 2024., u sjednici održanoj 23. rujna 2025.,

    r i j e š i o  j e

    Prihvaća se žalba optuženog HT te se ukida pobijana presuda u osuđujućem dijelu i predmet u tom segmentu upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku pred izmijenjenim sucem pojedincem.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom suda prvog stupnja optuženi HT proglašen je krivim zbog počinjenja kaznenog djelo iz čl. 235. st. 1. u svezi s čl. 52. KZ-a na način i pod okolnostima opisanim u točki I izreke te presude, te je na temelju istog zakonskog propisa osuđen na kaznu zatvora u trajanju od sedam mjeseci, s time da mu je na temelju čl. 56. st. 1. 2. i 3. KZ-a izrečena uvjetna osuda tako da se izrečena kazna zatvora neće izvršiti ako u roku od dvije godine ne počini novo kazneno djelo.

    1.1. Na temelju čl. 158. st. 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08., 76/09., 80/11., 120/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24., dalje: ZKP-24) oštećeni FT je s postavljenim imovinskopravnim zahtjevom upućen u građanski postupak.

    1.2. Na temelju čl. 148. st. 1. ZKP-24 naloženo je optuženom HT podmiriti troškove kaznenog postupka i to paušalne svote u iznosu od 300,00 eura, dok je na temelju čl. 148. st. 6. ZKP-24 oslobođen obveze naknade ostalih troškova kaznenog postupka.

    1.3. Istom presudom je na temelju čl. 452. t. 3. ZKP-24 protiv optuženog HT odbijena optužba da bi počinio kazneno djelo iz čl. 141. st. 1. KZ-a činjenično i pravno opisano u točki II izreke te presude.

    1.4. Na temelju čl. 149. st. 1. ZKP-24 troškovi kaznenog postupka u odbijajućem dijelu presude padaju na teret proračunskih sredstava.

    2. Protiv osuđujućeg dijela te presude je optuženi HT putem branitelja Borisa Šolaje, odvjetnika, pravovremeno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni (ispravno bi trebalo stajati: odluke o uvjetnoj osudi), s prijedlogom da nadležni drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu na način da optuženika „oslobodi kaznene odgovornosti“ ili, podredno, da je ukine i predmet vrati na novo suđenje.

    3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

    4. U smislu čl. 474. st. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj:

    152/08., 76/09., 80/11., 120/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24. i 72/25., dalje: ZKP-25) spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Varaždinu na obvezno razgledavanje, nakon čega je isti podneskom broj: KŽ-DO-475/2025 od 8. srpnja 2025. vraćen ovom sudu drugog stupnja.

    5. Žalba je osnovana.

    6. Ponajprije treba reći da optuženik u žalbi neopravdano upozorava da je pobijana presuda nerazumljiva i da u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, čime sugerira postojanje bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. t. 11. ZKP-24, mada se izrijekom ne poziva na tu zakonsku odredbu. Valja primijetiti da optuženik tu žalbenu osnovu de facto nije obrazložio, budući da su njegovi prigovori koji slijede iz sadržaja žalbe zapravo činjenične naravi i prema tome spadaju u domenu druge žalbene osnove – pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. U svakom slučaju ovaj je drugostupanjski sud, suprotno uopćenoj žalbenoj tvrdnji žalitelja, našao da pobijana presuda nije nerazumljiva, da je u njoj sud prvog stupnja iznio razloge o svim pravno relevantnim činjenicama i da se stoga može meritorno ispitati, što znači da nije ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz naprijed naznačene zakonske odredbe na koju aludira žalitelj.

    7. Nadalje, nije u pravu optuženik niti kada u žalbi upire na bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 3. ZKP-24 premda se ni ovdje izričito ne poziva na tu zakonsku odredbu. Bitna proceduralna povreda iz navedenog zakonskog propisa postoji ako sud pri pripremanju rasprave ili u tijeku rasprave ili pri donošenju presude nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ZKP-24 ili je na raspravi povrijedio pravo obrane, a to je utjecalo ili moglo utjecati na presudu. U konkretnom slučaju je prvostupanjski sud, doduše, doista pogrešno primijenio odredbu čl. 402. st. 2. ZKP-24, ali se ovdje nije ostvario drugi zakonski uvjet koji mora biti kumulativno ispunjen kod tzv. relativno bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 3. ZKP-24, a to je da je ta nepravilna primjena zakonske odredbe utjecala ili mogla utjecati na pobijanu presudu. Naime, sud prvog stupnja je protivno čl. 402. st. 2. ZKP- 24 izvanraspravno ispitao oštećenika – svjedoka FT, budući da optuženik nije pristupio na raspravu 10. listopada 2022., a u tom času nije imao ni branitelja, pa je, dakle, izvanraspravno ispitivanje imenovanog oštećenika – svjedoka provedeno bez suglasnosti obrane, što je jedna od nužnih zakonskih pretpostavki za ispravnu primjenu čl. 402. st. 2. ZKP-24. Na taj način je uistinu stvoren nekonfrontirani dokaz, koji je kasnije sud prvog stupnja uporabio u donošenju osporene presude, međutim unatoč tome u predmetnom slučaju nije došlo do ostvarenja bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 3. ZKP-24 na koju se ukazuje žalbom. To poradi toga što iz raspravnog zapisnika od 16. prosinca 2024. (listovi 423-429) proizlazi da su stranke dale suglasnost na čitanje zapisnika o iskazu svjedoka FT, koji je ispitan izvanraspravno, i na koji nisu imale nikakve primjedbe (list 424), čime se optuženik ustvari nesporno odrekao svog konfrontacijskog prava u odnosu na neposredno ispitivanje spomenutog svjedoka. Naime, konfrontacijska klauzula odnosi se isključivo na pravo optuženika kojeg se on, ako želi, može odreći (što je optuženik i učinio), pa u takvom slučaju sud smije koristiti nekonfrontirani dokaz pri donošenju osuđujuće presude. Stoga žalba optuženika niti u tom dijelu nije prihvaćena, dok ispitivanjem osporene presude u granicama ovlaštenja iz čl. 476. st. 1. t. 1. ZKP-25 ovaj drugostupanjski sud nije uočio da bi sud prvog stupnja počinio ma koju drugu od bitnih povreda kaznenog postupka na čije postojanje se u žalbenom postupku protiv presude pazi po službenoj dužnosti.

    8. Međutim, u pravu je optuženik kada se žali zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i to vezano za drugi dio inkriminacije koji se odnosi na oštećenje ulaznih vrata predmetne kuće. Sud prvog stupnja našao je dokazanim da je optuženik kritične zgode namjerno oštetio i ta vrata na način opisan u činjeničnom supstratu djela, jer je i u tom segmentu ocijenio vjerodostojnim iskaz oštećenog FT, kojeg je potvrdilo svjedočenje IT, dok u tom kontekstu nije prihvatio iskaze svjedoka ČT i HTN, okvalificiravši ih neprihvatljivima s obzirom na izjave ostalih svjedoka (FT i ET) i na obranu samog optuženika koji je dozvolio mogućnost da je do oštećenja ulaznih vrata došlo prilikom njegova sukoba s oštećenim FT koji se odvijao do tih vrata.

    8.1. Optuženik u žalbi opravdano ukazuje da je prvostupanjski sud trebao pomnije i s većom dozom kritičnosti ocijeniti vjerodostojnost proturječnih dokaza te savjesnije i brižljivije analizirati ove personalne dokaze u njihovoj uzajamnoj korelaciji. Naime, žalitelj osnovano upozorava da je IT bio posredan svjedok, budući da on svoja saznanja o oštećenju ulaznih vrata crpi isključivo od oštećenika, što je i sam potvrdio izjavivši: „FT da mu je rekao da je HT razbio ulazna vrata kuće nogama i rukama, tj. šakama.“ Osim toga i iz svjedočenja ŽT i HTN dade se zaključiti da je IT na lice mjesta stigao kasnije. S druge strane, ČT i HTN bili su očevici inkriminiranog događaja, a oboje kao neutralni svjedoci osporavaju da je optuženik razbio ulazna vrata. Potonja svjedokinja je ujedno decidirana u tvrdnji da je cijelo vrijeme bila prisutna događaju.

    8.2. Što pak se tiče optuženikove obrane u kojoj dopušta mogućnost da je došlo do oštećenja ulaznih vrata u tijeku njegova fizičkog sukoba s oštećenikom, valja prije svega primijetiti da je riječ o pretpostavci, a čak i ako ona odgovara istini, tada se otvara pitanje optuženikove namjere da ošteti tuđu stvar. Naime, nesporno je da se u blizini ulaznih vrata odvijao fizički obračun između optuženika i oštećenika, pa ako je do njihova oštećenja došlo u žaru borbe, to se ne može pripisati optuženikovoj namjeri na počinjenje kaznenog djela iz čl. 235. st. 1. KZ-a.

    9. Iz razloga iznijetih u prethodnim točkama 8. – 8.2. ovaj je drugostupanjski sud u tom dijelu prihvatio žalbu optuženika zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, dakle, u odnosu na dio inkriminacije koji se tiče oštećenja ulaznih vrata predmetne kuće, te je na temelju čl. 483. st. 1. i čl. 484. st. 1. ZKP-25 donio odluku kao u izreci ovog rješenja. Budući da je ovdje riječ o produljenom kaznenom djelu iz čl. 235. st. 1. u svezi s čl. 52. KZ-a, valjalo je pobijanu presudu u osuđujućem dijelu u cijelosti ukinuti.

    10. U ponovljenom suđenju sud prvog stupnja će izvesti sve do sada provedene dokaze, a i druge za koje se ukaže potreba, te će s većom pažnjom i kritičnosti ocijeniti vjerodostojnost proturječnih dokaza, imajući u vidu sve one okolnosti na koje je u izloženom smislu upozorio ovaj žalbeni sud, pri čemu će posebno povesti računa i o subjektivnom elementu predmetne inkriminacije, pa će zatim na temelju savjesne, brižljive i sveobuhvatne analize cjelokupnog dokaznog materijala, sukladno obvezi iz čl. 450. st. 2. ZKP-25, pravilno i potpuno utvrditi pravno relevantno činjenično stanje te donijeti novu i na zakonu osnovanu odluku za koju će iznijeti uvjerljivo i argumentirano obrazložene razloge u skladu s čl. 459. st. 5. ZKP-25.

    U Varaždinu 23. rujna 2025.

    Predsjednik vijeća

    Tomislav Brđanović

    U zamjenu potpisao sudac

    Igor Pavlic

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.