Republika Hrvatska
Općinski prekršajni sud u Splitu
Split, Domovinskog rata 4
Pp-8965/2025-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sutkinji Ljiljani Vuko, uz sudjelovanje Ivane Hrgović kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv DM zbog prekršaja iz članka 229. stavka 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/08, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23, 125/24) odlučujući o prigovoru okrivljenice, protiv obaveznog prekršajnog naloga Policijske uprave šibensko-kninske, Postaje prometne policije Šibenik Klasa:
211-07/25-2/13319 ur. broj: 511-13-11-25-1 od 8. ožujka 2025., nakon provedenog žurnog postupka, na temelju članka 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), dana 23. rujna 2025.
p r e s u d i o j e
okrivljenica DM, kći D i A, rođ. **.**.1976. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], VSS, nastavnica likovne kulture, lošeg imovnog stanja, majka dvoje djece, državljanka RH, nekažnjavana,
k r i v a j e
što je dana 7. ožujka 2025. u 19,53 u [adresa] kao vlasnica osobnog automobila marke Renault Clio reg. oz [registarska oznaka], istog dala na upravljanje AM rođenom **.**.1981. za kojeg je mogla ili morala znati da nema pravo upravljati vozilom dok mu je vozačka dozvola broj [broj vozačke dozvole] ukinuta zbog prikupljenih 12 negativnih bodova u razdoblju od 2 godine na temelju rješenja PU šibensko-kninske, Klasa UP/I-211-03/24-4/2180 ur. broj: 511-13-06-24-4, za vremenski period od 7. ožujka 2024. do **.**.2026. (AM sudjelovao u prometnoj nesreći s navedenim automobilom),
čime je počinila prekršaj iz članka 229. stavka 2. kažnjiv po članku 229. stavku 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,
pa joj se na temelju navedenog Zakona, a primjenom članka 37. Prekršajnog zakona
i z r i č e
NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 100,00 EURA (sto)
Okrivljenica je dužna novčanu kaznu platiti u roku od 30 dana po primitku ove presude, jer će se u protivnom novčana kazna naplatiti prisilno.
Izrečena novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako u navedenom roku okrivljenik plati dvije trećine (2/3) novčane kazne.
Na ime troškova prekršajnog postupka dužan je okrivljenica platiti iznos od 40,00 eura (četrdeset) u roku od 30 dana po primitku ove presude, jer će se u protivnom isti naplatiti prisilno.
Obrazloženje
1. Pobijanim obaveznim prekršajnim nalogom okrivljenica je proglašena krivom zbog prekršaja iz članka 229. stavka 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te je kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 390,00 eura, uz obvezu snošenja troškova postupka u paušalnom iznosu od 13,27 eura.
2. Protiv tog obaveznog prekršajnog naloga okrivljenica je pravodobno podnijela prigovor, pa je predmet dostavljen nadležnom sudu na odlučivanje na temelju članka 243. stavka 1. Prekršajnog zakona.
3. Povodom prigovora, pobijani obavezni prekršajni nalog stavljen je van snage i prihvaćen kao optužni prijedlog te je proveden žurni postupak na temelju članka 221. stavka 1. točke 6. Prekršajnog zakona.
4. Po primitku sudskog poziva DM je dostavila pisanu obranu u kojoj navodi da se ne smatra krivom i da je za sve prometne prekršaje koji su se dogodili automobilom Renault Clio reg. oz [registarska oznaka], kriv njezin partner AM, OIB [osobni identifikacijski broj], za što da nije ni znala.
5. U dokazne svrhe pročitan je prigovor na obavezni prekršajni nalog, zapisnik o očevidu prometne nesreće koja se dogodila 8. ožujka 2025. u [adresa] u [adresa], u kojoj je sudionik AM koji je upravljao vozilom Renault Clio reg. oz [registarska oznaka], vlasništvo DM, pregledan je situacijski plan i fotodokumentacija sačinjena prilikom očevida prometne nesreće te je izvršena provjera u prekršajnoj evidenciji iz koje je utvrđeno da u zadnje tri godine DM nije prekršajno kažnjavana.
6. Na temelju ovako provedenog postupka, u kojem je sud izvedene dokaze cijenio po slobodnom uvjerenju, i to svakog ponaosob, kao i u njihovim međusobnim odnosima, nedvojbeno proizlazi da su se kritične prigode u postupanju okrivljenice ostvarila sva bitna obilježja prekršaja koji joj se stavlja na teret.
7. Člankom 229. stavkom 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama je propisano da vlasnik vozila, odnosno osoba kojoj je vozilo povjereno ne smije vozilo dati na upravljanje osobi za koju je mogao ili morao znati da nema pravo upravljati vozilom (upravlja vozilom prije stjecanja prava na upravljanje, za vrijeme dok joj je izrečena sigurnosna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom ili zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom ili mjera opreza privremenog oduzimanja vozačke dozvole ili je isključena iz prometa, nema upisanu odgovarajuću kategoriju, upravlja vozilom bez pomagala ili ne postupa po uvjetima i ograničenjima navedenim u vozačkoj dozvoli, kojoj je vozačka dozvola oduzeta ili ukinuta), osobi za koju se na temelju njezina ponašanja može zaključiti da je pod utjecajem droga ili lijekova ili koja u krvi ima nedozvoljenu količinu alkohola ili je pod vidnim utjecajem alkohola ili je u tolikom mjeri umorna i bolesna da nije u stanju na siguran način upravljati vozilom.
8. DM u svojoj pisanoj obrani, kao i u prigovoru na obavezni prekršajni nalog navodi da se ne smatra krivom, jer nije znala da njezin partner AM nema vozačku dozvolu te da je to slučajno otkrila i od tada da je počela skrivati ključeve svog automobila. Međutim, to ne može isključiti njezinu prekršajnu odgovornost, jer je kao vlasnica automobila koji je u pravnom smislu tzv. opasna stvar bila dužna u svakom trenutku znati tko upravlja njezinim automobilom, a ako je već znala da njezin nevjenčani partner nema vozačku dozvolu, bila je dužna onemogućiti mu korištenje. S obzirom da je on zatečen u prometnom prekršaju, to samo može značiti da je nehajno postupala s ključevima automobila i na takav način ipak omogućila AM da ga koristi. Nehaj kao blaži oblik krivnje dostatan je za nepostojanje prekršaja u smislu članka 28. stavka 2. Prekršajnog zakon kojim je propisano da počinitelj prekršaja postupa svjesnim nehajem kada je svjestan da može počiniti prekršaj, ali lakomisleno smatra da se to neće dogoditi ili da će to moći spriječiti.
9. U suglasju s utvrđenim činjeničnim stanjem i citiranom odredbom Zakona, nedvojbeno proizlazi da su se kritične prigode u njezinom propustu ostvarila sva subjektivna i objektivna obilježja predmetnog prekršaja, radi čega ju je trebalo proglasiti krivom i kazniti.
10. Za taj prekršaj propisana je novčana kazna u iznosu od 390,00 do 920,00 eura.
11. Pri odlučivanju o prekršajnopravnoj sankciji uvažene su sve okolnosti koje djeluju na to da ista po vrsti i mjeri budu lakše ili teže za počinitelja prekršaja u smislu članka 36. Prekršajnog zakona, a osobito stupanj krivnje, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, njegovo ponašanje nakon počinjenog prekršaja, te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja, kao i njegovo imovinsko stanje, pa je kao olakotne okolnosti sud cijenio to što DM u zadnje tri godine nije prekršajno kažnjavana, što je majka dvoje djece, što je slabog imovnog stanja i navode njezine obrane o okolnostima pod kojima je došlo do toga da je AM kritične prigode upravljao njezinim automobilom. Kako posebno otegotnih okolnosti nije bilo, primjenom članka 37. Prekršajnog zakona izrečena joj je ublažena novčana kazna za koju sud smatra da je u konkretnom slučaju primjerena za ostvarenje propisanih svrha kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona, odnosno da će djelovati na okrivljenicu da ubuduće bude pažljivija i ne dozvoli neovlaštenim osobama korištenje njezinog automobila te da ne čini prometne i druge prekršaje kao da će djelovati i na druge građane da ne čine prekršaje i poštuju pravni sustav Republike Hrvatske.
12. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom ako okrivljenica plati dvije trećine izrečene novčane kazne u ostavljenom roku.
13. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavcima 1. i 2. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušal koji je određen s obzirom na složenost i trajanje postupka te materijalne prilike okrivljenice, pri čemu je uvaženo i to da paušalni trošak može biti određen u rasponu od 13,27 do 663,61 eura, što je propisano Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine br. 18/13).
U Splitu 23. rujna 2025.
Zapisničarka
Sutkinja
Ivana Hrgović,v.r.
Ljiljana Vuko,v.r.
Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude žalba nije dopuštena sukladno članku 244. stavku 3. Prekršajnog zakona.
Dostaviti: okrivljeniku, ovlaštenom tužitelju, ovdje
