Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-4728/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od predsjednice vijeća Sanje Joka Umićević, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća mr.sc. Iris Gović Penić te članice vijeća Ines Kovačević, u pravnoj stvari tužitelja RR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku RRI, protiv tuženika REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587, Zagreb, 10000 Zagreb zastupanog po zakonskom zastupniku Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, radi utvrđenja prava vlasništva na nekretninama, odlučujući, o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-1062/2021-8 od 3. lipnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 23. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se kao neosnovana žalba tuženika i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-1062/2021-8 od 3. lipnja 2024. u točkama I, II i III izreke.

II Preinačava se presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-1062/2021- 8 od 3. lipnja 2024. u točki IV izreke u dijelu kojim je tuženiku naloženo da tužitelju naknadi trošak postupka preko iznosa od 1.576,65 eura do iznosa od 1.857,90 eura sa zateznim kamatama i sudi:

Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troška postupka preko iznosa od 1.576,65 eura do iznosa od 1.857,90 eura, odnosno za 281,25 eura sa zateznim kamatama.

III U preostalom dijelu žalba tuženika protiv točke IV izreke presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-1062/2021-8 od 3. lipnja 2024. se odbija kao neosnovana te se u tom dijelu presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P- 1062/2021-8 od 3. lipnja 2024. potvrđuje.

IV Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troška sastava žalbe.

V Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Izreka prvostupanjske presude glasi:

"I. Utvrđuje se da je tužitelj RR, OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik fizički i geometrijski točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], i to baš onog dijela, koji je u Nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ivana Barbalića od 07.01.2021. godine, šrafiran crvenom bojom i označen točkama A, B, C, D, E, F, G, I, J, K, ukupne površine 183 m2.

II. Ovlašćuje se tužitelj RR, OIB: [osobni identifikacijski broj], da na temelju ove presude provede parcelaciju čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], i to na način da se iz navedene nekretnine izdvoji fizički i geometrijski točno određeni realni dio iste, pobliže označen u Nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ivana Barbalića od 07.01.2021. godine, šrafiran crvenom bojom i označen točkama A, B, C, D, E, F, G, I, J, K, ukupne površine 183 m2 i navedeni dio formira kao samostalna čestica zemljišta s novim brojem, te provedbu navedene parcelacije u katastru i zemljišnoj knjizi za K. O. [katastarska općina].

III. Ovlašćuje se tužitelj RR, OIB: [osobni identifikacijski broj], da na temelju ove presude i prijavnog lista, kojim će se provesti parcelacija čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], opisana u točki II. izreke ove presude, u zemljišnoj knjizi zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva na novoformiranoj čestici zemljišta nastaloj tim prijavnim listom na ime tužitelja, i to za cijelo, uz istovremeno brisanje tog prava s imena Republika Hrvatska.

IV. Dužna je tužena u roku od 15 dana tužitelju isplatiti parnične troškove postupka u iznosu od 1.857,90 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na iznos parničnih troškova postupka teče od dana presuđenja do konačne isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.“

2. Protiv te presude žali se tuženik zbog svih žalbenih razloga te traži naknadu troška sastava žalbe.

3. Tužitelj u odgovoru na žalbu predlaže žalbu tuženika odbiti kao neosnovanu te traži naknadu troška sastava odgovora na žalbu.

4. Žalba je osnovana samo u dijelu odluke o troškovima postupka.

5. Ispitujući prvostupanjsku presudu, kao i postupak koji joj je prethodio, nije utvrđeno da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku - dalje u tekstu ZPP (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 8/14 i 70/19, 80/22), na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a kao niti one koje se ističu u žalbi.

6. U provedenom postupku utvrđene su sve činjenice odlučne za donošenje zakonite i pravilne odluke u ovom sporu, te je na osnovu izvedenih dokaza i njihove ocjene, sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a, u potpunosti i pravilno utvrđeno činjenično stanje. Tuženik u žalbi preocjenjuje izvedene dokaze, ali njegovu ocjenu izvedenih dokaza ovaj sud kao drugostupanjski ne prihvaća.

7. Sud prvog stupnja je pravilno primijenio materijalno pravo.

8. Tužitelj tužbom traži utvrđenja prava vlasništva.

U tužbi se navodi da se tužitelj prije podnošenja tužbe obratio nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješenje spora u predmetu rješavanja imovinskopravnog stanja nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], sve sukladno obvezi koja proizlazi iz odredbe čl. 186. a. ZPP-a.

Na zahtjev tužitelja za mirnim rješenjem spora Općinsko državno odvjetništvo Split je dopisom od 27. srpnja 2020. zatražilo dopunu zahtjeva i dostave dodatne dokumentacije te je tužitelj podneskom od 24. rujna 2020. dostavio dodatnu dokumentaciju.

No, Općinsko državno odvjetništvo Split je dopisom od 22. listopada 2020., zatražilo od tužitelja da pred Općinskim sudom u Splitu pokrene izvanparnični postupak radi osiguranja dokaza, i to saslušanjem svjedoka na okolnost stjecanja prava vlasništva predmetne nekretnine, te očevidom na licu mjesta uz sudjelovanjem stalnog sudskog vještaka za geodeziju, a sve u svrhu identifikacije predmetne nekretnine, što je tužitelj učinio te pred Općinskim sudom u Splitu podnio prijedlog radi osiguranja dokaza.

Dana 3. prosinca 2020. određen je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka Ivana Barbalića, geodeta Stalnog sudskog vještaka za geodeziju, te uz sudjelovanje svjedoka HR i GR.

Stalni sudski vještak je dana 7. siječnja 2021. izradio Nalaz i mišljenje za čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina].

Svjedoci su potvrdili da je tužitelj zajedno sa svojim prednicima u mirnom posjedu preko sto godina. Međutim, i nakon svih provedenih dokaza, na zahtjev tužitelja za mirnim rješenjem spora Općinsko državno odvjetništvo Split je izvijestilo punomoćnicu tužitelja da nema mjesta mirnom rješenju spora.

U zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela u Solinu upisana je čest. zem. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], koja ima površinu od 1362 m2, a predmetna nekretnina u navedenoj površini od 1362 m2 upisana je na ime tuženika.

Dio predmetne čestice koja u naravi predstavlja kuću (katnosti, prizemlje i kat površine 57 m2) i pomoćni objekt (površine 15 m2) te okućnicu-dvorište (površine 111 m2), dakle ukupni posjed tužitelja na predmetnoj čestici iznosi 183 m2, te je navedena kuća s okućnicom u površini od 183 m2 u posjedu tužitelja i njegovih prednika preko sto godina.

Stvarni vlasnik i posjednik nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u površini od 183 m2, je upravo tužitelj i to baš onog dijela, koji je u Nalazu i mišljenju Stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ivana Barbalića od 7. siječnja 2021., šrafiran crvenom bojom i označen točkama A, B, C, D, E, F, G, I, J, K, ukupne površine 183 m2.

Tužitelj je u mirnom posjedu predmetne nekretnine osobno i putem prednika već više od 100 godina. U Rješenju o nasljeđivanju iza pok. ĐR, pok. RR, iz [adresa], koje Rješenje je donio Javni bilježnik u Kaštel Starom, Joško Donika-Stanojević, dana 19. siječnja 2010., posl. br. O-3478/09, nije upisana predmetna nekretnina iako je iz svih dokaza izvedenih tijekom postupka nagodbe, razvidno da je ista izvanknjižno vlasništvo tužitelja, te njegovih prednika i to njegovog pokojnog oca pok. ĐR, pok. RR i pokojnog djeda ČR, pok. R, koji je bio djed tužitelja i koji je istu kuću i sagradio na predmetnoj nekretnini prije više od sto godina.

Osim toga, tužitelj je s bratom MR, pok. ĐR, OIB: [osobni identifikacijski broj], zaključio Ugovor o diobi nekretnina za k. o. [katastarska općina], koji Ugovor je ovjeren kod Javnog bilježnika iz Splita, Gorana Čolaka, br. OV-1898/2020 od 18. svibnja 2020., temeljem kojeg Ugovora je predmetna nekretnina (u naravi kuća s okućnicom) označena kao čest. zem. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], anagrafske oznake [adresa], pripala tužitelju zbog čega isti ima pravni interes da se utvrdi vlasnikom predmetne nekretnine.

Tužitelj tvrdi da je Republika Hrvatska u odnosu na predmetnu nekretninu upisana samo formalno, te je stvarni izvanknjižni vlasnik tužitelj. Vlasništvo nad predmetnom nekretninom tužitelj je stekao stupanjem u posjed na temelju Ugovora o kupoprodaji od prodavatelja IR, koji je zajedno s njegovim prednicima u dugogodišnjem istinitom, zakonitom, poštenom i nikad uznemiravanom posjedu, već više od 100 godina.

Slijedom svega navedenog predlaže se da donese presudu kako glasi u izreci prvostupanjske presude.

9. Iz navedenoga proizlazi da tužitelj traži utvrđenje prava vlasništva na nekretnini dosjelošću.

10. Pravilno sud prvog stupnja navodi da se temeljem pravnog pravila iz paragrafa 1460. Općeg građanskog zakonika (OGZ) za stjecanje prava vlasništva temeljem dosjelosti zahtijeva zakonit, zatim pošten i istinit posjed, s time da onaj tko dospjelost svog posjeda temelji na vremenu od 30 ili 40 godina nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja, a tužitelj tužbeni zahtjev i temelji na tom vremenu s obzirom na razdoblje dosijedanja od 1900.

11. Posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova. Savjesnost posjeda se pretpostavlja.

12. Iz provedenih dokaza u postupku, posebno iskaza tužitelja i svjedoka, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da su tužitelj RR i njegovi prednici, njegov otac, djed, pradjed pa i šukundjed, koristili odnosno držali u posjedu predmetne kuće, i dvor oko kuće, više od 100 godina odnosno negdje od 1900. pa nadalje bez da ih je itko ikada smetao u tom posjedu.

Pri tome je pravno neodlučno što tužitelj i njegov brat prilikom diobe nisu izričito naveli da i dvorište pripada tužitelju.

Prolaz koji tuženik spominje u žalbi odnosi se na prolaz između dva objekta tužitelja i navedeno je pravno nevažno za odluku o stjecanju prava vlasništva jer iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je riječ o dvorištu, a ne o putu za koji nije jasno tko ga koristi kako to sada u žalbi sugerira tuženik. Pri tome treba posebno naglasiti da iz iskaza tužitelja proizlazi da most spaja dva objekta tužitelja, a ispod tog mosta nalazi se prolaz koji tužitelj koristi za parkiranje automobila, odnosno kao dio svog dvorišta.

13. Zbog navedenoga, tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan jer je tužitelj zajedno sa svojim precima bio zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednik još od 1900. čime su ispunjene sve pretpostavke za stjecanje prava vlasništva na ovoj nekretnini temeljem dosjelosti sukladno pravnom pravilu iz paragrafa 1460. OGZ-a proglašenog patentom od 29. studenog 1852. s kasnijim izmjenama, koji se primjenjuje kao pravno pravilo prema odredbi čl. 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije (Narodne novine broj 53/91) kao propisa koji je vrijedio u vrijeme dosijedanja.

14. Slijedom navedenoga, prvostupanjska je presuda potvrđena primjenom čl. 368. st. 1. ZPP-a u točkama I, II i III izreke potvrđena.

15. Sud prvog stupnja pravilno je za sastav prijedloga radi osigurava osiguranja dokaza tužitelju priznao pravo na naknadu kao neprocjenjivom predmetu.

15.1. No, prema Tbr. 16./1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/23, dalje Tarifa) tužitelju pripada 50 bodova umjesto 100 bodova.

Ovo stoga što prema Tbr. 16.1. Tarife, za sastavljanje podnesaka kojima se pokreće postupak:

- za diobu zajedničke imovine ili bračne stečevine, razvrgnuće zajednice nekretnina, određivanje naknade za ekspropriranu imovinu, utvrđivanje najamnine ili zakupnine, za raspravljanje ostavine, te u svim drugim procjenjivim predmetima odvjetniku pripada 50 % nagrade iz Tbr. 7. toč. 1.,

- uređenja međe odvjetniku pripada nagrada od 50 bodova,

- u ostalim neprocjenjivim predmetima odvjetniku pripada nagrada od 50 bodova. Dakle, tužitelju da sastavljanje podnesaka kojima se pokreće izvanparnični postupak u onim neprocjenjivim predmetima koji ne predstavljaju diobu zajedničke imovine ili bračne stečevine, razvrgnuće zajednice nekretnina, određivanje naknade za ekspropriranu imovinu, utvrđivanje najamnine ili zakupnine, raspravljanje ostavine, te uređenje međe, pripada 50 bodova.

Dakle, u ovom neprocjenjivom predmetu koji je predmet osiguranja dokaza tužitelju pripada 50 bodova, odnosno 100,00 eura, a ne 100 bodova kako je to odredio sud prvog stupnja.

15.2. Isto tako, primjenom Tbr. 17. Tarife za zastupanje na ročištu (odnosno očevidu) odvjetniku pripada 50 bodova, odnosno 100,00 eura, umjesto 100 bodova.

15.3. Tužitelju za sastav podneska od 25. rujna 2020. ne pripada pravo na naknadu u omjeru od 100% već u omjeru od 25%. Naime, riječ je o ostalom podnesku iz Tbr. 16. t. 4. Tarife za koji tužitelju pripada pravo na naknadu u visini od 25,00 eura (25% od 50 bodova odnosno 100 eura).

16.1. Dakle, tužitelju pripada pravo na 112,5 bodova manje nego je sud prvog stupnja tužitelju priznao. Odnosno 225,00 eura te PDV od 25%, odnosno 281,25 eura manje.

17. Zbog navedenoga je odluka o troškovima postupka djelomično preinačena na način da je dio zahtjeva tužitelja odbijen kao neosnovan primjenom čl. 373. ZPP-a.

17. Kako je žalba tuženika osnovana samo u dijelu odluke o troškovima postupka, primjenom čl. 154. st. 5. ZPP-a odbijen je kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troška sastava žalbe.

18. Primjenom čl. 155. ZPP-a odbijen je kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava odgovora na žalbu. Naime, taj trošak nije bio potreban za vođenje spora.

U Zagrebu 23. rujna 2025.

Predsjednica vijeća:

Sanja Joka Umićević