Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Gž-427/2024-3

Vukovar, Županijska 33

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Vukovaru, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vesne Vrkić Perak predsjednice vijeća, Ivice Raguža člana vijeća i suca izvjestitelja te Ane Bosančić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ĆD, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Stanku Ferenčiću, odvjetniku iz Poreča, protiv I-tuženika FD, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćnici Ljiljani Sinanović, odvjetnici iz Poreča i II-tuženika VD, osobe nepoznatog prebivališta i boravišta, zastupanog po privremenom zastupniku Ivi Pranjiću, odvjetniku iz Poreča, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbama I-tuženika FD i II-tuženika VD, izjavljenih protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču, poslovni broj P-97/2022-68 od 8. travnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 23. rujna 2025,

r i j e š i o  j e

Uvažavaju se žalbe I-tuženika FD i II-tuženika VD kao osnovane te se ukida presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču, poslovni broj P-97/2022-68 od 8. travnja 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom presuđeno je:

" I. Utvrđuje se da je tužitelj vlasnik nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], gumno sa 520 m2, upisane u broj ZK uloška [broj ZK uloška], što su mu tuženici dužni priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva na toj nekretnini u zemljišnim knjigama na ime tužitelja.

II. Nalaže se tuženicima da tužitelju naknade parnične troškove u iznosu od 718,06 eur, u roku od 15 dana.

Odbija se tužiteljev zahtjev za naknadu parničnih troškova u dijelu iznad dosuđenog.

III. Odbija se zahtjev tuženika ad1 za naknadu parničnih troškova".

2. Protiv naprijed navedene presude pravovremeno su žalbu podnijeli I-tuženik FD i II-tuženik VD time da I-tuženik FD prvostupanjsku presudu pobija zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 88/01., 112/99., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13. 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – dalje u tekstu: ZPP), dok II-tuženik VD prvostupanjsku presudu pobija zbog žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. točka 2. i 3. ZPP-a, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači, podredno ukine i vrati predmet sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

2.1. I-tuženik FD navodi kako je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP-a. Također navodi da je presuda u odnosu na II-tuženika neprovediva u zemljišnoj knjizi. Prvostupanjski sud nije utvrdio u kojem vremenskom periodu je tužitelj bio u samostalnom, zakonitom, istinitom i poštenom posjedu. Također nije utvrđeno niti činjenica da bi sporna nekretnina predstavljala jednu jedinstvenu gospodarsku cjelinu, a tvrdnju o jedinstvenoj gospodarskoj cjelini izrekao je isključivo tužitelj. Osim toga prilikom uviđaja na licu mjesta nisu sačinjene fotografije kako bi se mogla provjeriti istinitost navoda tužitelja. Nadalje sud nije niti utvrdio od kada tužitelj koristi navedenu nekretninu niti do kada je koristi, kada su posađene masline, kada je postavljena ograda i slično.

2.2. II-tuženik VD u svojoj žalbi navodi da je tužitelj znao tko je stvarni vlasnik sporne nekretnine obzirom na stanje zemljišnoknjižnog upisa i posjedovnog stanja u katastru. II-tuženik kao zakonski nasljednik iza PD je temeljem zakona o nasljeđivanju stupio u suposjed sporne nekretnine te stoga tužitelj nije mogao biti samostalni posjednik sporne nekretnine od 1993 odnosno 2003. Također iz obrazloženja presude nije moguće zaključiti kada se navršilo odnosno kada je isteklo vrijeme posjedovanja potrebno za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

3. Na žalbe tuženika tužitelj nije dostavio odgovor.

4. Žalba I-tuženika FD i II-tuženika VD je osnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsku presudu i postupak koji joj je prethodio te žalbene navode tuženika, utvrđeno je da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a, na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a. Pobijana presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati, pa nije ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koje u žalbi činjenično upire I-tuženik FD. No, činjenično stanje nije potpuno utvrđeno.

6. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja za utvrđenjem prava vlasništva na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a svoj zahtjev tužitelj temelji na stjecanju vlasništva putem dosjelosti.

7. Sud prvog stupnja je u prvostupanjskom postupku u bitnome utvrdio:

- da su kao suvlasnici sporne nekretnine uknjiženi tuženici i to svatko u ½ dijela;

- da je tužitelj upisan kao suvlasnik kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u 4/5;

- da se sporna nekretnina kč. br. [katastarska čestica] nalazi između nekretnina kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] sve u k. o. [katastarska općina];

- da je UD temeljem kupoprodajnog ugovora iz 1997. spornu nekretninu prodao PD kao kupcu;

- da je PD umro **.**.1993.

- da je nasljednicima iza PD na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] proglašena njegova supruga AD u ½ i II-tuženik VD u ½;

- da je AD temeljem kupoprodajnog ugovora od 6. kolovoza 2021. svoj suvlasnički dio na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prodala FD;

- da je u kupoprodajnom ugovoru navedeno kako AD predaje ZD samostalan i nesmetan suposjed spornu nekretninu;

- da sporna kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi predstavlja dio dvorišta, a koje čini jednu gospodarsku cjelinu skupa s kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] sve u k. o. [katastarska općina];

- da je tužitelj više od 20 godina u neprekidnom posjedu predmetne nekretnine.

8. Neosnovani su žalbeni navodi II-tuženika VD da je tužitelj nepošteni posjednik obzirom mu je poznato stanje zemljišne knjige. Naime, sama činjenica što tužitelj kao posjednik zna ili može znati da su druge osobe u zemljišnim knjigama upisane kao suvlasnici nekretnine koju on posjeduje ne čini njegov posjed nepoštenim, već poštenje posjeda ovisi i o nizu drugih okolnosti koje na njega utječu.

8.1. Okolnosti koje utječu na pitanje poštenja posjeda ogledaju se i u činjenici je li posjednika itko smetao u posjedu, odnosno osporavao mu posjed, kakvo je ponašanje vlasnika, odnosno suvlasnika u iskazivanju vlasničkih prava odnosno jesu li isti pasivni ili aktivni u ostvarivanju svojih prava, vode li računa o nekretnini, ostvaruju li kakve koristi od nekretnine, znaju li gdje se nekretnina nalazi, a što sve utječe na činjenicu da posjednik ima razloga vjerovati da posjed vrši kao vlasnik.

8.2. Nadalje potrebno je voditi računa i o kontinuitetu i trajanju posjeda, upisu posjeda u katastarskom operatu kao i o činjenicama tko obavlja radove na posjedu, održava posjed i slično.

8.3. Dakle, sve su ovo okolnosti prema kojima se prosuđuje poštenje ili nepoštenje posjednika.

9. Osnovano I-tuženik FD i II-tuženik VD u svojoj žalbi navode kako iz obrazloženja presude nije moguće zaključiti kada je počelo teći i kada se navršilo odnosno kada je isteklo vrijeme posjedovanja potrebno za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u trajanju od 20 godina.

9.1. Naime, u obrazloženju presude mora se jasno navesti činjenično stanje na kojem se temelji dosjelost i opisati neprekidan i samostalan posjed te razdoblje njegovog trajanja, a što proizlazi iz odredbe članka 338. stavak 4. ZPP-a. Dakle prvostupanjski sud u obrazloženju mora navesti od kojeg je točno datuma posjed započeo i do kada je trajao odnosno u kojem vremenskom periodu je ispunjen uvjet od neprekidnog i poštenog posjedovanja 20 godina, a sve kako bi se mogle pravilno primijeniti odredbe o dosjelosti. Utvrđivanje trajanja posjeda i njegovog točnog iskazivanja neizostavan je dio obrazloženja odluke temeljem kojeg se prosuđuje i dokazuje ispunjenost uvjeta dosjelosti, a ocjena poštenja posjeda ovisi o okolnostima svakog pojedinog slučaja.

9.2. Prvostupanjski sud u svom obrazloženju navodi da je tužitelj u poštenom posjedu sporne nekretnine preko 20 godina, ali ne precizira točno vremenski period u kojem je taj uvjet ispunjen.

10. Uvjete za dosjedanje odnosno stjecanje prava vlasništva u konkretnom slučaju, a sukladno odredbi članka 388. stavak 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012., 152/2014. nastavno: ZV) činjenično utvrđenje potrebno je ocijeniti prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

10.1. Člankom 159. stavak 1. ZV-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Stavkom 2. propisano je da samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Stavkom 3. propisano je da samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

10.2. Dakle, zakonom je propisano da dosjelošću posjednik koji dulje vrijeme posjeduje stvar kao da je njezin vlasnik, a posjed ima određene kvalitete, stječe pravo vlasništva te stvari uz ispunjenje određenih pretpostavki. Naš zakon razlikuje redovnu i izvanrednu dosjelost, a za istu su propisani i različiti rokovi dosjedanja.

10.3. Člankom 18. stavak 3. ZV-a propisano je da je posjed pošten ako posjednik kada ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnost imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada, dok je stavkom 5. propisano da se posjed smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno. Dakle, posjed tužitelja smatra se poštenim te tužitelj nije dužan dokazivati svoje poštenje već je tuženik taj koji je dužan dokazati nepoštenost posjeda tužitelja.

11. Neosnovani su žalbeni navodi I-tuženika ZD da bi prvostupanjski sud počinio bitnu povredu iz članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP-a obzirom je prvostupanjski sud omogućio strankama raspravljanje pred sudom, iznošenje dokaza, očitovanje na dokazne prijedloge protivne stranke, uredno vršio dostavu I- tuženiku te niti jednom radnjom nije onemogućio I-tuženika u raspravljanju pred sudom.

12. Neosnovani su žalbeni navodi I-tuženika ZD i u odnosu na činjenicu vezanu za tvrdnju o jedinstvenoj gospodarskoj cjelini. Naime, navedenu tvrdnju o jedinstvenoj gospodarskoj cjelini iznio je vještak Vladimir Mušković prilikom uviđaja na licu mjesta 13. prosinca 2023. obzirom je vještak identificirao kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] sve u k. o. [katastarska općina]. Zaključak vještaka da sve nekretnine čine jednu gospodarsku cjelinu temelji se na činjenici da je navedena cjelina sa svih strana ograđena te da se na istu može pristupiti samo kroz dvije kapije. Dakle, neosnovano I-tuženik FD navodi da je tvrdnju o jedinstvenoj gospodarskoj cjelini izrekao isključivo tužitelj.

13. U konkretnom slučaju činjenično stanje ostalo je nepotpuno utvrđeno te je temeljem odredbe članka 370. ZPP-a prvostupanjska presuda ukinuta i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

14. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja otklonit će nedostatke na koje je upozoren ovom ukidbenom odlukom, utvrdit će potpuno i precizno činjenično stanje vezanu za spornu nekretninu odnosno utvrdit će točan vremenski period u kojem su tužitelj i njegovi prednici bili u posjedu sporne nekretnine, tko je ogradio spornu nekretninu i kada, tko je postavio dvije kapije i tko ima ključeve od njih te može li se na spornu nekretninu pristupiti s javne površine, je li posjed tužitelja pošten ili nepošten, je li tužitelju tko smetao pravo posjeda, jesu li tuženici u posjedu spornog dijela nekretnine, mogu li tuženici pristupiti spornoj nekretnini i na koji način, tko istu održava te će točno precizirati vremenski period u kojem su tužitelji i njihovi prednici bili u vlasništvu sporne nekretnine.

15. Obzirom je ukinuta odluka o glavnoj stvari to je valjalo ukinuti i odluku o troškovima parničnog postupka jer isti ovise o konačnom uspjehu od stranaka u postupku.

16. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

Vukovar, 23. rujna 2025.

Predsjednik vijeća:

Vesna Vrkić Perak