REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] R 5

Poslovni broj: Us I-292/2025-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Ani Sabljak, uz sudjelovanje RDN, u upravnom sporu tužitelja RD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Zagreb, Ulica grada Vukovara 78, OIB: 53969486500, radi prava na inkluzivni dodatak, 23. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev radi poništavanja rješenja tuženika KLASA: UP/II-551- 09/24-01/1828, URBROJ: 524-11-02/5-25-4 od 24. veljače 2025.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-551-09/24-01/1828, URBROJ: 524-11-02/5-25-4 od 24. veljače 2025. odbijena je kao neosnovana žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Opatija, Klasa: UP/I-551-06/24-09/25, Urbroj: 139-058-05/2-24-11 od 9. listopada 2024., a kojim je priznato tužitelju pravo na inkluzivni dodatak u iznosu od 115% osnovice počevši od 2. veljače 2024. uz prateće odluke.

2. Tužitelj tužbom osporava zakonitost odluke tuženika. Smatra da mu je pogrešno utvrđen II. stupanj funkcionalnog oštećenja obzirom da je došlo do pogoršanja njegova psihičkog zdravstvenog stanja te traži priznavanje III. stupnja oštećenja. Predlaže da temeljem pregleda njegovih priloženih medicinskih nalaza sud poništi osporavano rješenje tuženika.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu u cijelosti te ostaje kod navoda iz obrazloženja osporavanog rješenja. Predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

4. Sud je odlučio ovaj spor riješiti bez rasprave (čl. 98. t. 4. Zakona o upravnim sporovima, Narodne novine broj 36/24.; dalje: ZUS, vezano uz čl. 8. toga Zakona). Tužitelj je, k tomu, naveo da ne traži provedbu rasprave.

5. Radi razjašnjenja činjenica važnih za donošenje odluke (čl. 49. st. 2. ZUS-a), sud je proveo dokazni postupak čitanjem dokumentacije koja se nalazi u spisu upravnog spora i upravnog postupka.

6. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, u skladu s odredbom čl. 114. st. 3. ZUS-a, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Odredbom čl. 5. st. 1. Zakona o inkluzivnom dodatku (Narodne novine br. 156/23, dalje: Zakon) propisano je da je inkluzivni dodatak novčana naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima. To pravo se sukladno odredbi čl. 9. st. 1. Zakona, u iznosu iz čl. 11. st. 1. t. 1., 2. i 3. istoga Zakona, priznaje: - odrasloj osobi s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojoj je utvrđen treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja te koja ima status osobe s invaliditetom sukladno zakonu kojim se uređuje registar osoba s invaliditetom i - djetetu s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojem je utvrđen drugi, treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta

- oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja bez obzira na status osobe s invaliditetom. Stavkom 2. istog članka propisano je da se pravo na inkluzivni dodatak u iznosu iz čl. 11. st. 1. t. 4. i 5. toga Zakona priznaje odrasloj osobi i djetetu s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojima je utvrđen drugi ili treći stupanj težine invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja bez obzira na status osobe s invaliditetom.

8. Odredbom čl. 11. st. 1. Zakona propisano je da se inkluzivni dodatak utvrđuje prema određenoj razini potpore i iznosi: 1. 600% osnovice za prvu razinu potpore, 2. 400 % osnovice za drugu razinu potpore, 3. 360 % osnovice za treću razinu potpore, 4. 135 % osnovice za četvrtu razinu potpore i 5. 115 % osnovice za petu razinu potpore. Prema čl. 12. Zakona razinu potpore iz čl. 11. Zakona utvrđuje Hrvatski zavod za socijalni rad (dalje: Zavod) na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja.

9. Sukladno čl. 13. Zakona potpora iz čl. 11. toga Zakona razvrstava se u pet razina na temelju Liste vrste i težine invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti definirane propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja (dalje: Lista oštećenja) te prema t. 5. d) toga članka petu razinu potpore iz čl. 11. st. 1. t. 5. toga Zakona mogu ostvariti djeca i odrasle osobe s psihičkom bolesti II. stupnja bez dodatne teškoće.

10. Iz dokumentacije u spisu slijedi da je predmetni upravni postupak pokrenut zahtjevom tužitelja od 2. veljače 2024. radi priznavanja prava inkluzivni dodatak. U postupku je nakon provedenog vještačenja (Nalaz i mišljenje Vijeća vještaka, ev. broj vještačenja 1097452, od 21. kolovoza 2024., na str. 21/1-25/1 spisa) doneseno prvostupanjsko rješenje od 9. listopada 2024. kojim je tužitelju priznato pravo na inkluzivni dodatak u iznosu od 115% osnovice. Nakon po žalbi provedenog drugostupanjskog vještačenja (Nalaz i mišljenje Vijeća viših vještaka, ev. broj vještačenja 1189783, od 12. veljače 2025.) tuženik je osporavanim drugostupanjskim rješenjem od 24. veljače 2025. odbio tužiteljevu žalbu izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja kao neosnovanu. Iz svega navedenog je vidljivo da su i stručna medicinska tijela iz upravnog postupka, kao i sâma upravna tijela koja su rješavala o tužiteljevom zahtjevu, stava da kod tužitelja prema Listi oštećenja postoji oštećenje funkcionalne sposobnosti - psihičke bolesti II. stupnja, tjelesno oštećenje I. stupnja i kronične bolesti I. stupnja, čime je tužitelj svrstan u petu razinu potpore iz čl. 13. t. 5. d) Zakona.

11. Iz medicinske dokumentacije koju je tužitelj priložio uz tužbu proizlazi da je tužitelju dijagnosticirana bolest pod dijagnozom šifre prema MKB-10 klasifikaciji F43.1 Posttraumatski stresni poremećaj, a što nije ni sporno, no za priznavanje konkretnog prava je odlučno predstavlja li njegovo zdravstveno stanje treći stupanj težine invaliditeta - oštećenje funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja, kako on to subjektivno smatra.

12. Iz Nalaza i mišljenja Vijeća vještaka, ev. broj vještačenja 1097452, od 21. kolovoza 2024 proizlazi da je tužitelju utvrđeno oštećenje prema Listi oštećenja poglavlju/potpoglavlju/skupini i nazivu: V-3-a, neurotski poremećaji, poremećaji vezani uz stres, PTSP, aktivni simptomi učestalo prisutni uz komorbiditet s drugim psihičkim poremećajima uključujući i trajne promjene ličnosti nakon traume prisutne najmanje dvije godine, izrazito oštećenje socijalnog funkcioniranja, koje se cijeni s 30% oštećenja organizma te svrstava u razinu 2.

13. Vijeće viših vještaka u svom nalazu od 12. veljače 2025. je ocijenilo pravilnim nalaz prvostupanjskog vještačenja te dopunilo mišljenjem, nakon pregleda novije medicinske dokumentacije od 7. listopada 2024., kako kod tužitelja postoji 2. stupanj težine invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti trajno jer se s obzirom na narav bolesnih stanja ne očekuje promjena u funkcioniranju, odnosno stupnju oštećenja funkcionalnih sposobnosti. Obrazlaže stupanj bolesti naglašavajući obilježja istog, odnosno da u tom stupnju osoba uz redovno liječenje i praćenje bolesti po nadležnom psihijatru može samostalno funkcionirati u svakodnevnim aktivnostima, ali zahtijeva povremenu podršku više puta tjedno ili rjeđe.

14. Sud je stava kako su nalazi i mišljenja nadležnih tijela vještačenja potpuna, jasna i obrazložena, da su po pregledanoj medicinskoj dokumentaciji tužitelja obrazložene ocjene stanja u skladu s Uredbom o metodologijama vještačenja (Narodne novine br. 96/23.) te takvi nalazi predstavljaju valjanu osnovu za donošenje osporavanog rješenja, a tužitelj svojim navodima nije doveo u sumnju takve zaključke. Stoga su odlučne medicinske činjenice utvrđene vještačenjem u upravnom postupku prihvaćene i po ovom sudu.

15. Sud utvrđuje da je izreka osporavane odluke jasna, a obrazloženje sadrži razumne i dostatne razloge koji opravdavaju njegovo donošenje (čl. 98. st. 5. Zakon o općem upravnom postupku, Narodne novine 47/09., 110/21.).

16. Slijedom svega navedenoga, kako je kod tužitelja utvrđen drugi stupanj težine invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti, time je pravilno tuženik utvrdio da ostvaruje petu razinu potpore u iznosu od 115% osnovice, sve sukladno ranije citiranim odredbama Zakona. Osporavanom odluke nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja pa je valjalo na temelju odredbe čl. 116. st. 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan i odlučiti kao u izreci presude.

17. Iako je donesena presuda kojom je tužbeni zahtjev odbijen, tužitelj nije pozvan na plaćanje sudske pristojbe jer je oslobođen plaćanja na temelju odredbe čl. 11. st. 1. t. 16. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine broj 118/18., 51/23.).

U Rijeci 23. rujna 2025.

Sutkinja

Ana Sabljak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude (čl. 131. st. 1. i 2. ZUS-a). Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 6. ZUS-a).