Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
Europska avenija 7
31000 Osijek
Stalna služba u Valpovu
Kralja P. Krešimira IV br. 3
31550 Valpovo
Poslovni broj: P-368/2025-12
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Osijeku, Stalna služba u Valpovu, po sucu Goranu Jokiću, u pravnoj stvari tužiteljice MK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Silviji Pejak Kolarić, odvjetnici iz Valpova, protiv tuženika UK, OIB: [osobni identifikacijski broj], nepoznatog prebivališta/boravišta (zadnja prijavljena adresa u Viljevu, Vladimira Nazora 150), zastupanog po privremenoj zastupnici Morisi Mikić, odvjetnici iz Donjeg Miholjca, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina, nakon održane i zaključene glavne rasprave dana 18. rujna 2025., u nazočnosti tužiteljice, njezine punomoćnice i privremene zastupnice tuženika, odlukom objavljenom 23. rujna 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Utvrđuje se da je tužiteljica MK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], stekla pravo vlasništva dosjelošću na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], Broj D.L. 79, MJESTO površine 3991 m2, ORANICA površine 2115 m2, ŠUMA površine 1550 m2 i VOĆNJAK površine 326 m2, ukupne površine 3991 m2, što je tuženik UK (Andre) Stjepan, OIB: [osobni identifikacijski broj], 19 CHARMAINE AVE AVONDALE HEIGHTS 3034, VIC MELBOURNE, AUTRALIA, dužan priznati te trpjeti da tužiteljica MK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], temeljem ove presude ishodi upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama na navedenoj nekretnini, a na svoje ime i vlasništvo.
II. Nalaže se Odjelu materijalno-financijskog poslovanja ovog Suda da po pravomoćnosti ove presude iz predujma koji je uplatio tužitelj isplati privremenoj zastupnici Morisi Mikić, odvjetnici iz Donjeg Miholjca, iznos od 250,00 eura na ime zastupanja tuženika.
Obrazloženje
1. Tužitelj je protiv tuženika podnio tužbu 13. ožujka 2025. radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina. U tužbi u bitnom navodi da je tužitelj zajedno sa svojim prednicima neprekidno u samostalnom i mirnom posjedu nekretnine koja je sada upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], Broj D.L. 79, MJESTO površine 3991 m2, ORANICA površine 2115 m2, ŠUMA površine 1550 m2 i VOĆNJAK površine 326 m2, ukupne površine 3991 m2. Predmetnu nekretninu prednik tužiteljice ŠK kupio je 17. veljače 1967. od tuženika, za što je predočio Kupoprodajni ugovor (str. 9-12 spisa), s tim da predmetna nekretnina nikad nije uknjižena na ŠK. U međuvremenu je ta nekretnina promjenama u Zemljišnim knjigama označena drugačije, a da je riječ o istoj nekretnini, tužitelj je kao dokaz dostavio potvrdu Odjela za katastar u kojoj je sadržan povijesni pregled promjena na katastarskoj čestici.
2. Budući je tuženiku nepoznata sadašnja adresa prebivališta/boravišta, sud je istom rješenjem od 16. svibnja 2025., broj P-368/2025-3, postavio privremenog zastupnika u osobi Morise Mikić, odvjetnice iz [adresa]. Privremeni zastupnik u odgovoru na tužbu u bitnom je naveo da se protivi, opreza radi, tužbi i tužbenom zahtjevu, s tim da je predložio da se u dokaznom postupku provedu svi dokazi koje je u tužbi predložio tužitelj.
3. Tijekom postupka sud je proveo dokaze saslušanjem tužitelja te svjedoka JK na okolnost neposrednog posjedovanja predmetne nekretnine od strane tužitelja i njegovih pravnih prednika kroz vremensko razdoblje koje je u tužbi naveo tužitelj, kao i na okolnost je li u posjedovanju tužitelja ili njegove prednike, ikad itko smetao u posjedu, odnosno jesu li isti predmetnu nekretninu posjedovali kao samostalni posjednici. Također je na iste okolnosti izvršen uvid u dokumentaciju koja je sadržana u sudskom spisu te su pročitani: povijest promjene na katastarskim česticama na str. 4 -7 spisa, izvadak iz BZP-a na str. 8, preslika Kupoprodajnog ugovora na str. 9-12 spisa, potvrda o uplati na str. 21-22, račun Narodnih novina d.d. na str. 28-30.
4. Predmet spora je utvrđenje je li i po kojoj osnovi tužitelj stekao u vlasništvo predmetnu nekretninu koja je u zemljišnim knjigama označena kao društveno vlasništvo.
5. Iz iskaza saslušane svjedokinje te iz iskaza tužiteljice koji su u tome dijelu suglasni, proizlazi da je tužiteljica zajedno sa svojim sad pokojnim suprugom i djecom neprekidno u posjedu predmetne nekretnine. Nekretninu je kupio ŠK od ovdje tuženika negdje 1970—tih godina te su tužitelj i njegovi prednici od tada u neprekidno posjedu, uživaju predmetnu nekretninu kao da je njihova te za istu plaćaju sva javna davanja. Tuženik se nedugo nakon prodaje odselio u Australiju te se kasnije više nije vraćao u [adresa]. Tužitelja i njegove pravne prednike nikad nitko nije ometao u posjedu predmetne nekretnine, nije im osporavao posjed, niti je bilo tko izvodio bilo koje stvarno pravo na toj nekretnini.
6. Iz izvatka iz zemljišne knjige te iz povijesne promjene na katastarskoj čestici, koja je u obliku potvrde izdana od Ureda za katastar nekretnina Donji Miholjac, proizlazi da je predmetna nekretnina nekad bila označena kao kč. br. [katastarska čestica], a što odgovara oznaci katastarske čestice iz Kupoprodajnog ugovora koji je 17. veljače 1967. sklopio ŠK sa HK (tuženikom).
7. Odredbom čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 39/09., 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje: ZVDSP), propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i s njim izjednačenih pravnih osoba, steći će dosjelošću vlasništvo stvari tek pošto je njegov zakonit i istinit i pošten ili barem pošten samostalni posjed neprekidno trajao najmanje 20 godina (u slučaju istinitog, zakonitog i poštenog posjeda), odnosno 40 godina (u slučaju barem poštenog posjeda). Isto tako, sadržajno identičnu odredbu čl. 159. st. 1. i 2. ZVDSP-a, sadržavao je i Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“, broj: 53/91. - dalje: ZOVO), koji je bio na snazi od 1. rujna 1980. do 1. siječnja 1997., te je odredbom čl. 28. određivao identične rokove za stjecanje vlasništva na nekretninama temeljem dosjelosti, a ova materija bila je na jednak način riješena i odredbama Općeg građanskog zakonika.
8. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, te savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, u skladu sa čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23; dalje ZPP), a na temelju rezultata cjelokupnog postupka i primjene citiranih odredbi, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.
9. Slijedom provedenog dokaznog postupka nesporno je utvrđeno da su u cijelosti točni navodi tužitelja istaknuti u tužbi, odnosno da je tužitelj zajedno sa svojim prednicima u posjedu cijele predmetne nekretnine neprekidno od početka 1970-tih godina i da ih u tom posjedu nitko nije smetao. Stoga je tužitelj temeljem samostalnog i mirnog posjedovanja predmetne nekretnine stekao vlasništvo na predmetnim nekretninama dosjelošću. U odnosu na vrijeme potrebno za stjecanje nekretnine dosjelošću, treba naglasiti da je stupanjem na snagu ZVDSP-a (1. siječnja 1997.) odredbom čl. 388. st. 4. bilo izričito propisano da se u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga datuma. Ukidanjem odredbe čl. 388. st. 4. ZVDSP-a odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske navedena odredba je prestala vrijediti 17. prosinca 1999., ali je od dana stupanja na snagu ZVDSP-a, pa do tog datuma Zakonom (čl. 388.st. 4.) bilo omogućeno stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretninama u društvenom vlasništvu posjedovanjem i prije 8. listopada 1991. U odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1480/2016 od 5. studenog 2019., Rev-2771/2013 od 13. kolovoza 2013., Rev-291/2014 od 17. travnja 2018. izraženo je shvaćanje: "kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZVDSP-a, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona. Rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela mora snositi država i ne smiju se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću, na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni interes drugih osoba." Slijedom navedenoga, proizlazi da se u vrijeme koje je potrebno za stjecanje nekretnine dosjelošću uračunava i vrijeme prije 8. listopada 1991. . Stoga je tužiteljica temeljem čl. 159. ZVDSP-a dosjelošću stekla vlasništvo na predmetnoj nekretnini pa je odlučeno kao u izreci pod točkom I.
10. Odluka o trošku postupka u skladu je s čl. 3. st. 2. Pravilnika o visini iznosa i načinu isplate naknade za skrbnika (Narodne novine broj 5/14, 75/14, 5/15, 103/15 i 28/16) te je odmjerena prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23; dalje Tarife). Slijedom navedenog, privremenom zastupniku tuženika priznata je polovica troška koja bi mu pripala prema Tarifi i to za odgovor na tužbu u iznosu od 100,00 eura (Tbr. 8.1. Tarife) i za zastupanje na ročištu održanom 18. rujna 2025. u iznosu od 100,00 eura temeljem Tbr. 9.1. Tarife. Na navedeni trošak pridodan je zatraženi PDV po stopi od 25%, tako da troškovi ukupno iznose 250,00 eura.
11. Navedeni troškovi isplatit će se privremenom zastupniku po pravomoćnosti ove presude iz predujma koji je tužitelj uplatio.
Valpovo, 23. rujna 2025.
S U D A C
GORAN JOKIĆ
Uputa o pravu na žalbu:
Protiv ove odluke suda nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud.
Dostaviti:
1. Tužitelju po punomoćnici
2. Tuženiku po privremenom zastupniku
3. Općinskom državnom odvjetništvu u Osijeku, Građansko-upravni odjel, budući je nekretnina označena kao društveno vlasništvo, na znanje
