Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-12575/2022

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Katice Lučić, kao predsjednice vijeća, te Jasne Momirović i Ivane Bosnić-Kovačić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice IŽ, zbog prekršaja iz članka 88. stavka 1. točke 1. Zakona o šumama („Narodne novine“, broj 68/18, 115/18, 98/19, 32/20, 145/20), rješavajući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata, Područnog ureda Varaždin, Službe šumarske i lovne inspekcije, izjavljene protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Donjoj Stubici, poslovni broj: Pp-682/2022-3 od 28. rujna 2022., na sjednici vijeća održanoj 23. rujna 2025.

r i j e š i o  j e

Prihvaćanjem žalbe tužitelja Državnog inspektorata, Područnog ureda Varaždin, Službe šumarske i lovne inspekcije, osnovanom, ukida se pobijana presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na suđenje.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranom presudom na temelju članka 161. stavka 6. i članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona okrivljenica IŽ oslobođena je od optužbe zbog prekršaja iz članka 88. stavka 1. točke 1. Zakona o šumama, s obrazloženjem da je prvostupanjski sud u fazi ispitivanja optužnog prijedloga utvrdio da djelo koje se okrivljenici stavlja na teret po propisu nije prekršaj, jer prekršaj iz članka 88. stavka 1. točke 1. Zakona o šumama može počiniti samo mali šumoposjednik, što je konstitutivni element terećenog djela, pa kako u činjeničnom opisu nije navedeno da bi okrivljenica prekršaj počinila kao mali šumoposjednik, to takav činjenični opis djela po propisu nije prekršaj.

1.1. Troškovi prekršajnog postupka na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.

2. Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog povrede materijalnog prekršajnog prava u korist okrivljenice.

2.1. U žalbi između ostalog u bitnom ističe da nije bilo uvjeta za donošenje pobijane presude iz razloga koji su u njoj navedeni, jer tužitelju nije pružena mogućnost dopune optužnog prijedloga, a sječa bez doznake prekršaj je koji mogu počiniti i mali i srednji i veliki šumoposjednik. Budući da je okrivljenica, kako to proizlazi iz zahtjeva za doznaku stabala i posjedovnog lista, mali šumoposjednik, to je trebalo provesti postupak.

2.2. Žalitelj predlaže da se, iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati, a pobijana presuda ukine i okrivljenici pravilno odmjeri kazna.

3. Žalba je osnovana.

4. Ispitujući pobijanu presudu u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), uz ocjenu navoda žalbe tužitelja, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske utvrdio je da nije bilo uvjeta za donošenje pobijane presude iz razloga koji su u njoj navedeni.

5. Naime, optužnim prijedlogom okrivljenicu se tereti da bi kritične zgode dozvolila sječu 27 stabala hrasta kitnjaka bez doznake u šumi na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], iako je prethodno imala doznačena 38 stabla hrasta kitnjaka koja su također posječena, koji činjenični opis je pravno kvalificiran kao prekršaj iz članka 88. stavka 1. točke 1. Zakona o šumama („Narodne novine“, broj 68/18, 115/18, 98/19, 32/20, 145/20).

5.1. Odredbom članka 88. stavka 1. točke 1. Zakona o šumama koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja propisana je novčana kazna u rasponu od 7.000,00 do 15.000,00 kuna za malog šumoposjednika, ako izvrši ili dopusti sječu nedoznačenih stabala (članak 36. stavak 1. - u šumi i na šumskom zemljištu dopušteno je sjeći samo doznačena stabla.)

6. Člankom 160. stavkom 2. Prekršajnog zakona propisano je da optužni prijedlog, između ostalog, sadrži za počinitelja prekršaja fizičku osobu ime i prezime s osobnim podacima (članak 171. stavak 1.), je li u zadržavanju i točno od kada a ako je pušten na slobodu u kojem vremenu je bio lišen slobode, primjenjuje li se koja od mjera opreza i od kada (točka 2.) i činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja (točka 5.).

6.1. Nadalje, člankom 161. Prekršajnog zakona propisano je da će se, ako pri ispitivanju optužnog prijedloga sud utvrdi da u optužnom prijedlogu nedostaje koji od podataka iz članka 160. stavka 2. tog Zakona jer ih tužitelj nije mogao pribaviti a podaci koji nedostaju nisu takvi da bez njih ne može započeti postupak, postupak nastaviti, a tužitelj ili sud po službenoj dužnosti pribaviti će nedostajuće podatke tijekom postupka (stavak 3.), zatim da će, ako u optužnom prijedlogu nedostaju podaci iz članka 160. stavka 2. tog Zakona bez kojih nije moguće voditi postupak ili su podaci pogrešni, sud pozvati tužitelja da nadopuni ili ispravi optužni prijedlog u roku od 8 dana, pa ako tužitelj to ne učini, sud će rješenjem odbaciti optužni prijedlog (stavak 4.), te da će sud, ako ispitujući optužni prijedlog nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, odmah donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa optužbe (stavak 6.).

7. U konkretnom slučaju, suprotno mišljenju prvostupanjskog suda, optužni prijedlog sadržavao je dostatne podatke o počinitelju prekršaja i činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja iz članka 88. stavka 1. točke 1. Zakona o šumama.

7.1. Uz to, u pravu je žalitelj kad ističe da niti mali (članak 88. stavak 1. točka 1. Zakona o šumama), niti srednji, niti veliki šumoposjednik ne smiju izvršiti ili dopustiti sječu nedoznačenih stabala (članak 85. stavak 1. točka 1. Zakona o šumama), tako da je djelo kojim se okrivljenicu tereti konkretnim optužnim prijedlogom prekršaj.

7.2. Nadalje, pitanje u kojem je svojstvu okrivljenica počinila terećeno djelo, kao mali šumoposjednik, kako bi to proizlazilo iz pravne oznake djela navedene u optužnom prijedlogu, ili kao srednji i veliki šumoposjednik, činjenično je pitanje koje će se utvrđivati u provedenom postupku, a ne, kako to obrazlaže prvostupanjski sud u pobijanoj presudi, bitno obilježje terećenog djela koje da zbog toga nije prekršaj.

7.3. Iako prvostupanjski sud nije vezan pravnom kvalifikacijom djela iz optužnog prijedloga, utvrdi li da okrivljenica nije počinila prekršaj koji joj se stavlja na teret kao mali šumoposjednik, tužitelju je ostavljena mogućnost pravne preoznake djela, budući da je za srednjeg i malog šumoposjednika kao počinitelja inkriminiranog prekršaja propisana stroža kazna, a prvostupanjski sud nema ovlast okrivljenika proglasiti krivim za stroži prekršaj.

8. Slijedom navedenog, nije bilo osnove za oslobađanje okrivljenice od optužbe iz razloga navedenih u pobijanoj presudi, pa je istu valjalo prihvaćanjem žalbe tužitelja ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na postupak i odlučivanje.

9. Iz navedenih razloga odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 23. rujna 2025.

Zapisničarka

Predsjednica vijeća

Ivana Vorel Mikša, v. r.

Katica Lučić, v. r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Zlataru, u 3 otpravka: za spis, okrivljenicu i tužitelja.