Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

PREKRŠAJNI ODJEL

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici, Prekršajni odjel, po sucu: Damir Tepeš, uz sudjelovanje zapisničarke: Ivana Hoti, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika: NS, zbog prekršaja iz čl.13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN br. 41/77, 47/89, 55/89, SL. br. 83/89, NN br. 47/90, 55/91, 29/94, 114/22, 47/23), pokrenutim Optužnim prijedlogom ovlaštenog tužitelja: Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Zagrebačka, Postaja aerodromske policije Pleso, broj: KLASA: 211-07/24-5/14419 URBROJ: 511-19-48-24-1, od 02.09.2024.g., nakon glavne javne rasprave održane kod ovog Suda dana 18.09.2025.g., u nazočnosti okrivljenika i branitelja, te objave presude dana 23.09.2025.g., temeljem čl.94., čl.179. i čl.183. Prekršajnog zakona (NN br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22),

p r e s u d i o j e

Okrivljenik NS, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin N i Đ rođene Z, rođen **.**.1998. u [adresa], s prebivalištem u [adresa] i boravište u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, SSS, pismen, po zanimanju građevinski tehničar, nezaposlen, honorarno radi, primanja 1.000,00 EURA, slabog imovnog stanja, neoženjen, bez djece, prekršajno osuđivan, kazneno neosuđivan, protiv njega se ne vodi drugi prekršajni postupak niti kazneni postupak,

k r i v j e

što je 03.06.2024.g. u 07:54 sati, u mjestu Velika Gorica, ispred putničke zgrade [adresa], kod izlazne rampe s vijadukta, na javnom mjestu narušavao javni red i mir na način da je zbog nesuglasica u prometu ĐS s obje ruke gurnuo od sebe kojom prilikom je isti leđima pao na poklopac motora automobila marke Škoda Scala, reg. oznaka [registarska oznaka], a potom na asfalt te ozlijedio koljeno u vidu ogrebotine,

čime je počinio prekršaj iz čl.13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a kažnjiv po označenom članku istog Zakona,

pa mu Sud temeljem navedene zakonske odredbe

i z r i č e

NOVČANA KAZNA u iznosu od 750,00 (sedamsto pedeset) EURA.

II/

Temeljem čl.33.st.10. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 1 (jedan) mjesec po pravomoćnosti ove presude.

Temeljem čl.152.st.3. i čl.183.st.2. Prekršajnog zakona Sud upozorava okrivljenika ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

Temeljem čl.34.st.1. Prekršajnog zakona ukoliko novčana kazna ne bude naplaćena u cijelosti ili djelomično u navedenom roku, naplatit će se prisilno.

III/

Temeljem čl.139.st.3. u vezi čl.138.st.2.t.3. i st.3. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 100,00 (sto) EURA, u roku od 1 (jedan) mjesec po pravomoćnosti ove presude, pod prijetnjom prisilne naplate.

Obrazloženje

Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Zagrebačka, Postaja aerodromske policije Pleso, pod navedenim brojem, dana 03.09.2024.g., kao ovlašteni tužitelj, podnio je ovom Sudu optužni prijedlog protiv imenovanog okrivljenika, zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude.

Okrivljenik je na ispitivanju kod ovog Suda iznio kako se ne osjeća krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret.

Iskazao je da je dana 3. lipnja 2024. malo prije 08,00 sati upravljao osobnim automobilom [registarska oznaka], taxi vozilom, te je kod Zračne luke Franjo Tuđman imao namjeru izaći iz zatvorenog područja. Zaustavio je vozilo kod rampe i nastao je problem jer nije imao karticu za plaćanje izlaza. Zbog toga je morao otići do obližnjeg aparata i platiti gotovinom. Dok je trajalo to plaćanje iza njegovog vozila stvorila se kolona od više automobila. Kada je platio kartu na aparatu, vozač ili suvozač u vozilu iza njegovog automobila je izašao iz tog vozila i doviknuo mu da makne svoj automobil ili će ga on maknuti. Isti muškarac je napravio i nekoliko koraka prema njemu, a možda je i on napravio i nekoliko koraka prema tom muškarcu i tada ga je taj muškarac počeo psovati, a na neki način mu je i prijetio da će on maknuti njegov auto. Tada je, zbog straha, tog čovjeka odgurnuo te se uputio prema svom automobilu. Zamijetio je da je jedna žena izašla iz trećeg vozila i prišla do njega da ga smiri odnosno nije siguran koja je bila njezina namjera jer je već krenuo prema svom vozilu. Kada je prošao izlaznu rampu zaustavio je svoje vozilo kod prvog zgodnog ugibališta i o događaju obavijestio policiju te je na tom mjestu i dočekao policijskog službenika koji je obavio obavijesni razgovor. Ističe kako je, nakon što je utvrdio da kod sebe nema karticu koju inače uvijek posjeduje i da ne može proći izlaznu rampu, izašao iz svog automobila i došao do vozača taxi vozila ispred svog automobila te ga pitao da li mu on može platiti izlazak, na što je on rekao da ne može. Tada je kontaktirao preko portafona na aparatu za kartice nadležnog službenika koji ga je uputio da izlaz može platiti gotovinom na posebnom aparatu. To je sve što ima za iskazati. Na poseban upit suca odgovara kako je, nakon što je odgurnuo drugog čovjeka, odmah krenuo prema svom autu pa nije siguran da li se on sam pridigao ili mu je netko pomogao. Napominje da je predmetne zgode radio kao taksist, a inače obavlja poslove vezane uz upravljanje vozilom i poznato mu je da u prometu znaju nastati situacije kada dolazi do nekih nesuglasica ili sukoba između vozača, ali on nikada nije izlazio iz svog vozila i dobacivao ili prijetio nekom drugom vozaču. Osim toga, cijela situacija predmetne zgode bila je vrlo stresna za njega iz razloga što se stvorila kolona vozila iza njegovog automobila pa je u takvoj situaciji, zbog postupanja oštećenog, reagirao na način kako je to već opisao.

Sudac je proveo dokazni postupak te je ispitao svjedoka ZS, u ovom postupku s procesnim statusom oštećenika, koji je u svom iskazu iznio kako se sjeća da je dana 3. lipnja 2024. oko 08,00 sati bio suvozač u osobnom automobilu kojim je upravljao njegov rođak te su izlazili iz Zračne luke Franjo Tuđman. Bilo je jutro i velika gužva. Jedno vozilo je stalo ispred izlazne rampe i vozač nije mogao izaći jer nije imao karticu. Nastala je kolona vozila, vozač tog vozila polako se kretao. U jednom trenutku okrenuo se prema koloni. Tada je izašao iz vozila i krenuo prema vozaču tog vozila, rekao mu da makne vozilo ili će ga on maknuti i tu su ušli u jednu diskusiju. Na to ga je vozač drugog vozila odgurnuo na način da ga je gurnuo sa dvije ruke. On je u rukama držao mobitel i naočale, a zbog postupka drugog vozača pao je i pritom razbio mobitel i naočale. Prilikom pada, ne sjeća se ali misli, da je glavom udario u automobil. Drugi vozač je sjeo u svoj automobil i udaljio se s tog mjesta. To je sve što ima za iskazati.

Nakon što je upoznat s obranom okrivljenika ističe kako ne vjeruje da je psovao, bila je jako gužva, a okrivljenik se kretao vrlo sporo i ponašao se bahato pa je izašao iz vozila. Okrivljenik je mogao pomaknuti auto dok je plaćao izlazak tako da vozila u koloni mogu proći kroz izlaznu rampu jer je problem ako protekne 10 min u zatvorenom području jer se mora platiti izlazak.

Na pitanje braniteljice odgovara kako se ne može sjetiti da li je okrivljenik kretao već prema svom autu kada je on izašao iz svog vozila. Odgovara kako je vjerojatno povisio ton kada se obratio okrivljeniku. Odgovara kako on nije zvao policiju nakon ovog događaja. Odgovara kako su sa njim u vozilu bili supruga i kćer te rođak koji je upravljao vozilom. Na pitanje braniteljice odgovara kako ne želi iznijeti osobne podatke o svojoj supruzi i kćeri. Odgovara kako ne može procijeniti u minutama koliko je trajao cijeli događaj prije nego što ga je okrivljenik odgurnuo.

Okrivljenik je istaknuo kako kao taksi vozač zna da se besplatno može vozilom biti na aerodromu desetak minuta i znade da su ljudi nervozni jer žele što prije izaći iz zatvorenog prostora ali ponavlja da kao taksi vozač i sudionik u prometu nikad nije izašao iz svog vozila i nekome dovikivao i prijetio kako je svjedok učinio predmetne zgode. Osim toga, po njegovoj procjeni, cijeli događaj je trajao 2-3 minute. Napominje kako je kao taksi vozač često dolazio na aerodrom ali predmetne zgode bio je i sam zatečen okolnošću da je morao platiti izlazak iz zatvorenog područja iako se u njemu, tom prilikom, zadržao oko 4-5 minuta. Smatra da se predmetne zgode nije vukao odnosno sporo kretao kako to iznosi svjedok jer je radio kao taksi vozač pa mu to nije bilo u interesu, a kretao se normalnim korakom, no nije trčao.

U dokaznom postupku sudac je ispitao i svjedoka ES koji je u svom iskazu iznio kako se sjeća da je dana 03.06.2024. malo prije 08,00 sati došao na aerodrom Franjo Tuđman jer je njegov bratić ĐS, sa obitelji doputovao iz Dubrovnika. Kada se spustio s vijadukta prema izlaznoj rampi bila je velika gužva. Nastala je kolona vozila. Zamijetio je okrivljenika koji je razgovarao sa drugim vozačem, a čini mu se da je bio taksist. Pritom se okrivljenik naslonio na to vozilo. Nakon nekog vremena okrenuo se i otišao je plaćati kartu na automat, a pritom se kretao sporo pa je to iritiralo ĐS koji je izašao iz njihovog vozila i rekao okrivljeniku da makne auto ili će ga on maknuti. Na to mu je okrivljenik prišao te ga je snažno, s obje ruke udario u prsa zbog čega je ĐS pao. On je odmah izašao iz vozila da vidi što je sa ĐS, imao je poderane hlače. Tada su drugi vozači priskočili i govori su okrivljeniku šta radi, da ga je mogao ubiti. Nakon toga, okrivljenik je upalio svoj automobil i udaljio se. To je sve što ima za iskazati.

Nakon što je upoznat s obranom okrivljenika ističe kako ne zna što je okrivljenik pričao sa vozačem vozila ispred svog automobila jer je sjedio u svom vozilu. Također nije čuo da li su ĐS i okrivljenik imali neku komunikaciju osim onoga što je ĐS rekao okrivljeniku da makne vozilo ili će ga on maknuti. Na pitanje braniteljice svjedok odgovara kako ne zna koliko je automobila bilo između njegovog vozila i vozila okrivljenika ali bilo je možda 4-5 automobila, no mogao je vidjeti da je okrivljenik razgovarao sa vozačem taksi vozila, kako je to već opisao. Odgovara kako u trenutku kada je ĐS izašao iz automobila ostao je stajati uz automobil, a znade da je okrivljenik prišao prema ĐS. Odgovara kako u trenutku kada je ĐS izašao iz vozila okrivljenik se vraćao sa aparata za plaćanje izlaza te je krenuo prema ĐS. Odgovara kako su s njima u automobilu bile supruga i kćer ĐS.

Okrivljenik je istaknuo kako po njegovom sjećanju svjedok je sa svojim vozilom bio među prvim automobilima iza njegovog automobila pa ne zna kako je zamijetio da je nastala kolona vozila, kako on to opisuje.

U nastavku dokaznog postupka sudac je izveo dokaz pregledavanjem snimaka video zapisa nadzornih kamera Zračne luke Franjo Tuđman, pod oznakama: VS-P.17 Izlaz viadukt 01-2024 te VS-P.18 Izlaz viadukt 02/2024, dostavljene od strane tužitelja uz optužni prijedlog.

Sudac je izveo dokaz uvidom i čitanjem: Obavijest počinitelju prekršaja serijski broj 00507456, izvješće sastavljeno 3. lipnja 2024. u prostorijama Postaje aerodromske policije Pleso, zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta (prekršaji) Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Zagrebačke, Postaje aerodromske policije Pleso od 5. lipnja 2024., potvrda o privremenom oduzimanju predmeta serijski broj [serijski broj] izdana od Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Zagrebačke, Postaje aerodromske policije Pleso, DVD snimka dostavljena sudu 4. rujna 2024. i potvrda Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanja, Odjela za prekršajne evidencije za Rinu Gutić od 26. veljače 2025.

U završnom govoru braniteljica okrivljenika je iskazala da obrana smatra kako nije utvrđeno da bi okrivljenik počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret. Iz pregledana snimke i današnjih iskaza razvidno je kako je upravo oštećenik prišao okrivljeniku, razgovarao s njim povišenim tonom, bio verbalno agresivan prema okrivljeniku, a što je sve učinio bez razloga, obzirom je iz snimke razvidno da okrivljenik nije namjerno zadržavao kolonu, te je okrivljenik reagirao prema oštećeniku isključivo zbog straha. Tome u prilog obrana ističe i da se okrivljenik odmah udaljio s lica mjesta te je sam kontaktirao policiju.

U završnom govoru okrivljenik je iskazao kako se pridružuje završnom govoru braniteljice u cijelosti.

II/

Nakon provedene glavne rasprave, povodom iznesene obrane okrivljenika, a temeljem izvedenih dokaza, sudac je sa sigurnošću i nesporno utvrdio i s uvjerenjem zaključio da je okrivljenik predmetne zgode ostvario biće prekršaja navedenog u odredbi iz čl.13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, postupajući na način opisan u izreci presude, pa je tako počinio prekršaj kažnjiv po označenom članku istog Zakona.

Sudac je cijenio obranu okrivljenika kojom poriče počinjenje prekršaja koji mu je stavljen na teret i osporava svoju prekršajnu odgovornost, ali njegovu obranu nije prihvatio jer smatra da su svi pokušaji obrane svrsishodni i tendenciozni te da je okrivljenik svojom obranom neosnovano nastojao uvjeriti Sud kako nije počinio prekršaj za koji se tereti.

Sudac je zaključio da je okrivljenik o činjeničnom opisu radnje prekršaja iz Optužnog prijedloga svoju obranu oblikovao i iznio jasno, razumljivo i životno, ali u odnosu na odlučnu konkretnu okolnost ipak pragmatično, smišljeno i neuvjerljivo te da je ustrajno pokušavao uporište za svoje obrambene navode naći u pretencioznom pokušaju da uvjeri suca kako je predmetne zgode zbog straha odgurnuo oštećenika te da mu je oštećenik dovikivao i prijetio, a sve to s jedinim ciljem kako bi stvorio dojam da svojim nepristojnim ponašanjem nije postupio suprotno zakonskim odredbama, odnosno da svojim fizičkim napadom na oštećenika, na javnom mjestu, nije remetio javni red i mir.

Suprotno obrambenim pokušajima okrivljenika, sudac je stekao čvrsto uvjerenje kako je temeljem izvedenih dokaza sa sigurnošću i nesporno utvrdio, a zatim i bez sumnje zaključio, da je okrivljenik uistinu počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret.

Sudac smatra da je okrivljenik svoju obranu u odnosu na terećeni prekršaj, a kojeg on ustrajno ne priznaje, oblikovao i iznio na način da je prešućivao i prikrivao te relativizirao, minorizirao i opravdavao svoje nezakonito i protupravno postupanje, u cilju vlastite koristi, a s namjerom kako bi se zaštitio od prekršajne odgovornosti, oslobodio od krivnje i izbjegao kažnjavanje za počinjeni prekršaj.

Sudac je cijenio iskaz svjedoka oštećenika ZS te ga je u cijelosti prihvatio jer je zaključio da je imenovani svjedok svoj iskaz iznosio jasno, detaljno, razumljivo i životno, te da je o predmetnom događaju, unatoč činjenice da je u ovom postupku kao oštećenik i sudionik događaja svakako u određenoj razumljivoj i osobnoj mjeri zainteresiran za ishod prekršajnog postupka, svoja opažanja predmetnog događaja iznosio uvjerljivo, objektivno, nepristrano i vjerodostojno.

Sudac je prihvatio iskaz imenovanog oštećenog svjedoka osobito u odnosu na iznesenu okolnost da je predmetne zgode ušao u diskusiju s okrivljenikom koji ga je odgurnuo na način da ga je gurnuo sa dvije ruke, pa je zbog tog okrivljenikovog postupka pao.

Sudac je zaključio da je svjedok iskazivao na temelju osobnog saznanja i neposrednog opažanja i doživljaja, vrlo razložno i okolnosno, a sudac u njegovom iskazu nije našao kontradiktornosti ili nelogičnosti zbog čega nije bilo razloga da posumnja u istinitost njegovog iskaza.

Sudac je mišljenja kako sam iskaz ispitanog oštećenog svjedoka ZS, kao i način njegovog iznošenja iskaza, uz ostale izvedene materijalne i osobne dokaze, a osobito pregledavanjem snimki video zapisa nadzornih kamera, u velikoj mjeri slabi i poništava uvjerljivost obrane okrivljenika, te da u cijelosti dovodi u sumnju istinitost njegovih obrambenih navoda, a potvrđuje i jača uvjerenje suca o krivnji okrivljenika za terećeni prekršaj.

Sudac je cijenio iskaz svjedoka LS, pa je zaključio kako je iskaz ovog svjedoka jasan, razložan, životan i uvjerljiv, a pritom smatra kako je prirodno da je ovaj svjedok, bratić oštećenika, zbog bliskog osobnog i obiteljskog odnosa s istim, prirodno i ljudski zainteresiran za ishod ovog sudskog postupka, pa da stoga postoji stvarna mogućnost i razumna vjerojatnost da je svoj iskaz iznio pristrano, to jest svrsishodno i razborito potvrđujući iskaz oštećenika, svog rođaka, a suprotno iznesenoj obrani okrivljenika.

Međutim, nakon savjesne procjene iskaza imenovanog svjedoka sudac je uvažio i prihvatio njegov iskaz u dijelu gdje je opisivao kako je predmetne zgode okrivljenik prišao oštećenom te ga snažno s obje ruke udario u prsa zbog čega je isti pao.

Dovodeći iskaz imenovanog svjedoka u vezu s drugim izvedenim materijalnim dokazima, sudac je zaključio kako iskaz ovog svjedoka činjenično nadopunjava, logički potkrepljuje i životno upotpunjava ostale izvedene dokaze te doprinosi stvaranju cjelovite i jasne slike inkriminiranog događaja.

U dokaznom postupku sudac je izvršio pregledavanje snimaka zapisa nadzornih kamera postavljenih na području Zračne luke Franjo Tuđman od dana 03.06.2024.g., pod oznakama VS-P.17 Izlaz viadukt 01-2024 te VS-P.18 Izlaz viadukt 02/2024, a koje snimke su prenijete na DVD-R medij, kojeg je pod oznakom MZLZ 03.06.2024. uz optužni prijedlog dostavila PP Velika Gorica kao ovlašteni tužitelj.

Sudac je utvrdio da snimke nemaju audio zapisa već samo video zapise.

Pregledom snimaka, osobito snimke pod oznakom VS-P.18 Izlaz viadukt 02/2024, sudac je utvrdio da se na istim snimkama, pored ostalog, vidi dvostruki izlaz iz zatvorenog područja Međunarodne zračne luke Zagreb, prostor sa aparatom za novčanu naplatu izlaza, kolona vozila koja se kreće prema izlaznim rampama, aparat za očitavanje kartica i dvostruke rampe.

Na video snimci pod oznakom VS-P.18 Izlaz viadukt 02/2024 može se vidjeti, uz ostalo, i slijedeće:

• 3.6.2024. u 7:51:08 sati osobni automobil registarske oznake [registarska oznaka], marke Renault, bijele boje, dolazi do izlazne rampe desnog izlaza, a vozač kroz prozor vozila pokušava u nekoliko navrata aktivirati kartični automat da podigne rampu prinošenjem kartica, ali bez uspjeha,

• u 7:52:14 sati vozač iz označenog osobnog vozila otvara vrata svog vozila i pokušava izaći, ali zbog blizine vozila do kartičnog automata u tome ne uspijeva, pa pomiče vozilo naprijed i udesno, nakon čega otvara vrata i izlazi iz vozila, ostavlja otvorena vrata te odlazi do osobnog taxi vozila tamne boje iza svog automobila i razgovara sa vozačem tog vozila, a zatim to vozilo skreće u lijevo i prelazi u kolonu vozila na usporednom lijevom izlazu, dok se vozač taxi vozila [registarska oznaka] vraća do svog automobila i zatvara vozačeva vrata,

• u 7:53:12 sati vozač taxi vozila [registarska oznaka] kreće prema prostoru sa aparatom za novčanu naplatu izlaza koji se nalazi desno od dvostrukog izlaza pored izlaznih rampi, ulazi u taj prostor i prilazi aparatu te vrši plaćanje,

• u 7:54:24 sati na osobnom automobilu plave boje koje se u koloni pomaklo i stalo iza vozila [registarska oznaka] otvaraju se suvozačeva vrata i izlazi muška osoba koja ostaje stajati uz vozilo i obraća se vozaču taxi vozila [registarska oznaka] koji sada izlazi iz prostora sa aparatom za novčanu naplatu izlaza i prvo kreće se u smjeru svog vozila, ali se odmah zatim odlučno upućuje prema muškarcu uz suvozačeva vrata osobnog vozila plave boje, dolazi do istog, ulazi s njim u razgovor te se vidi međusobna gestikulacija rukama i blizina tijela, osobito glava, obojice muškaraca,

• u 7:54:42 sati vozač taxi vozila [registarska oznaka] silovito i vrlo snažno objema rukama odgurava u prsa i prednji dio ramena suvozača uz plavo osobno vozilo, uslijed čega taj muškarac naglo, dramatično i nekontrolirano pada unazad na plavo vozilo, a u padu se okreće tijelom te prednjim dijelom svog tijela žestoko udara u vozilo, a zatim pada na asfalt (daljnji pogled priječi vozilo [registarska oznaka]),

• u 7:54:44 vozač taxi vozila [registarska oznaka], gledajući u muškarca na asfaltu, udaljava se prema svom automobilu, potom se drugi muškarac podiže sa asfalta, a istovremeno se naglo otvaraju stražnja vrata na plavom vozilu i izlaze ženske osobe, kao i na bijelom vozilu u koloni na lijevom izlazu iz kojeg naglo izlazi ženska osoba u narančastoj odjeći te se kreće prema vozaču taxi vozila [registarska oznaka] i nešto mu govori, a približavaju se i ženske osobe koje su izašle iz plavog vozila zajedno sa muškarcem koji je gurnut, a vidi se još jedna muška osoba, a ženska osoba u narančastoj odjeći mobitelom slika vozača taxi vozila, dok u nastaloj gužvi svi nešto govore vozaču taxi vozila koji otvara vrata svog automobila i pritom se osvrće i nešto odvraća nazočnim građanima,

• u 7:55:09 sati vozač taxi vozila [registarska oznaka] stojeći pored svog automobila i kartičnog automata pokušava aktivirati automat, već spomenuti nazočni građani se uznemireno, uzrujano i zabrinuto kreću u nastalom metežu iza njegovog vozila, a ispred vozila plave boje te nešto govore,

• u 7:55:31 sati vidi se suvozač koji je gurnut na asfalt kako ulazi u vozilo plave boje na suvozačko mjesto, dok vozač taxi vozila [registarska oznaka] nakon podizanja izlaznih rampi sjeda u svoj automobil te kreće prema naprijed, pa u 7.55:56 sati izlazi iz zatvorenog područja, a odmah za njegovim vozilom pored izlaznih rampi prolazi i osobni automobil plave boje registarske oznake [registarska oznaka] i slijedeća vozila u toj koloni.

Nakon pregleda označene video snimke sudac smatra kako ista sadrži odlučne podatke o ponašanju okrivljenika, jer se iz okrivljenikovih postupaka, kretanja, tjelesnog držanja i pokreta te poduzetih radnji, a osobito silovitog odguravanja oštećenika, vidljivih na dokaznom videozapisu, može opravdano, razložno i s uvjerenjem zaključiti da je okrivljenik predmetne zgode uistinu remetio javni red i mir, odnosno da je počinio terećeni prekršaj.

Sudac je uvidom u sve ostale izvedene materijalne dokaze koji su već nabrojani, a koji su dostavljeni u privitku Optužnog prijedloga, utvrdio da su u označenoj dokumentaciji navedene činjenice i okolnosti na kojima ovlašteni tužitelj temelji činjenični opis radnje prekršaja opisan u Optužnom prijedlogu, a povodom kojih je ovlašteni tužitelj i podnio Optužni prijedlog i pokrenuo prekršajni postupak protiv okrivljenika.

Sudac je uvidom u Potvrdu izdanu od Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprava za kazneno pravo, Sektor za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Služba za evidencije i pomilovanja, Odjel za prekršajne evidencije, izdanu dana 26.02.2025.g., za osobu: NS, utvrdio da je okrivljenik do tada bio prekršajno osuđivan zbog počinjenja prometnih prekršaja.

Sudac je temeljem čl.88.st.2. Prekršajnog zakona slobodno cijenio sve već navedene dokaze, kao i postojanje ili nepostojanje činjenica i pri tome nije ograničen ili vezan nikakvim dokaznim pravilima.

Sudac nije izvodio dokaz suočavanjem okrivljenika i oštećenika, kao niti druge postojeće i moguće dokaze jer je, uzimajući u obzir konkretne okolnosti, zaključio kako se izvođenjem novih dokaza činjenično stanje ne bi moglo dodatno utvrditi, odnosno ne bi se doprinijelo boljem pojašnjenju činjenica utvrđenih temeljem drugih već izvedenih dokaza, te sve skupa u međusobnoj povezanosti nikako ne bi moglo dovesti do drugačije odluke u odnosu na optužbu protiv okrivljenika, osim o njegovoj krivnji za počinjeni prekršaj.

Pored toga, sudac nije izveo dodatne dokaze osobito radi sprječavanja odugovlačenja prekršajnog postupka, izbjegavanja nepotrebnih radnji i smanjivanja troškova, a vodeći se pritom načelima svrhovitosti i ekonomičnosti postupka.

Konačno, sudac nije izveo nove dokaze jer uvjereno smatra kako je činjenično stanje zapravo u dovoljnoj mjeri utvrđeno temeljem svih već izvedenih dokaza, pa da se može donijeti valjana odluka i bez dopunskog izvođenja drugih dokaza.

III/

Nakon provedene glavne rasprave, povodom obrane okrivljenika, cijeneći sve izvedene dokaze, dovodeći izvedene dokaze u međusobnu vezu, kao i temeljem cjelokupnog dokaznog postupka, sudac je sa sigurnošću i nesporno utvrdio da je okrivljenik predmetne zgode ostvario sva bitna obilježja djela prekršaja koji mu je stavljen na teret, na način opisan u izreci presude, budući se sudjelovanjem u tučnjavi te ukupnim svojim postupanjem predmetne zgode, na javnom mjestu, ponašao na nepristojan način, pa je time remetio javni red i mir.

Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira u čl.13. propisuje da će se kaznit za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 2000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana, tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir.

Sudac je cijeneći sve izvedene dokaze s uvjerenjem zaključio da je okrivljenik predmetne zgode svojim postupanjem, to jest fizičkim napadom na oštećenika, odnosno nepristojnim ponašanjem, ostvario sva bitna obilježja djela prekršaja za koji se optužuje, jer je ispred putničke zgrade [adresa]“ i na prostoru javne prometnice, kao nesporno javnom mjestu, snažno od/gurnuo oštećenika zbog čega je isti pao na asfalt, pa se tako uistinu ponašao nepristojno, te je na takav način nepobitno remetio javni red i mir.

Sudac je tijekom postupka nesporno utvrdio da se inkriminirani događaj svakako odvijao na javnom mjestu jer se dogodio ispred putničke zgrade zračne luke, kod izlazne rampe, na prostoru javne prometnice, koji je po svojoj funkciji namijenjen javnosti, a koji je pristupačan zapravo neograničenom skupu osoba, praktički u bilo koje vrijeme, a pritom je dostupan gledanju i slušanju sa prometnice i okolnih objekata, dakle na prostoru koji je bio dostupan vidiku i sluhu publike, odnosno izložen pogledu i čujnosti javnosti.

Stoga je sudac zaključio kako je u predmetnom slučaju okrivljenik svoju radnju izvršio na realnom, neograničeno otvorenom javnom mjestu.

Sudac smatra da je tučnjava događaj u kojem se učesnici zajednički fizički obračunavaju ili jedan počinitelj tuče drugog ili više njih, a oni se nalaze u položaju objekta koji je samo napadnut i trpi, odnosno da je to protupravno ponašanje kojim se remeti mir građana, to jest kada se protupravnim radnjama počinitelja remeti mir i spokoj ostalih prisutnih građana, te da se radi o poduzimanju takvog ponašanja koje se svakako može ocijeniti kao nepristojno.

Slijedom svega navedenog, sudac je zaključio da je okrivljenik predmetne zgode ostvario sva bitna obilježja djela prekršaja za koji se optužuje, budući se na označenom javnom mjestu, svojom radnjom odguravanja oštećenika zbog čega je isti pao na tlo, odnosno svojim fizičkim napadom na oštećenika, nepristojno i protupravno ponašao, pa je time remetio mir i spokoj prisutnih građana.

Sudac je nakon iznesene obrane okrivljenika i provedenog dokaznog postupka, donio odluku o počinjenom prekršaju kao u izreci presude i okrivljenika proglasio krivim, pa ga je kaznio novčanom kaznom u visini za koju smatra da je primjerena i opravdana, te da odgovara stupnju krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja okrivljenika.

Prilikom izbora vrste i mjere kazne sudac je cijenio sve olakotne i otegotne okolnosti propisane u čl.36.st.1. i st.2. Prekršajnog zakona.

Kao olakotne okolnosti sudac je na strani okrivljenika našao činjenicu da do sada nije bio prekršajno osuđivan zbog remećenja javnog reda i mira te okolnost da počinjenim prekršajem nisu nastupile neposredne teže štetne posljedice, dok naročito otegotnih okolnosti sudac nije našao na strani okrivljenika.

Vrednujući razmjere i objektivnu težinu počinjenog prekršajnog djela u smislu cjelovite koncepcije svrhe kažnjavanja, a uzimajući u obzir sve okolnosti počinjenja prekršaja u njihovoj ukupnosti i kvaliteti, sudac nalazi da je u predmetnom slučaju kazna izrečena u visini unutar granica propisanog raspona iznosa, primjerena svim okolnostima počinjenog prekršaja i stupnju odgovornosti okrivljenika, odnosno da nije preniska ni previsoka, već da je dostatna svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja, te smatra da će se upravo ovako izrečenom visinom novčane kazne ostvariti kako opća tako i specijalna svrha kažnjavanja navedena u čl.6. i čl.32. Prekršajnog zakona.

10.

11.

Sudac je odlučio da okrivljeniku za počinjeni prekršaj ne izreče kaznu zatvora kao strožu vrstu, već samo novčanu kaznu, jer je temeljem stupnja krivnje okrivljenika, opasnosti djela i svrhe kažnjavanja okrivljenika, zaključio da će se ta svrha postići i blažom vrstom kazne.

Prilikom donošenja ove odluke sudac je uzeo u obzir sve olakotne okolnosti na strani okrivljenika.

12.

Odluka o trošku prekršajnog postupka temelji se na propisima navedenim u izreci presude i odnosi se na dužinu trajanja i složenost postupka, a visina je odmjerena u paušalnom iznosu.

Velika Gorica, 23. rujna 2025.

Zapisničarka

Sudac

Ivana Hoti,v.r.

Damir Tepeš,v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude ovlaštene osobe imaju pravo podnijeti žalbu Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi u dva primjerka Općinskom sudu u Velikoj Gorici, na adresi [adresa].

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte