Republika Hrvatska
Općinski sud u Bjelovaru
Bjelovar, Josipa Jelačića 3
Posl. broj: R1 Ob-66/2025-26
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Bjelovaru po sucu toga suda Jasmini Drageljević kao sucu pojedincu u izvanparničnom predmetu predlagateljice JĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćnicima odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Zlatko Gregurić, Tatjana Figač-Gregurić i Hrvoje Mladinić sa sjedištem u [adresa], protiv I. protustranke ŠĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i II. protustranke FĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi utvrđivanja izvanbračne zajednice, dana 23. rujna 2025.
r i j e š i o j e
Utvrđuje se da je između predlagateljice JĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i pok. RĆ iz [adresa], utvrđena izvanbračna zajednica i to od 25. studenog 2011. pa sve do njegove smrti 6. studenog 2013.
O b r a z l o ž e n j e
1.Predlagateljica JĆ je kod ovog suda podnijela prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice u kojem navodi da je s pok. RĆ bila u izvanbračnoj zajednici, i to od 27.01.2005. te na okolnost da je bračna zajednica pok. RĆ faktički prestala postojati u kolovozu 2005. kada su pok. RĆ i bivša supruga PĆ izvršili faktičnu diobu bračne stečevine te kao dokaz o trajanju izvanbračne zajednice dostavlja uvjerenje o prebivalištu. Navodi da je izvanbračni suprug RĆ umro **.**.2013. s kojom ima zajedničku kćer ZĆ, te da je KĆ imao još dvoje djece – ŠĆ i BĆ rođ. ŠĆ, te da je rješenjem o nasljeđivanju iza pok. RĆ broj O-1090/13 koji je donio javni bilježnik Ivo Luketić iz Grubišnog Polja 10.12.2013. ona utvrđena kao zakonski nasljednik.
2. Protustranka FĆ je u podnesku od 28.05.2025. navela da je sve što se navodi u prijedlogu predlagateljice točno i istinito da je pok. J bio njihov otac i da je bio u izvanbračnoj zajednici s JĆ i živio s njom na adresi [adresa], gdje su zajedno stanovali, radili i privređivali, obrađivali poljoprivredno zemljište, odgajali zajedničku kćer ZĆ koja se rodila 2.2.1995. te obavljali poslove zajednički, družili se s obitelji i prijateljima sve do njegove pogibije 6.11.2013. Nadalje navodi da su oni suglasni kao njegova djeca iz ranijeg braka da se utvrdi da je predlagateljica bila izvanbračna supruga sada pok. RĆ s kojim je bila u višegodišnjoj izvanbračnoj zajednici u kojoj je rođeno dijete, sve do njegove smrti.
3. I. protustranka ŠĆ se nije očitovao na prijedlog predlagateljice niti je pristupio na ročišta održana 15. svibnja 2025., 8. srpnja 2025. i 28. kolovoza 2025.
4. Iz presude Općinskog suda u Grubišnom Polju broj P-89/05-11 od 7.11.2005. proizlazi da je istom razveden brak između EĆ i JĆ. Iz presude Općinskog suda u Daruvaru, Stalne službe u Grubišnom Polju broj P -989/11-3 od 24.11.2011. proizlazi da je istom razveden brak između PĆ i RĆ.
5. Iz uvjerenja o prebivalištu za predlagateljicu proizlazi da je ista od 28.01.2019. nadalje imala prijavljeno prebivalište na adresi [adresa].
6. Iz izvatka iz matice rođenih za pok. RĆ proizlazi da je njegov brak sklopljen **.**.1981. s CĆ razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u daruvaru, Stalna služba u Grubišnom Polju P-989/11-4 od 24.11.2011. te da je brak prestao dana 24.11.2011.
7. Iz rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Ive Luketića broj O-1090/13 od 10. prosinca 2013. proizlazi da je u tom postupku utvrđeno da su njegovi zakonski nasljednici JĆizvanbračna supruga te LĆ i OĆ, djeca pok. KĆ.
8. Iz uvjerenja o prebivalištu za pok. RĆ proizlazi da je isti imao prijavljeno prebivalište od 16. prosinca 1997. do 6. studenog 2013. na adresi [adresa] iz čega je vidljivo da su predlagateljica i pok. RĆ živjeli u periodu od 2005. godine na istoj adresi.
9. Iz iskaza svjedoka GĆ proizlazi da on osobno poznaje predlagateljicu i poznavao je pok. RĆ i to negdje od 1994. godine kada se doselio iz [adresa] u [adresa], a i oni su tamo živjeli, oni imaju i zajedničko dijete i živjeli su kao bračni par. Poznato mu je da su oni živjeli zajedno u zajedničkom kućanstvu, da su imali i farmu, obrađivali zemlju i pomagali si. Na poseban upit pun. predlagateljice do kada su tako živjeli predlagateljica i pok. RĆ navodi da su tako kako je opisao živjeli sve do Vladine smrti.
10. Iz iskaza svjedoka ĐĆ, proizlazi da osobno poznaje predlagateljicu, a poznavala je i pok. RĆ, oni su bili dugogodišnji obiteljski prijatelji preko 20 godina, te da su JĆ i KĆ živjeli kao bračni par, u istom kućanstvu, radili zajedničke iste poslove, imali su i zajedničko dijete i tako je bilo sve do Vladine pogibije , te da su predlagateljica i KĆ živjeli u [adresa].
11. Iz iskaza predlagateljice JĆ, proizlazi da su ona i pok. RĆ smo bili u dugogodišnjoj izvanbračnoj zajednici, u kojoj zajednici je rođeno i njihovo zajedničko dijete, živjeli su u kući koju su kupili u [adresa], a ona je kasnije svoje mjesto prebivališta promijenila i prijavila se na adresu u [adresa] radi otvaranja OPG-a, te je bila u emotivnoj dugogodišnjoj vezi sa pok. TĆ, oni su zajednički i radili, pomagali si, te da kad su otvarali farmu bila je Vladi i sudužnik u kreditu koji su morali podizati, dijelili su financije, imali zajedničke prijatelje i tako je bilo sve do Vladine smrti.
12. Tijekom postupka Sud je izvršio uvid u isprave sadržane u spisu predmeta te je izveo dokaz saslušanjem predlagateljice, te svjedoka DĆ i UĆ.
13. Predlagateljica je na ročištu održanom specificirala prijedlog predlagateljice na način da isti glasi: utvrđuje se da je postojala izvanbračna zajednica između predlagateljice JĆ iz [adresa] i pok. RĆ iz [adresa] i to od 25. studenog 2011. pa sve do njegove smrti 6. studenog 2013.
14.Izvedene dokaze Sud je ocijenio u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku u svezi sa odredbom članka 17.st.3. Zakona o izvanparničnom postupku NN 59/23).
15. Uzevši u obzir sve izvedene dokaze tijekom postupka, sud je stajališta da je prijedlog predlagateljice osnovan.
16. Dakle iz cjelokupnog provedenog dokaznog postupka proizlazi da su predlagateljica i pok. RĆ živjeli zajedno u izvanbračnoj zajednici u periodu od 2005. do smrti pok. KĆ imali prijavljeno prebivalište na istoj adresi.
17. Odredbom čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da se odredbe toga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.
18. Po ocjeni ovoga Suda, iz ove zakonske definicije proizlaze četiri pretpostavke za postojanje izvanbračne zajednice: 1. postojanje životne zajednice, 2. da su partneri muškarac i žena, 3. da su partneri slobodni od bračnog statusa, odnosno nisu u braku, i da zajednica traje najmanje tri godine, osim u slučaju rođenja zajedničkog djeteta ili sklapanja braka između partnera. Da bi izvanbračna zajednica proizvodila pravne učinke moraju kumulativno biti ispunjene sve ove pretpostavke.
19. Odredbom čl. 11. st. 2. Obiteljskog zakona propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.
20. Nadalje, s obzirom da se izvanbračna zajednica utvrđuje sa sada pokojnom osobom, za napomenuti je da se prema odredbama članka 8. Zakonu o nasljeđivanju izvanbračnom zajednicom smatra životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka. Dakle, definicija izvanbračne zajednice po Zakonu o nasljeđivanju djelomično se razlikuje od definicije u Obiteljskom zakonu s obzirom na pretpostavku trajanja vremena koje se definira kao: “dulje vrijeme“, a ne tri godine kao što je to u Obiteljskom zakonu. Uz ono što je isto tj. slobodni bračni status, zajednica je trebala trajati dulje i prestati ostaviteljevom smrću, a trebale su biti ispunjene pretpostavke za valjanost braka (punoljetnost partnera, sposobnost za rasuđivanje, osobe izvan nedopuštenog krvnog srodstva i osoba slobodnog bračnog stanja – čl. 25. do 28. Obiteljskog zakona). Navedeno je važno iz razloga što se na temelju navoda predlagatelja iznijetih u prijedlogu zaključuje da je predlagateljica ovaj postupak pokrenula radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu iza sada pokojnog RĆ.
21. Naime, odredbom čl. 22. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, a st. 3. istog zakonskog članka je propisano da se pod članom obitelji iz st. 1. toč. 1. ovog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 godine.
22. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku ali se u istoj ne navodi prema materijalnim odredbama kojega propisa, kao što to na primjer čini Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju koji u pogledu prava na zdravstveno osiguranje supružnika upućuje na propis o obiteljskim odnosima (čl.10. st. 1. t. 1.) ili Opći porezni zakon koji to pak također ne definira (čl. 15. st. 1.).
23. Imajući u vidu sve naprijed navedeno za napomenuti je i to da Sud u ovom postupku utvrđuje da li je postojala izvanbračna zajednica u slučaju predlagateljice i sada pokojnog RĆ, a ne to da li je predlagateljica stekla pretpostavke za ostvarenje prava na obiteljsku mirovinu sukladno odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju (čl. 22., 65., 67., 72. i dr.) jer će se te pretpostavke utvrđivati pred Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje u postupku u kojem će odluka iz ovog predmeta biti tek jedna od isprava kojom će se dokazivati ispunjenje Zakonom o mirovinskom osiguranju propisanih pretpostavki (u tom slučaju postojanje izvanbračne zajednice), kao što ista u tu svrhu može eventualno poslužiti i u nekim drugim postupcima. Dakle, s obzirom na sve navedeno, po ocjeni ovoga Suda, u ovom konkretnom slučaju kada nisu precizno propisane odredbe kojega materijalnog i procesnog zakona primijeniti kod donošenja odluke i kod provođenja postupka (npr. kao što bi to u ostavinskom postupku bila primjena Zakona o nasljeđivanju) primjenjuju se, kao opće, odredbe Obiteljskog zakona. Prema tome, u smislu naprijed citiranih odredbi članka 11. Obiteljskog zakona u slučaju predlagateljice utvrđeno je da je ona sa pok. RĆ tijekom predmetnog perioda živjeli u zajedničkom kućanstvu i to na način da su međusobno bili u emotivnim odnosima te da su održavali zajedničke socijalne kontakte sa drugim osobama, da su zajednički skrbili o svojoj imovini i raspolagali sa sredstvima koja su imali, brinuli se međusobno jedan o drugome, te o njihovom zajedničkom djetetu, te je predlagateljica organizirala njegov posljednji ispraćaj i sahranu nakon njegove smrti. Slijedom navedenog sud je ocijenio osnovanim prijedlog predlagateljice i odlučio kao u izreci ovog rješenja,
24. S obzirom na to da niti jedna od stranaka nije potraživala trošak ovog postupka, Sud o istima nije donosio odluku.
U Bjelovaru, 23. rujna 2025. godine.
S U D A C :
Jasmina Drageljević
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u 3 primjerka u roku od 15 dana od dana primitka ovoga rješenja.
