REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Makarskoj-Stalna služba u Imotskom
Ante Starčevića 23
21260 Imotski
P-155/2025-22
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom, po sucu toga suda Anti Topiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja: ĆŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Mislava Jonjić Bušić, odvjetnica u Imotskom, protiv tuženika: 1. Republike Hrvatske koju zastupa ODO Split, Stalna služba u Makarskoj, 2. AŽ ud. pok. Ć, 3. OŽ pok. A, 4. UŽ pok. A, 5. ĆŽE, 6. AŽE, 7. HŽ pok. GŽ, 8. ZŽ, 9. FŽ pok. GŽ, tuženici pod 2 do 9 zastupani po privremenom zastupniku Matei Burazin Lončar, odvjetnici u Imotskom, nakon zaključene glavne rasprave 26. kolovoza 2025., dana 26. kolovoza 2025.
p r e s u d i o j e
Usvaja se tužbeni zahtjev koji glasi:
" I. Utvrđuje se da je tužitelj LŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnik i posjednik nekretnine koju je Stalni sudski vještak za geodeziju Perica Puljić, 8. srpnja 2025.g., označio točkama A-B-C-D-A i identificirao kao: d. č. zem. [katastarska čestica], zk. tijelo XIII, zk. u. 1569, k. o. [katastarska općina], površine 75 m², č. zem. [katastarska čestica], zk. u. 1058, k. o. [katastarska općina], površine 908 m² i č. zem. [katastarska čestica], zk. u. 1059, k. o. [katastarska općina], površine 272 m ², ukupne površine 1255 m².
Skica nekretnine čini sastavni dio ove presude.
II. Ovlašten je tužitelj temeljem ove presude i uz ostvarenje ostalih pretpostavki zemljišnoknjižnog prava, zatražiti i ishoditi upis odnosno uknjižbu prava vlasništva nekretnine navedene u točki I. ove presude, na svoje ime, u zemljišnim knjigama nadležnog suda uz brisanje tog prava s imena tuženika odnosno dosadašnje uknjižbe, a što su tuženici dužni trpjeti."
Obrazloženje
1. Tužitelj je naveo da je vlasnik za cijelo nekretnine pobliže opisane u izreci ove presude, a koja se u zemljišnim knjigama ovog suda pogrešno vodi upisana kao vlasništvo tuženih, jer da je istu nekretninu stekao nasljeđivanjem i dosjelošću. Za tužene pod 2 do 9 je navedeno da su odsutna i nepoznatog boravišta te je predloženo da im se postavi privremeni zastupnik u osobi odvjetnika. Sud je nakon što je provjerio te tvrdnje tj. bezuspješno pokušao saznati adrese za te tuženike putem Jedinstvenog registra osoba MUP-a RH, tim tuženicima postavio privremenog zastupnika u osobi Matee Burazin Lončar, odvjetnica u Imotskom, o čemu je izdat oglas na oglasnoj ploči ovog suda kod Organa starateljstva Imotski te u listu Narodne novine.
2. Zakonski zastupnik tužene pod 1 Republike Hrvatske kao i privremeni zastupnik tuženika pod pod 2 do 9 u odgovoru na tužbu usprotivili su se tužbi i tužbenom zahtjevu.
3. U dokaznom postupku izvršen je uvidu u dokumentaciju koju je tužitelj tijekom postupka priložio u spis, i to u z.k. izvatke za utužene čest.zem., u rješenje o nasljeđivanju iza smrti djeda tužitelja ČŽ pok GŽ, u smrtne listove iza smrti strica tužitelja EŽ i oca tužitelja GŽ. U izjavu JŽ a ovjerenu u potpisu istoga kod javnog bilježnika Mate Juroša dana 20.05.2025., u dopis tužene pod 1 kojim se očituje za zahtjev tužitelja za mirno rješenje spora, kao i ostalu dokumentaciju koja je priložena u spis, obavljen je očevid na licu mjesta uz sudjelovanja vještaka geometra Perice Puljića, prilikom očevida saslušani su svjedoci SŽ i KŽ, te su na ročištu od 22.9.2025. saslušani svjedoci IŽ i MŽ.
4. Tužbeni zahtjev u cijelosti je osnovan.
5. Prilikom obavljanja očevida konstatirano je da nekretnina koja je predmet ovog postupka predstavlja kuću s okućnicom, a koja nekretnina je sa svojim granicama detaljno prikazana u nalazu i mišljenju vještaka Perice Puljića tj. na skici koja čini sastavni dio tog nalaza i mišljenja.
6. Iz iskaza svjedoka saslušanih nedvojbeno proizlazi da je predmetna nekretnina vlasništvo obitelji tužitelja najmanje unazad 100 godina, tako da je bila vlasništvo pradjeda tužitelja GŽ, kojeg je naslijedio djed tužitelja ČŽ, dok je tužitelj zajedno sa stričevima ČŽ i EŽ naslijedio djeda ČŽ, a ujedno da je tužitelj jedini nasljednikom iza smrti svojih stričeva EŽ i O, s obzirom da su isti preminuli bez da su ostavili potomke ili bračnog druga. Svjedoci su potvrdili da nitko izuzev tužiteljevih pravnih prednika nije koristio predmetnu nekretninu, da je kuću koja se nalazi na ovoj nekretnini, a koja je dijelom srušena tijekom Domovinskog rata, sagradio djed tužitelja sa svojom pok suprugom 70-tih godina prošlog stoljeća i koristio je za stanovanje sve do 80-tih godina kada je nakon smrti supruge odselio u Francusku. Sud je u cijelosti prihvatio kao istinite iskaze navedenih svjedoka. Naime, svjedoci žive u blizini predmetne nekretnine te su dolazili na premetnu nekretninu, tako da im je zasigurno dobro poznato vlasničko stanje u pogledu predmetne nekretnine. Navedeni svjedoci ostavili su na sud dojam da govore istinu, a njihov iskaz je podudaran sa dokumentacijom koja je priložena spisu, te sa navodima koje je na očevidu iznio PŽ, vlasnik susjedno položene nekretnine. Također iskazi svjedoka podudarni su sa rezultatima očevida na licu mjesta, nalazom i mišljenjem vještaka, odnosno foto dokumentacijom priloženom tom nalazu i mišljenju.
7. Dakle, iz iskaza svjedoka saslušanih tijekom postupka, gore navedenih isprava priloženih u spis, kao i na temelju očevida na licu mjesta kojom prilikom je sačinjen nalaz i mišljenje ovlaštenog vještaka za geodeziju kojem su priložene fotografije lica mjesta, nedvojbeno proizlazi da je tužitelj vlasnik nekretnine pobliže opisane u izreci ove presude.
8. Prema odredbi članka 159. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN broj 91/96 i dr.- dalje ZV), samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Prema odredbi članka 159. stavak 3. ZV, samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Odredbom članka 159. stavak 4 ZV, propisano je da samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i uprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavka 2. i 3. ovog članka. Prema odredbi članka 18. stavak 3. ZV, posjed je pošten ako posjednik kada ga je stekao nije znao, niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Prema stavku 5., istog članka, posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.
9. Ocjena je ovog suda, da je tužitelj i njegovi pravni prednici dosjelošću stekli vlasništvo na spornoj nekretnini, budući da su se u njenom posjedu kao pošteni posjednici nalazili znatno ranije od 17. studenog 1959., te su na taj način, temeljem članka 159. stavak 4. ZV, stekli vlasništvo. Naime, prema ustaljenoj sudskoj praksi, za stjecanje prava vlasništva nekretnina dosjelošću, sukladno pravnom shvaćanju ESLJP, nužna pretpostavka jest neprekinuti posjed određene kvalitete tužitelja ili njegovih pravnih prednika u propisanom trajanju, u koje se uračunava i posjed prije 08. listopada 1991. (i kada je riječ o nekretninama u društvenom vlasništvu), pod uvjetima da je stjecanje nastupilo prije ili za vrijeme važenja odredbe članka 388 stavak 4. ZOV ukinute odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-58/97 od 17. studenog 1999., i da se ne radi o nekretninama u odnosu na koje polažu pravo treće osobe (nacionaliziranim, konfisciranim i sl.), obzirom na stečena subjektivna građanska prava.
10. Slijedom navedenog tužbeni zahtjev u cijelosti je usvojen kao osnovan. U Imotskom, 23. rujna 2025.
S u d a c
Ante Topić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana. Žalba se podnosi ovom sudu, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.
