Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-2673/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vesne Žulj, predsjednice vijeća, te članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice Mirele Mijoč Kramar i člana vijeća Roberta Jambora, u pravnoj stvari prvotužitelja JS, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], drugotužiteljice CS, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i trećetužitelja TS, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], svi zastupani po punomoćniku Vjekoslav Mladineo, odvjetnik u Splitu, protiv prvotuženika Hrvatska Elektroprivreda - dioničko društvo, OIB 28921978587, Ulica grada Vukovara 37, 10000 Zagreb i drugotuženika Hrvatski operator prijenosnog sustava d.d., OIB 13148821633, Kupska ulica 4, 10000 Zagreb, radi predaja u posjed, odlučujući o žalbi tužitelja i drugotuženika protiv presude i rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-4357/2022-15 od 6. ožujka 2024., u sjednici vijeća održanoj 23. rujna 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-4357/2022-15 od 6. ožujka 2024. pod točkom 1. i 2. izreke i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje pred drugim sucem.

II. Ukida se rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-4357/2022-15 od 6. ožujka 2024. pod točkom 2. izreke i pod točkom 3. izreke u dijelu u kojem je odlučeno da tužitelji snose svoje troškove postupka i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak pred drugim sucem.

III. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom pod točkom 1. izreke prihvaćen je tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na drugotuženika koji glasi:

"I. Nalaže se tuženiku HOPS d.d., Zagreb, OIB: 13148821633, da tužiteljima preda u posjed nekretninu zemljišnoknjižne oznake k. č. br. [katastarska čestica], Vrboran, uređeno zemljište, površine 9229 m2, upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (koja nekretnina ima katastarsku oznaku k. č. br. [katastarska čestica], Vrboran, uređeno zemljište, površine 9229 m2 k. o. [katastarska općina]), u roku od 15 dana."

Pod točkom 2. izreke odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na drugotuženika koji glasi:

"II. Nalaže se tuženiku HOPS d.d., Zagreb, OIB: 13148821633, da poruši asfaltni sloj sa tamponskim slojem, koji je postavljen na nekretninu zemljišnoknjižne oznake k. č. br. [katastarska čestica], Vrboran, uređeno zemljište, upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (koja nekretnina ima katastarsku oznaku k. č. br. [katastarska čestica], Vrboran, uređeno zemljište, k. o. [katastarska općina]), te da materijal nastao rušenjem ukloni sa te nekretnine, sve u roku od 15 dana."

Prvostupanjskim rješenjem pod točkom 1. izreke odlučeno je da se prima na znanje povlačenje tužbe tužitelja u odnosu na prvotuženika HEP d.d. Zagreb. Pod točkom 2. izreke prvostupanjskog rješenja odlučeno je da su tužitelji u roku od 15 dana dužni naknaditi prvotuženiku parničnog postupka u iznosu od 89,59 eura. Pod točkom 3. izreke prvostupanjskog rješenja odlučeno je da tužitelji i drugotuženik snose svoje troškove postupka.

2. Protiv prvostupanjske presude pod točkom I. izreke žali se drugotuženik zbog svih zakonom predviđenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., dalje: ZPP), predlaže prvostupanjsku odluku preinačiti, podredno ukinuti.

3. Nadalje, protiv prvostupanjske presude pod točkom II. izreke i protiv prvostupanjskog rješenja pod točkom 2. izreke i pod točkom 3. izreke u dijelu u kojem je odlučeno da tužitelji snose svoje troškove postupka žale se tužitelji zbog svih zakonom predviđenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. ZPP-a, predlažu prvostupanjske odluke u pobijanom dijelu preinačiti. Traže trošak žalbe.

4. U odgovoru na žalbu tužitelji se protive navodima iste, predlažu da se žalba odbije te traže trošak odgovora na žalbu.

5. Žalba tužitelja i drugotuženika su osnovane.

6. Predmet spora u žalbenoj fazi postupka je zahtjev tužitelja za predaju u posjed nekretnine pobliže označene u izreci te da se naloži drugotuženiku da poruši asfaltni sloj sa tamponskim slojem na predmetnoj nekretnini i da materijal nastao rušenjem ukloni sa te nekretnine.

7. Prvostupanjski sud je iz priloženog zk izvatka Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] od 19. prosinca 2023. utvrdio da je upisana čest. zem. broj [katastarska čestica] u površini od 9.229 m², a da su kao vlasnici upisani prvotužitelj JS za 4/6 dijela, drugotužiteljica CS za 1/6 dijela i trećetužitelj TS za 1/6 dijela, te pozivom na odredbu čl. 161. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012.., 152/2014., dalje: ZVDSP), kojom je propisano da vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed, prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja da se naloži drugotuženiku predaju nekretnine u posjed. Nadalje, polazeći od utvrđenja da tužitelji u postupku nisu dokazali da bi drugotuženik naručio niti postavio odnosno napravio asfaltni sloj sa tamponskim slojem te da je osnovan prigovor promašene pasivne legitimacije, odbio zahtjev tužitelja da se drugotuženiku naloži uklanjanje asfaltnog sloja i uklanjanje materijala nastalog rušenjem.

8. Prema odredbi čl. 162. st. 1. ZVDSP da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtjeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu.

9. U postupku je utvrđeno da su tužitelji vlasnici nekretnine i da su nekretninu stekli u postupku pred Uredom državne uprave u Splitsko-Dalmatinskoj županiji, Služba za imovinsko-pravne poslove, Ispostava Omiš, Upravnim sudom u Splitu i Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, a da je drugotuženik u posjedu.

10. Drugotuženik je u odgovoru na tužbu naveo da mu je 2013. godine sukladno čl. 76. st. 5. i 7. Zakona o tržištu električne energije („Narodne novine“ 23/2013.) prenesen posjed sporne nekretnine, budući da se na nekretnini nalaze vodovi koji služe obavljanju osnovne djelatnosti drugotuženika, odnosno prijenosu električne energije, da su ispod sporne nekretnine položena 4 trožilna 110 kV energetska kabela (elektroenergetska voda) u zaštitnom koridoru od cca 14 metara u vlasništvu drugotuženika koji služi prijenosu električne energije, da elektroenergetski vod predstavlja dio prijenosne mreže, a koji je položen sukladno svim pozitivnim propisima u vrijeme polaganja, da su navedeni vodovi osnova za napajanje električnom energijom grada Splita i šire okolice, te bilo kakvo isključenje predmetnih vodova ostavlja Split i okolicu bez napajanja, da je drugouženik energetski subjekt čija je zadaća prijenos električne energije, i kao takav vlasnik cijele prijenosne mreže u Republike Hrvatske. Također ističe da je čl. 40. Zakona o energiji propisano da energetski subjekt ima pravo koristiti nekretnine koje nisu u njegovom vlasništvu za izgradnju i održavanje mreža, odnosno sustava koji služe za prijenos, odnosno transport i distribuciju energije u skladu s posebnim propisima. Slijedom navedenog ističe da drugotuženik ima pravo na posjed tuđe nekretnine, koje pravo je stekao od bivšeg vlasnika te da bi vraćanje posjeda sa ukopanim podzemnim elektroenergetskim vodovima bilo suprotno odredbama Zakona o energiji i Zakona o tržištu električne energije budući da je drugotuženik kao vlasnik vodova na nekretnini u vlasništvu tužitelja odgovoran za održavanje, tehnološko unapređivanje, odnosno moderniziranje elektroenergetskih instalacija, pa bi bio onemogućen u pristupu vodovima koje je nužno održavati, a radi se o elektroenergetskim vodovima kojima se prenosi električna energija i koji po zakonu moraju biti u vlasništvu i posjedu samo ovlaštenog elektroenergetskog subjekta odnosno ovdje drugotuženika. Zaključno ističe da bi vraćanjem posjeda predmetne nekretnine drugotuženik, kao vlasnik elektroenergetskih vodova, izgubio posjed vodova, a da je čl. 5. st. 9. Zakona o tržištu električne energije („Narodne novine“, broj 111/2021.) elektroenergetska infrastruktura proglašena od interesa za Republiku Hrvatsku.

11. Prema odredbi čl. 163. st. 1. ZVDSP posjednik ima pravo odbiti predaju stvari njezinom vlasniku ako ima pravo koje ovlašćuje na posjedovanje te stvari (pravo na posjed).

12. S obzirom da prvostupanjski sud nije raspravio prigovor prava na posjed drugotuženika, utoliko su osnovani žalbeni navodi drugotuženika da je činjenično stanje nepotpuno utvrđeno te da je prvostupanjski sud na tako nepotpuno utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenio i materijalno pravo.

13. Nadalje, za sada se ne može prihvatiti zaključak prvostupanjskog suda da tužitelji nisu dokazali da je drugotuženik pasivno legitimiran za zahtjev tužitelja za rušenje asfaltnog sloja i uklanjanje materijala s obzirom da prvostupanjska presuda o odlučnim činjenicama nema dostatnih razloga zbog čega se za sada ne može ispitati, pa su osnovani žalbeni navodi tužitelja da je u tom dijelu činjenično stanje nepotpuno utvrđeno te da je prvostupanjski sud na tako nepotpuno utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenio i materijalno pravo.

14. Naime, ocjena djelotvorne pravne zaštite, između ostalog, je ispitivanje je li u okolnostima konkretnog slučaja odluka sudova bile arbitrarna ili na drugi način očito pogrešna. Odluka suda neće se smatrati arbitrarnom ako je sud u provedenom postupku uspio utvrditi i u odluci predočiti relevantne, dostatne i uvjerljive razloge za svoju ocjenu. Primjenjujući navedena načelna stajališta na konkretan slučaj, ovaj sud smatra da prvostupanjski sud nije uzeo u obzir sve činjenične i pravne elemente koji su bili objektivno mjerodavni za donošenje osporene presude.

15. Stoga je valjalo primjenom odredbe čl. 370. ZPP-a ukinuti prvostupanjsku presudu i odlučiti kao pod točkom I. i II. izreke ove presude.

16. U ponovljenom suđenju prvostupanjski sud će raspraviti prigovor drugotuženika o pravu na posjed kao i navode tužitelja kojima argumentira svoje tvrdnje da je upravo drugotuženik pasivno legitimiran za rušenje asfaltnog sloja i uklanjanje materijala te će ocijeniti dokaze koje su tužitelju dostavili na okolnost da je drugotuženik pasivno legitimiran za takav zahtjev tužitelja. Pri čemu se ističe da prema odredbi čl. 251. st. 1. ZPP-a vještačenje obavljaju vještaci koje određuje sud u konkretnoj parnici, osim ako su se stranke suglasile da se rezultati vještačenja provedenog izvan konkretnog postupka primjenjuju u tom postupku, pa se u suprotnom radi o privatnom dokazu, koji se u smislu čl. 8. ZPP-a ocjenjuju kao i svaki drugi dokaz (tako Vrhovni sud Republike Hrvatske poslovni broj Rev x-663/2018-3 od 17. rujna 2019.).

17. Imajući u vidu sve navedeno prvostupanjski sud će u ponovljenom postupku otkloniti nedostatke na koju mu je ukazano ovim rješenjem, raspravit će uočena sporna pitanja te donijeti novu odluku o tužbenom zahtjevu.

18. Budući da je ukinuta presuda u pogledu glavne stvari valjalo je, po žalbi tužitelja, primjenom odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a ukinuti odluku o troškovima parničnog postupka pod točkom 3. prvostupanjskog rješenja u dijelu u kojem je odlučeno da tužitelji snose svoje troškove postupka. Nadalje, s obzirom da prvostupanjski sud nije utvrđivao da li je zahtjev prvotuženika za naknadu troškova podnesen u skladu sa odredbom čl. 164. st. 8. ZPP-a, koja odredba propisuje da se u slučaju iz članka 158. toga Zakona, ako povlačenje tužbe, nisu obavljeni na raspravi, zahtjev za naknadu troškova može staviti u roku od 15 dana nakon dostave obavijesti ili odluke, valjalo je po žalbi tužitelja ukinuti prvostupanjsko rješenje i pod točkom 2. izreke i vratiti na ponovan postupak.

19. Primjenom odredbe čl. 371. i 381. st. 1. ZPP-a odlučeno je da će se ponovno suđenje, odnosno ponovni postupak održati pred drugim sucem.

20. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

U Zagrebu 23. rujna 2025.

Predsjednica vijeća

Vesna Žulj