Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž Zk-189/2023-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga Jasenke Grgić, kao predsjednice vijeća, Marijana Vugića kao suda izvjestitelja i člana vijeća te Renate Đaković Vranković kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja JA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Nemanja Nožinić, odvjetnik iz Nove Gradiške, protiv 1. tuženika TA, [adresa] MBA 1, OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tužene IA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. tuženika NA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 4. tužene BA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], a koje tuženike od 1. do 4. zastupa punomoćnik Igor Golovrški, odvjetnik iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Igor Golovrški i Darko Samardžija u Novoj Gradiški, radi ispravka upisa u zemljišnim knjigama, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški, poslovni broj P-373/2021-18 od 15. svibnja 2023. godine, u sjednici vijeća održanoj dana 9. rujna 2025. godine,
p r e s u d i o j e
I Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški, poslovni broj P-373/2021- 18 od 15. svibnja 2023. godine.
II Odbija se tužitelj sa zahtjevom za naknadu troška postupka u povodu pravnog lijeka.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:
"I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
"1.Utvrđuje se da je pogrešan upis uknjižbe prava vlasništva na kčbr. [katastarska čestica], upisanoj u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koji je proveden temeljem rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški, Zemljišno- knjižni odjel, broj: Z-10870/2017/2292, prema kojem upisu je I. tuženik TA iz [adresa] Wien MBA 1, Austrija, OIB [osobni identifikacijski broj], uknjižen kao suvlasnik u 5/15 dijela, a II. tuženik IA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kao suvlasnik u 2/15 dijela, te III. tuženik SA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kao suvlasnik u 1/15 dijela i IV. tuženik BA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kao suvlasnik u 1/15 dijela, na kčbr. [katastarska čestica], upisanoj u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
2. Nalaže se Zemljišno-knjižnom odjelu Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški, da izvrši ispravak uknjižbe prava vlasništva na kčbr. [katastarska čestica], upisanoj u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na ime i u korist tužitelja JA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], u 1/1 dijela.
3. Tuženici su dužni solidarno tužitelju nadoknaditi parnični trošak ovog postupka sa zakonskom zateznom kamatom po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena počam od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe."
II Nalaže se tužitelju JA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], da 2.tuženoj IA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 3.tuženiku NA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 4. tuženoj BA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], naknadi parnični trošak u iznosu od 1.310,63 €1/9.875,00 Kn sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od presuđenja 15. svibnja 2023. do konačne isplate po stopi po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a sve to u roku od 15 dana.
III Tuženik SA oslobađa se plaćanja sudskih pristojbi u ovome postupku."
2. Protiv ove presude žali se tužitelj iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23. - dalje: ZPP) s prijedlogom da se pobijana presuda preinači sukladno žalbenim navodima ili ukine uz dosudu troška postupka u povodu pravnog lijeka.
3. Žalba nije osnovana.
4. Suprotno navodima žalbe prvostupanjski sud nije počinio onu bitnu povredu odredaba parničkog postupka na koje ukazuje žalba.
5. Pobijana presuda u svemu je sačinjena sukladno čl. 338. st. 4. ZPP pa nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati.
6. Prvostupanjski su u bitnom navodi slijedeće:
"Analizirajući provedene dokaze tijekom ovoga postupka a:
- uvidom u izvadak iz zemljišne knjige z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je tužitelj upisan kao suvlasnik kčbr. [katastarska čestica] u 5/15 dijela, 1.. tuženik kao suvlasnik iste katastarske čestice u 5 /15 dijela,2.tužena u 2/15 dijela a 3. i 4. tuženik svako u 1/15 dijela, a što je između stranaka i nesporno;
- uvidom u zapisnik sastavljen u postupku osnivanja, obnove ili dopune zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] od 20.srpnja 2020. (str. 34-37 spisa) i povijesnog izvatka iz zemljišne knjige z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], utvrđeno je sa je novoformirana č.k.br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u postupku osnivanja zemljišnih knjiga formirana od k. č. br. [katastarska čestica] crkva sa crkvištem u selu površine 47 čhv. upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] vrt kod kuće u selu površine 55 čhv. upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] , k. č. br. [katastarska čestica] kuća, gospodarske zgrade i dvorište u selu površine 256 čhv, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
Na č.k.br. 1 crkva sa crkvištem sa 47 čhv upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] a koja je u postupku preoblikovanja ušla u novo formiranu č.k.br. [katastarska čestica] suvlasnici su bili tužitelj HA i TA svaki u ½ dijela. Na k. č. br. [katastarska čestica] vrt kod kuće u selu površine 55 čhv. upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] , a koja je u postupku preoblikovanja ušla u novo formiranu č.k.br. [katastarska čestica] bili su upisani kao suvlasnici tužena IA u 35/700 dijela,
RA u 350/700 dijela, LA u 30/700 dijela, ŠA u 150/700 dijela, VA u 50/700 dijela MA u 48/700 dijela, UA u 25/700 dijela, i OA u 12/700 dijela;
Na k. č. br. [katastarska čestica] kuća, gospodarske zgrade i dvorište u selu površine 256 čhv, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. a koja je u postupku preoblikovanja ušla u novo formiranu č.k.br. [katastarska čestica] bili su upisani kao suvlasnici tužena IA u 7/140 dijela, tuženi TA u 64/140 dijela, tužitelj HA u 64/140 dijela, i UA u 5/140 dijela;
-uvidom u rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Novoj Gradiški poslovni broj O- 468/91-10 od 19. lipnja 1992. ( str.38-39 spisa) iza pok. GA poslovni broj njegovi suvlasnički dijelovi opisanih nekretnina temeljem nasljeđivanja uknjiženi su kao suvlasništvo ŽA u 1/5 dijela, JA tužitelja u 1/5 dijela, tuženika NA u 2/5 dijela i PA u 1/5 dijela;
-uvidom u rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-78/10-5 od 2.ožujka 2020. iza pokojnog ĆA (str. 60 spisa) utvrđeno je da je tužena IA kao nasljednica ostavitelja ĆA između ostalih nekretnina naslijedila i č.k.br.
5/1 te temeljem nasljeđivanja stekla pravo suvlasništva navedene nekretnine a koja je u postupku preoblikovanja ušla u sastav novo formirane č.k.br. 2663;
-uvidom u zapisnik o preoblikovanju prednje spomenuti, izvjesno je da su sve stranke, izuzev tuženika AA , sudjelovale u postupku preoblikovanja odnosno obnove zemljišnih knjiga za k. o. [katastarska općina] vezano za predmetnu nekretninu u kojem postupku je protiv navedenog upisa tužitelj uložio prigovor, no isti prigovor je rješenjem ovoga suda poslovni broj Z-4426/2021-3 od 10.svibnja 2021. (atr.10-11 spisa) godine odbačen iz razloga predviđenih odredbom čl. 203. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama.
Sukladno odredbi čl. 203 st. 5. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08 i 126/10, 55/13, 60/13, 108/17, 69/19 dalje: ZZK), zemljišnoknjižni sud će uputiti osobe čije prijave ili prigovore nije usvojio u cijelosti ili djelomično, kao i one čiji je upis ili prvenstveni red upisa svojom odlukom odredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati, da svoje navodno pravo ostvaruju u parnici tužbom za ispravak.
Prema odredbi čl. 205. st. 1. ZZK zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice ili drugog postupka pred nadležnim tijelom (tužba za ispravak) imaju pravo: osobe čijim prijavama ili prigovorima zemljišnoknjižni sud nije u cijelosti ili djelomično udovoljio u ispravnom postupku, te osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku zemljišnoknjižni sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati. Kada se provede postupak obnove neke zemljišne knjige stranka koja nije zadovoljna određenim upisom ima pravo da nakon otvaranja te nove zemljišne knjige u određenom roku podnijeti prijavu ili prigovor na konkretni upis, nakon čega se pred zemljišnoknjižnim sudom saziva rasprava za ispravak na kojoj se odlučuje o podnesenim prijavama i prigovorima, a nakon provedene rasprave osoba čijim prijavama ili prigovorima zemljišnoknjižni sud u ispravnom postupku nije u cijelosti ili djelomično udovoljio ima pravo pokrenuti parnicu tužbom za ispravak kojom će zahtijevati ispravak upisa u zemljišnoj knjizi.
Prema odredbi čl. 194. st. 3. ZZK-a protiv odluke zemljišnoknjižnog suda donesene na raspravi za ispravak ne može se uložiti žalba, ali ona ne sprječava ostvarivanje prava u parnici pred sudom ili u postupku pred drugim nadležnim tijelom.
Dakle, protiv odluke Zemljišnoknjižnog suda donesene na raspravi za ispravak nije dopuštena žalba, a stranke svoje pravo mogu ostvariti u posebnoj parnici ili podnijeti tužbu za ispravak. Prema tome, tužba za ispravak upisa je specifična tužba propisana zakonom o zemljišnim knjigama, dakle radi se o tužbi zemljišnoknjižnog prava. Tužitelj u
takvoj parnici treba dokazivati i dokazati da je upis proveden u zemljišnoj knjizi pogrešan, odnosno nevaljan i dokazivati kako bi upis trebao pravilno glasiti.
Tuženica IA sestrična tužitelja i tuženika, iskazuje da su u postupku preoblikovanja nastojali da svi jedni drugima u okviru svojih međa na nekretninama koje su stoljećima uživali dadu jedni drugima potpise i tako da su se dogovorili. Međutim, jedino što je riješeno da su bili imovinsko-pravni odnosi vezani za vanjsku zemlju. Punomoćnik tužitelja Nemanja Nožinić da nije u pogledu toga ništa pripremio te da je ovaj dio nekretnina na kojima su izgrađene obiteljske kuće i nadalje je ostao neriješen.
Što se tiče njezine nekretnine ista da se nalazi u nizu, nosi oznaku čkbr. [katastarska čestica], time da je na granici do nekretnine sa tužiteljem podigla zid, ali da se pri tome povukla do granice gdje je nekada bio štagalj.
U postupku preoblikovanja jasno da su bile označene granice i međe između njihovih nekretnina, ali kako nije došlo do dogovora da je isticala prigovore ali da ih je isticao i tužitelj.
U ovoj situaciji da više ne zna je li spremna dati svoj potpis tužitelju pod uvjetom da on da potpis istoj na njezinoj nekretnini.
Navodi da je njezina nekretnina sa svih strana ograđena zidom i to je tako od unatrag 23 godine od kada je kuća izgrađena. Kuća je legalizirana i nije bilo nikakvog pomicanja međa ili granica od spomenutog perioda.
Ističe da joj je poznato da je otac tužitelja i tuženika SA na jednom dijelu imao štagalj i da je negdje 1946. navodno bila crkva koja je srušena. Zna da je to uživao njihov otac, ali nema saznanja da bi tužitelj prenio u dogovoru sa svećenikom navedeno zemljišta na svoje ime i vlasništvo svojih sinova.
Ističe da sam prvi puta na ovom ročištu čula da bi došlo do prijenosa vlasništva na crkvenom zemljištu na navedeni način. Nema saznanja da li je bila suvlasnica crkvenog zemljišta jer je tek sada saznala za ovo zemljište.
Dakle, analizirajući iskaze stranaka utvrđeno je da što se tiče predmetne nekretnine da su u postupku preoblikovanja pokušali riješiti imovinsko pravne odnose vezano uz činjenicu da su svi upisani jedni drugima kao suvlasnici na nekretninama na kojima imaju izgrađene obiteljske kuće.
Oblik i površina predmetne nekretnine kakav je bio prije postupka preoblikovanja ostao je isti i nakon postupka preoblikovanja. Jednako tako u postupku preoblikovanja nekretnine ,ranije spomenute č.k.br.1,č.k.br. 4 i č.k.br. 5/1, a koje su ušle u novoformiranu č.k.br. 2663 bile su od ranije u suvlasništvu stranaka, točnije tužitelj na niti jednoj od navedenih čestica nije bio samovlasnik.
Naime, niti iz tužbe, niti Iz iskaza tužitelja nije razvidno temeljem čega odnosno temeljem koje pravne osnove tužitelj smatra da je stekao pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini. Tužitelj spominje uzurpaciju č.k.br. 1 te navodi da je crkveno zemljište površine 47 čhv uzurpirano od strane tuženika NA podizanjem zida od strane istog. Međutim vezano uz navedeno ističe se da je tužitelj vodio protiv tuženika EA postupak za smetanje posjeda pod brojem Psp-7/2021 te da je odlukom Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-1576/2022-2 od 1.prosinca 2022. (str. 94 spisa) odbijena žalba i potvrđeno rješenje ovoga suda poslovni broj Psp-7/2021-16 kojim je tužitelj HA odbijen sa tužbenim zahtjevom za smetanjem posjeda upravo vezano uz, u ovom postupku od strane tužitelja spomenutom podizanju zida na granici sa predmetnom nekretninom.
Dakle, iz provedenog postupka nije utvrđeno da je u postupku preoblikovanja došlo do pogrešnog ili neispravnog upisa predmetne nekretnine niti glede oblika, površine a niti suvlasničkih omjera jer su isti upisani na način i u veličini koja odgovara suvlasničkom omjeru u odnosu na nekretninu koja je svojim oblikom i veličinom ušla u novoformiranu.
Uzgred napominje se da su tuženici i prije i tijekom ovoga postupka nastojali da se imovinsko pravni odnosi između stranaka a na nekretninama koje su susjedne i graniče i na kojima stranke imaju izgrađene obiteljske kuće riješiti na način da svatko onome drugome da odobrenje za stjecanje prava vlasništva, da su to isto pokušali i tijekom ovoga postupka, a što je tužitelj odbio, što sve upućuje na zaključak da tužitelj vodi postupak radi njegova vođenja, a što je konačno razvidno iz njegova iskaza gdje sam konačno kaže da se niti oblik niti površina predmetne nekretnine nije mijenjao dakle da je isti bio i prije postupka preoblikovanja a i nakon njegova završetka, zna da su tuženici od ranije upisani kao suvlasnici.
Tužitelj je u ovome postupku trebao dokazati da je upis proveden na predmetnoj nekretnini u zemljišnoj knjizi pogrešan, odnosno nevaljan i dokazivati kako i iz kojih razloga bi isti trebao drugačije odnosno kako bi upis trebao pravilno glasiti i temeljem čega.
Suvlasnički dijelovi koji su predmetom tužbenog zahtjeva su na zakonit način postale suvlasništvo tuženika te stoga nije utvrđeno iz kojeg razloga i na kojem temelju tužitelj smatra kako je postao vlasnikom i suvlasničkih dijelova nekretnine koje su predmetom tužbenog zahtjeva."
7. Ova odluka suda prvog stupnja je pravilna.
8. Na navode žalbe tužitelja valja reći da iz stanja spisa proizlazi da je tužitelj izjavio prigovor protiv rješenja Zemljišnoknjižnog odjela Nova Gradiška donesenog u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za katastarsku Općinu [katastarska općina] gdje je i istaknuo prigovor u pogledu upisa vlasništva, oblika i površine nekretnine jer da ista nema niti prijašnu površinu niti oblik, te je Općinski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba Nova Gradiška svojim rješenjem od 10. svibnja 2025. godine odbacio prigovor tužitelja u smislu odredbe čl. 203. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 63/19, 128/22. - dalje: ZZK) po kojoj, ustanovi li Zemljišnoknjižni sud da bi za postupanje po prijavi ili prigovoru bilo nužno izmijeniti upis u posjedovnici o površini, obliku i izgrađenosti katastarske čestice, on to u prijavi ili prigovoru neće udovoljiti, već će istu odbaciti bez provođenja isprave, dok u tužbi tužitelj ne ističe takav činjenični stup supstrat, dakle, da je preoblikovanjem zemljišne knjige došlo i do promjene u obliku i površini, i sa kojim činjeničnim supstratom je sud vezan.
9. Ipak, valja reći da upravo sam tužitelj u svom iskazu, a također i saslušani tuženi su izričito rekli da u postupku preoblikovanje zemljišne knjige nije došlo do promjene oblika i površine u odnosu na čestice od kojih je formirana nova kč. br. [katastarska čestica].
10. Iako je tužitelj u tužbi navodio da u novoformiranu kč. br. [katastarska čestica] su tuženi upisani bez ikakvoga pravnog temelja kao suvlasnici, tužitelj u svom iskazu navodi samo da je sporan dio zemljišta koji je dobiven od crkve u površini od 47 čhv, a to bi se onda, a sukladno zapisniku koji je sastavljen povodom obnova zemljišne knjige odnosilo na kč. br. [katastarska čestica]. zk.ul. sa oznakom zemljišta crkva sa crkvištem u selu površine 47 čhv kao jedna od nekretnina koja je ušla u sastav novoformirane kč. br. [katastarska čestica], pa već iz toga nije jasno kako onda tužitelj pod točkom 2 traži da se on upiše kao samovlasnik na kč. br. [katastarska čestica], dok u odnosu na suvlasničke dijelove tuženika na novo formiranoj čestici ne navodi niti jedan argument iz kojih bi proizlazila osnovanost s njegovog tužbenog zahtjeva u odnosu na novoformiranu česticu.
11. U svom iskazu tužitelj samo navodi da je zemljište u površini od 47 čhv dobio od crkve ne navodeći pri tom kada i od koga i na koji način, a niti je tu činjeničnu tvrdnju argumentirao bilo kakvom javnom ili privatnom ispravom iz koje bi to proizlazilo.
12. Ukoliko se navodi žalbe "da je tužitelj prethodno u kontinuitetu vršio vlasnička ovlaštenja odnosno samostalno posjedovanje i koristio navedene čestice te druge okolnosti iz kojih proizlazi zaključak o potpuno samostalnom i nesmetanom posjedu kako prijašnje i novoformirane čestice" odnosi na primjenu instituta dosjelosti, onda valja reći da se radi o iznošenju novih činjenica u žalbi a što sukladno čl. 352. st. 1.
ZPP u žalbi nije dopušteno.
13. Stoga je prvostupanjski sud na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio tužitelja sa traženom pravnom zaštitom, pa je temeljem čl. 368. st. 1. ZPP odlučeno kao u izreci (točka I).
14. I odluka o trošku je pravilna i zakonita (čl. 154. st. 1. ZPP).
15. Odluka o trošku postupka u povodu pravnog lijeka temelji se na odredbi čl. 166. st. 1. u vezi čl. 154. st. 1. ZPP (točka II).
U Zagrebu 9. rujna 2025.
Predsjednica vijeća:
Jasenka Grgić