REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-3174/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB 8439795623, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d., OIB 94472454976, Zagreb, Listopadska 2, kojeg zastupa punomoćnik Bojan Nikolić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o. u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije kojeg je tužitelj podnio protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovnog broja Gž-1023/2024-2 od 10. travnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Pn-130/2024-7 od 7. studenog 2024., u sjednici vijeća održanoj 9. rujna 2025.,

r i j e š i o  j e:

Dopušta se tužitelju revizija protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovnog broja Gž-1023/2024-2 od 10. travnja 2025., zbog sljedećeg pravnog pitanja:

„Da li za HZMO u parničnom postupku naknade štete, kojom potražuje odštetu po isplaćenoj mirovini nakon 1. siječnja 2014. stvarnu štetu podstavlja puni iznos isplaćene mirovine u skladu s čl. 161. ZOMO (Narodne novine br. 157/13) ili, kako smatra tuženik, štetu predstavlja razlika između rješenjem priznate mirovine i pretpostavljenog iznosa invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, u skladu sa čl. 27. ZOOP-a („Narodne novine“ br. 151/05)?“.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovnog broja Gž-1023/2024-2 od 10. travnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Pn-130/2024-7 od 7. studenog 2024., na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP). Postavlja 4 (četiri) pravna pitanja za koja smatra da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi i to:

"1. Da li za HZMO u parničnom postupku naknade štete, kojom potražuje naknadu štete po isplaćenoj mirovini nakon 1. siječnja 2014. stvarnu štetu predstavlja puni iznos isplaćene mirovine u skladu sa člankom 161. ZOMO ("Narodne novine" 157/13) ili kako smatra tuženik štetu predstavlja razlika između rješenjem priznate i isplaćene mirovine i pretpostavljenog iznosa invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, u skladu sa čl. 27. ZOOP-a ("Narodne novine" 151/05)?

2. Ako tužitelj unatoč nespornom pravu na naknadu stvarne štete prema čl.27.st.1. i 2. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu istu ne može ostvariti sukladno čl.27.st.3. tog Zakona, je li odredba čl.27.st.3. navedenog Zakona primjenjiva za određivanje stvarne štete za tužitelja, odnosno je li u tom slučaju potrebno primijeniti drugi specijalni propis koji precizno uređuje istu materiju, konkretno čl.161.-164. Zakona o mirovinskom osiguranju?

3. Je li za odluku u sporu radi naknade štete nastale isplatom obiteljske mirovine koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguravatelja štetnika mjerodavan Zakon o mirovinskom osiguranju koji je bio na snazi u vrijeme isplate mirovine ili Zakon o obveznom osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete te odstupa li u tom pogledu drugostupanjska odluka od pravnog shvaćanja izraženog u odluci revizijskog suda br. Rev-5292/2019 od 16.06.2020. godine?

4. Je li Zakon o mirovinskom osiguranje lex specialis u pogledu naknade štete nastale isplatom obiteljske mirovine određene prema tom Zakonu, te je li Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 157/13) koji je stupio na snagu 01.01.2014. lex posterior u odnosu na Zakon o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05) koji je stupio na snagu 01.01.2006., odnosno zašto se ne primjenjuju pravila o sukobu prava / hijerarhijski kriteriji?".

2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.

3. Prijedlog za dopuštenje revizije je osnovan.

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadom štete koju je pretrpio isplatom obiteljske mirovine udovici pokojnog osiguranika u razdoblju od 1. lipnja 2021. do 30. lipnja 2024., a koji je stradao u prometnoj nezgodi za koju je kako navodi odgovoran tuženik.

5. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelj je postavio pravna pitanja koje smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz praksu.

6. Ovaj sud je prijedlog razmotrio sukladno odredbama čl. 387. st. 1. i čl. 389. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP).

7. Vrhovni sud Republike Hrvatske je ocijenio da je u izreci navedeno pravno pitanje važno za odluku u sporu i osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, jer u odnosu na to pitanje postoji različita praksa drugostupanjskih sudova (presuda Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž- 616/2023-2 od 23. lipnja 2023., presuda Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1496/2023-2 od 23. svibnja 2023., presuda Županijskog suda u Velikoj Gorici Gž- 1105/2022 od 5. prosinca 2024.,) (tako, u bitnom podudarnom pravnom pitanju ovaj sud i u Revd-1177/2023-2 od 21. ožujka 2023., Revd-2231/2024-2 od 28. kolovoza 2024., Revd-751/2024-2 od 10. srpnja 2024. etc.).

8. Zato je, na temelju čl. 389.b st. 3. ZPP, odlučeno kao u izreci.

9. Ovaj je sud uzeo da je prijedlog povučen u pogledu ostalih pravnih pitanja sukladno čl. 389.b st. 3. ZPP.

Zagreb, 9. rujna 2025.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Jadranko Jug