REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3330/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB 84397956623, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d., OIB 94472454976, Zagreb, Listopadska 2, kojeg zastupa punomoćnik Bojan Nikolić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o. u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelja i tuženika podnesene protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovnog broja Pž-1336/2025-2 od 10. travnja 2025., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P- 1250/2024 od 18. veljače 2025., u sjednici održanoj 9. rujna 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Dopušta se tužitelju revizija protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovnog broja Pž-1336/2025-2 od 10. travnja 2025. zbog sljedećeg pravnog pitanja:
„Da li za HZMO u parničnom postupku naknade štete, kojom potražuje naknadu štete po isplaćenoj invalidskoj mirovini nakon 1. siječnja 2014. stvarnu štetu predstavlja puni iznos isplaćene mirovine u skladu sa člankom 161. Zakona o mirovinskom osiguranju NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) ili kako smatra tuženik štetu predstavlja razlika između rješenjem priznate i isplaćene mirovine i pretpostavljenog iznosa invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu u skladu sa člankom 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ( NN 151/05 )?“.
II. Odbacuje se prijedlog tuženika za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na postavljeno pravno pitanje i u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovnog broja Pž-1336/2025-2 od 10. travnja 2025. kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1250/2024 od 18. veljače 2025., na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP). Postavlja 2 (dva) pravna pitanja za koja smatra da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi i to:
„1. Da li za HZMO u parničnom postupku naknade štete, kojom potražuje naknadu štete po isplaćenoj invalidskoj mirovini nakon 1. siječnja 2014. stvarnu štetu predstavlja puni iznos isplaćene mirovine u skladu sa člankom 161. Zakona o mirovinskom osiguranju NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) ili kako smatra tuženik štetu predstavlja razlika između rješenjem priznate i isplaćene mirovine i pretpostavljenog iznosa invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu u skladu sa člankom 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ( NN 151/05 )?
2. Da li HZMO- u pripada pravo na naknadu štete prema članku 27. stavku 3. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ( NN 151/05 ) samo u slučaju ako je priznata mirovina zbog ozljede izvan rada viša od one invalidske mirovine koja bi bila priznata u slučaju ozljede na radu?“.
2. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije pozivajući se na odredbe čl. 385.a st. 1. i 2. ZPP. Postavlja pravno pitanje za koje smatra da je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi i to:
„Ima li Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u situaciji kada je financijskim vještačenjem utvrđeno da je primjenom čl. 27 ZOOP-a invalidska mirovina koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu veća od invalidske mirovine utvrđene njegovim rješenjem, pravo od osiguratelja štetnika potraživati naknadu štete u vidu nastale negativne razlike?“.
2.1. Tuženik se ujedno u prijedlogu poziva na povredu temeljnih ljudska prava i to na navodnu diskriminaciju tuženika, protivnu čl. 14. st. 1. Ustava Republike Hrvatske (''Narodne novine'', broj 56/90, 135/97, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - dalje: Ustav) i/ili čl. 14. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (''Narodne novine'' - Međunarodni ugovori, br. 98/97, 18/97, 6/99 - pročišćeni tekst, 8/99 - ispravak, 14/02,13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija) odnosno čl. 1. Protokola 12. uz Konvenciju.
3. Odgovori na prijedloge za dopuštenje revizije nisu podneseni.
4. Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije je osnovan, dok je prijedlog tuženika za dopuštenje revizije nedopušten.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadom štete koju je pretrpio isplatom invalidske mirovine svojem osiguraniku u razdoblju od 1. studenog 2012. do 31. siječnja 2017., a koji je stradao u prometnoj nezgodi za koju je kako navodi odgovoran tuženik.
6. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelj je postavio pravna pitanja koja smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz sudsku praksu.
7. Ovaj sud je prijedlog razmotrio sukladno odredbama čl. 387. st. 1. i čl. 389. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP).
8. Vrhovni sud Republike Hrvatske je ocijenio da je u izreci navedeno pravno pitanje važno za odluku u sporu i osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, jer u odnosu na to pitanje postoji različita praksa drugostupanjskih sudova (presuda Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž-616/2023-2 od 23. lipnja 2023., presuda Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1496/2023-2 od 23. svibnja 2023., presuda Županijskog suda u Velikoj Gorici Gž-1105/2022 od 5. prosinca 2024.) (tako, u bitnom podudarnom pravnom pitanju ovaj sud i u Revd- 1177/2023-2 od 21. ožujka 2023., Revd-2231/2024-2 od 28. kolovoza 2024., Revd- 751/2024-2 od 10. srpnja 2024. itd.).
9. Zato je, na temelju čl. 389.b st. 3. ZPP, odlučeno kao u točki I. izreke.
10. Ovaj je sud uzeo da je prijedlog povučen u pogledu ostalih pravnih pitanja koja je tužitelj postavio sukladno čl. 389.b st. 3. ZPP.
11. U odnosu na prijedlog tuženika za dopuštenje revizije utemeljen na odredbi čl. 385.a st. 1. ZPP ovaj sud je ocijenio da u odnosu na postavljeno pravno pitanje tuženik nije jasno naznačio razloge važnosti pravnih pitanja u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP.
12. Prema odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom i Konvencijom i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće već pozivala u nižestupanjskom postupku.
12.1. Međutim, prema ocjeni ovoga suda tuženik nije učinio vjerojatnim da mu je u postupku pred nižestupanjskim sudovima zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno određeno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom, kao i Konvencijom, a kako to tvrdi u prijedlogu. U odnosu na pritužbu koja se odnosi na navodnu diskriminaciju tuženika, protivnu čl. 14. st. 1. Ustava i/ili čl. 14. Konvencije odnosno čl. 1. Protokola 12. uz Konvenciju, treba istaći da je ova pritužba nedovoljno obrazložena. Naime, tuženik niti ne navodi po kojoj od osnova navedenima u spomenutim člancima je navodno bio diskriminiran i/ili u odnosu na koju grupu pojedinaca je navodno bio diskriminiran. U svakom slučaju, ništa u postupku pred nižim sudovima ne ukazuje da je tuženik bio diskriminiran po bilo kojoj osnovi.
13. Zbog navedenog, a u odnosu na prijedlog tuženika, valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i čl. 389.a st. 3., te čl. 389.a st. 4. ZPP odlučiti kao u točki II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 9. rujna 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
