Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Zk-241/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Gabriele Topić Kordej kao predsjednice vijeća, sutkinje izvjestiteljice Sandre Artuković Kunšt univ.spec.iur. i Suzane Radaković kao članica vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Grada Splita OIB:78755598868, Obala kneza Branimira 17, zastupanog po punomoćnici OJ zaposlenoj kod tužitelja, protiv I-tužene DJ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], II-tužene GJ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]-tužene ĐJ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanih po punomoćnici Sanji Jerković, odvjetnici u Splitu, radi brisanja uknjižbe, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-664/2022-26 od 4. travnja 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 9. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-664/2022-26 od 4. travnja 2025.

II Odbija se zahtjev I-III-tuženih za naknadu troška sastava odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1.1. Presudom suda prvog stupnja posl. br. P-664/2022-26 odbijen je neosnovani tužbeni zahtjev koji je glasio: ""I. Nalaže se brisanje prava vlasništva s imenika tuženika DJ, [adresa], 0113:62764820965 za 1/3 GJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] za 1/3 i ĐJ [adresa], ΟΙΒ:53742853351 za 1/3, na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ZU 23642 (ranije ZU 13634), površine 336 m2 i uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provođenja rješenja Općinskog suda u Splitu posl. br. Z-6849/2019 (Z-43319/17; Z - 10237/19) od 22. prosinca 2021. II. Dužni su tuženici u roku od 15 dana nadoknaditi tužitelju trošak ovog postupka.", kao u stavku I izreke presude suda prvog stupnja.

1.2. U stavku II izreke iste presude naloženo je tužitelju da u roku od 15 dana na ime naknade parničnog troška isplati tuženima iznos od 3.500,71 eura.

2.1. Protiv navedene presude žali se tužitelj zbog svih žalbenih razloga i predlaže prvostupanjsku presudu preinačiti i usvojiti tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu parničnih troškova, podredno ju ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno raspravljanje i odlučivanje.

2.2. U odgovoru na žalbu I-III-tužene smatraju da je žalba neosnovana te predlažu žalbu kao takvu odbiti, uz naknadu troška sastava žalbe.

3. Žalba je neosnovana.

4.1. Za razliku od navoda iz žalbe tužitelja, u presudi suda prvog stupnja nije ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11 Zakona o parničnom postupku ("Službeni list SFRJ" br. 4/1977, 36/1977, 36/1980, 6/1980, 69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991 i "Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP) jer je presuda suda prvog stupnja razumljiva, nije proturječna i sadrži jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama koji nisu u proturječnosti s izrekom presude i sukladni su stanju spisa te se presuda kao takva može ispitati. Kada ističe ovaj žalbeni razlog, tuženik preocjenjuje sadržaj isprave odnosno kupoprodajnog ugovora od 14. veljače 1964. i iskaze svjedoka IJ i LJ te I-tužene a pri tom gubi iz vida da je pravo ocjene dokaza pridržano prvostupanjskom sudu i tu je ocjenu prvostupanjski sud dao u skladu s odredbom čl. 8. ZPP. Stoga žalbena razlaganja tužitelja nisu uspjela dovesti u sumnju zaključke suda prvog stupnja, koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

4.2. Ujedno se u prvostupanjskoj presudi i u postupku koji joj je prethodio ne uočavaju bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2, 4, 8, 9, 13 i 14 ZPP na koje ovaj sud kao sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP.

5. U predmetnom sporu tužitelj je zahtijevao ispravak upisa za kojeg tvrdi da je pogrešan, brisanjem prava vlasništva I-III-tuženih svake u 1/3 dijela na zk.č.br. 4631/24 iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] s uspostavom prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provođenja rješenja prvostupanjskog suda posl. br. Z-6849/2019 (Z-43319/17; Z -10237/19) od 22. prosinca 2021., temeljem odredbe čl. 205. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama (“Narodne novine“ br. 63/19, 128/22, 155/23 i 127/24, u daljnjem tekstu: ZZK).

6. U postupku je utvrđeno da predmetna nekretnina zk.č.br. 4631/24 ima površinu od 336 m2 a obzirom da čini cjelinu s nekretninama u vlasništvu I-III-tuženih zk.č.br. 4627/5 dvor i zk.č.br. 4637/14 kuća k. o. [katastarska općina], u neprekinutom je nesmetanom posjedu I-III-tuženih i njihovog prednika RJ od 1964. na dalje, s tim da je od prethodnih zk.č.br. 4627/2, zk.č.br. 4627/5 i zk.č.br. 4631/14 u postupku geodetskog usklađenja a temeljem prijavnog lista iz 1997., kojeg je Županijski ured za katastarsko geodetske poslove Split potvrdio 1998., formirana predmetna zk.č.br. 4631/24 te je uz oznaku neplodno i u površini od 336 m2 bila upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao društveno vlasništvo da bi temeljem rješenja o prihvaćanju prijave i određenju ispravka od 22. prosinca 2021. sa zapisnicima od 11. listopada 2019., 16. prosinca 2021. i 21. prosinca 2021. bila provedena uknjižba prava vlasništva I-III-tuženih pod brojem Z-6849/2019 od 22. veljače 2019.

7. Na temelju pravilnog utvrđenja ostvarenja pretpostavki stjecanja prava vlasništva dosjelošću na strani I-III-tuženih iz čl. 159. st. 1. i 4. u vezi čl. 10. st. 1., čl. 11. st. 1., čl. 18. st. 3. i 5., čl. 114., čl. 129. st. 1., čl. 130. st. 1. i čl. 160. st. 1. -3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00. 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje ZV), prvostupanjski je sud pravilno zaključio kako nije osnovana predmetna tužba za ispravak zakonom stečenog i uknjiženog vlasničkog prava I-III- tuženih.

8. Ispitujući temeljem čl. 365. st. 2. ZPP prvostupanjsku presudu u granicama razloga određenih u žalbi, prvenstveno se ukazuje kako pozivanje suda prvog stupnja na čl. 129. st. 1. ZZK u zagradi na kraju toč. 12. obrazloženja osporene presude ne predstavlja ostvarenje žalbenog razloga pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 356. ZPP jer se, kako je navedeno, prvostupanjska odluka temelji na pravilnoj primjeni mjerodavne odredbe čl. 159. st. 1., 3. i 4. ZV a što je navedeno u toč. 18. obrazloženja prvostupanjske presude.

9.1. Tužitelj u žalbi protiv osporene presude ne može s uspjehom osporavati ovlast ovdje I-III-tuženih na zahtijevanje pravne zaštite u pojedinačnom ispravnom postupku, u okolnostima predmeta prvostupanjskog suda posl. br. Z-6849/2019 u kojima je opravdanost razloga za pokretanje tog postupka dokazana priloženim ispravama i to prijepisima posjedovnih listova i izvoda iz katastra, rješenja o nasljeđivanju Javnog bilježnika Gorana Čolaka br. O-1132/2021 od 16. srpnja 2021., kupoprodajnog ugovora od 14. veljače 1964., Ugovora o davanju građevinskog zemljišta na korištenje br. 475/Up-I-28/72 od 20. srpnja 1972., izvatka iz katastra zemljišta iz 1973., rješenja Skupštine Općine Split o građevinskog dozvoli br. [broj dozvole] od 27. travnja 1972., rješenja Odsjeka za imovinskopravne poslove Sekretarijata za upravno pravne poslove i društvene djelatnosti Općine Split br. 07/UP-I-712/8-1975 od 17. ožujka 1975., prerisa katastarskog plana od 3. travnja 1975. i od 2. prosinca 1998., prijavnih listova Zavoda za katastar Split br. 243/73 iz 1973 i br. 420/98 iz 1998. te rješenja Ureda za katastarsko geodetske poslove Split KLASA:UP-I-932-06/98-01/0073 od 20. listopada 1998., sukladno odredbi čl. 200.a st. 5. u vezi čl. 200. st. 1. i 3. tada mjerodavnog Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13, 108/17. i 63/19, dalje ZZK).

9.2. U pravni je sustav uveden pojedinačni ispravni postupak sa svrhom učinkovitog sredstva za usklađenje zemljišnog i katastarskog stanja u onim slučajevima u kojima stvarno i katastarsko stanje ne odgovara upisanom zemljišnoknjižnom stanju a predlagatelji raspolažu ispravama iz kojih proizlazi opravdanost i osnovanost pokretanja takvog postupka (čl. 200.a st. 5 ZZK). Odredbom čl. 109. st. 4. Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova - Zemljišnoknjižni poslovnik ("Narodne novine" br. 81/1997, 109/2002, 153/2002, 123/2002, 14/2005, 60/2010, 60/2010, 55/2013, 63/2019, 128/2022) pojašnjeno je da se ispravama o vjerojatnosti postojanja prava koje nije upisano u zemljišnim knjigama smatraju javne ili javnoovjerovljene isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine i sl., slijedom čega nije bilo zapreke da se pokretanje ispravnog postupka posl. br. Z-6849/2019 na temelju priloženih isprava ocijeni opravdanim.

10. Za razliku od žalbenih navoda a budući da odredba čl. 130. st. 1. ZV ovlašćuje I- III-tužene koje su ostvarile pretpostavke stjecanja prava vlasništva zk.č.br. 4631/24 k. o. [katastarska općina] dosjelošću dakle temeljem zakona, da ishode upis tako stečenog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi, ne bi se radilo o nevaljaloj uknjižbi.

11. Temeljem toga što su tužiteljice osobno i putem svoga prednika pok. RJ samostalno i nesmetano neprekidno pošteno posjedovale predmetnu nekretninu od 1964., ostvarile su se pretpostavke za izvanrednu dosjelost iz čl. 159. st. 3. i 4. ZV, tako da je bez utjecaja žalbeno pozivanje na nedostatak zakonitosti i istinitosti njihovog posjeda.

12. Otklanja se kao neosnovano žalbeno osporavanje poštenja posjeda s tvrdnjom o saznanju prednika tuženika za zemljišnoknjižno stanje. U odluci br. Rev-1209/2016.3 od 11. veljače 2022. Vrhovni je sud na pitanje je li posjed ipso facto odnosno ex lege nepošten (nesavjestan) samo i jedino iz razloga jer je posjednik tijekom posjedovanja znao da je u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnik neka treća osoba i može li sud samo temeljem te činjenice donijeti odluku o nepoštenju takvog posjeda, odgovorio kako činjenica da su prednici tužitelja i tužitelj kao posjednici nekretnina mogli znati ili pak znali za upis u zemljišnim knjigama ne čini samo za sebe posjed prednika tužitelja i tužitelja nesavjesnim ili nepoštenim - ako su prednici tužitelja i tužitelj za tog razdoblja posjedovanja prema okolnostima konkretnog slučaja imali razloga osnovano vjerovati i (time) vjerovali da posjed vrše kao vlasnici. U predmetnom slučaju I-III-tužene i njihov prednik imali su razloga osnovano vjerovati da posjed vrše kao vlasnici jer im taj posjed za potrebno vrijeme dosjelosti nitko nije osporavao.

13.1. U odnosu na računanju roka dosjedanja prije 8. listopada 1991. jer su predmetne nekretnine bile u društvenom vlasništvu, valja reći da se jednako odlučuje, uz primjenu mjerodavnog st. 1. čl. 1. Protokola I uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine, Međunarodni ugovori" br. 6- 142/99 i 13-69/17, dalje: Konvencija) i u skladu s praksom Europskog suda za ljudska prava u predmetu Trgo protiv Republike Hrvatske po zahtjevu br. 35298/04.

13.2 Dana 8. listopada 1991. je odredbom čl. 3. Zakona o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" br. 53/91, dalje: ZID ZOVO) stavljena izvan snage i odredba čl. 29. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Službeni list SFRJ" br. 6/80 i 36/90, "Narodne novine" br. 53/91) kojom je bilo onemogućeno stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretninama u društvenom vlasništvu, čime je od 8. listopada 1991. bilo moguće stjecati pravo vlasništva dosjelošću i na nekretninama koje su bile u društvenom vlasništvu.

13.3. Odredbom čl. 388. st. 4. ZV u izvornom tekstu ("Narodne novine" br. 91/96, dalje: ZV/96) bilo je propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, računa i vrijeme posjedovanja proteklo i prije tog dana. Nakon odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-I-58/1997, U-I- 235/1997, U-I-237/1997, U-I-1053/1997, U-I-1054/1997 od 17. studenoga 1999. kojom se ukida ista odredba, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 114/01) izmijenjena je izvorna odredba čl. 388. st. 4 ZV i od 13. prosinca 2001. se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnine koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, ne računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana.

13.4. Polazeći od st. 1. čl. 1. Protokola I uz Konvenciju a na tragu odluke Europskog suda za ljudska prava u predmetu Trgo protiv Republike Hrvatske po zahtjevu br. 35298/04, nije sporno da izmjena čl. 388. st. 4 ZV iz 2001. predstavlja zakonito miješanje javne vlasti sa legitimnim ciljem zaštite prava onih koji su mogli pretrpjeti posljedice primjene čl. 388. st. 4 ZV/96. Međutim, takvo miješanje neće biti razmjerno ukoliko izostaje kakva šteta u odnosu na prava trećih osoba, i to iz razloga što pojedini građani, kao ovdje tužitelj, ne bi trebali snositi posljedice koje proizlaze iz greške javne vlasti pri donošenju neustavnog propisa.

13.5. U okolnostima u kojima se ni ne tvrdi da bi postojalo kakvo ugroženo pravo trećih, računanjem roka dosjelosti temeljem savjesnog posjeda I-III-tuženih i njihovog prednika i prije 8. listopada 1991. posjedovanjem predmetne nekretnine ostvarene su pretpostavke iz čl. 159. st. 1., 3. i 4. ZV u vezi st. 1. čl. 1. Protokola I uz Konvenciju za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

14. Slijedom navedenog i primjenom čl. 368. st. 1. ZPP ovaj je sud odlučio kao u stavku I izreke.

15. U stavku III izreke odlučeno je o zahtjevu I-III-tuženih za naknadu troška sastava odgovora na žalbu, kao radnje koja nije nužna za tijek postupka, primjenom čl. 166. st. 1. u vezi čl.155. st. 1 ZPP.

U Zagrebu 9. rujna 2025.

Predsjednica vijeća:

Gabriela Topić Kordej