Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku

Gž-61/2023-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Šibeniku, u vijeću sastavljenome od sudaca Ivane Čačić Brčić, kao predsjednice vijeća, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća Maje Skorić i Marte Plančić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja EP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Krešimiru Zoriću, odvjetniku u Zadru, protiv tuženika Grada Zadra, Narodni trg 1, zastupanog po gradonačelniku TP, radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Zadru pod brojem P-1469/22-9 od dana 16. prosinca 2022. godine, u sjednici održanoj 9. rujna 2025. godine

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru pod brojem P-1469/22-9 od dana 16. prosinca 2022. godine.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom utvrđeno je da je tužitelj nasljeđivanjem stekao pravo vlasništva na nekretnini kat. oznake čest. br. 4386, oranica površine 263 m2 k. o. [katastarska općina], što je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužitelj temeljem te presude ishodi uknjižbu prava vlasništva na navedenoj nekretnini na svoje ime za cijelo, uz istovremenu uknjižbu brisanja toga prava s navedene nekretnine s imena tuženika.

2. Protiv te presude žalbu je podnio tuženik pobijajući je zbog žalbenog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP) pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, sa prijedlogom da drugostupanjski sud uvaži žalbu, pobijanu presudu preinači na način da tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan, podredno, da pobijanu presudu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet ovog spora je utvrđenje vlasništva na nekretnini kat. oznake čest. br. 4386, oranica površine 263 m2 k. o. [katastarska općina], u naravi sastavnom dijelu ograđene okućnice tužitelja, po osnovi nasljeđivanja iza smrti oca, sad pok. ŠP temeljem rješenja o nasljeđivanju donesenog po javnom bilježniku Pavici Mišković u [adresa] pod brojem O-94/07, UPP-OS-20/07 od dana 26. ožujka 2008. godine.

6. U postupku je prema razlozima presude, prvostupanjski sud na temelju izvedenih dokaza utvrdio:

- da je prema činjeničnim navodima tužbe tužitelj predmetnu nekretninu stekao nasljeđivanjem svoga oca pok. ŠP, koji da je ovu nekretninu kupio 1983. godine od ZP, a ovaj 1975. godine od RP pok. LP, UP pok. IP, ĐP pok. IP, GP ud. E, ČP ud. RP, PP i KP, otkad se nalazi u mirnom, poštenom i samostalnom posjedu, odnosno da je tužitelj ovu nekretninu stekao nasljeđivanjem, a njegovi prednici dosjelošću,

- da prema povijesti posjedovanja proizlazi da predmetna čest. br. 4386 k. o. [katastarska općina] odgovara dijelu stare čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da pregledom najstarijih podataka za k. o. [katastarska općina] iz 1945. godine čest. zem. [katastarska čestica] evidentirana je posjedom tadašnjeg Gradskog narodnog odbora, da takvo stanje ostaje neizmijenjeno do I. revizije k.o. Arbanasi 1955. godine, kojom je utvrđena izmjena posjednika čest. zem. [katastarska čestica] i evidentirani su GP. E, ĐP pok. IP, FP ud. T, UP pok. IP, ĆP pok. Š i LP pok. RP, koje stanje ostaje neizmijenjeno do nove izmjere i revizije Zadra 1964. godine kojom se formira nova čest. zem. [katastarska čestica], te evidentira posjedom ĐP, IP, AP, IP i GP ud. E, svakog za 1/3 dijela, godine 2004. na temelju rješenja o nasljeđivanju iza smrti GP, posjednicima njezinog dijela da se evidentiraju CP, HP i BP, a iste godine na temelju rješenja o nasljeđivanju iza smrti BP posjednicima njezinog dijela evidentiraju se Z i DP. Godine 2005. na temelju kupoprodajnih ugovora i utvrđenih činjenica posjednikom čest. zem. [katastarska čestica] evidentiran je ŠP, R, što da proizlazi i iz priloženog posjedovnog lista,

- da iz kupoprodajnog ugovora od dana 11. prosinca 1975. godine (list 8-10 spisa) proizlazi da su NP, UP, ĐP, GP, ČP, VP i KP prodali ZP kao kupcu nekretninu oznake 4392/3 k. o. [katastarska općina] u površini od 420 m2 i čest. 4386 u površini od 263 m2, te ga ovlastili da u posjed i uživanje stupa danom potpisa tog ugovora, pri čemu se na tom ugovoru nalazi i potvrda Općine Zadar od dana 14. srpnja 1976. godine, kojom se potvrđuje da je na naprijed spomenute nekretnine plaćen porez na promet nekretnina, te se potvrđuje da su stranke vlastoručno potpisale taj kupoprodajni ugovor, a da je porez plaćen proizlazi iz potvrde Općine Zadar od dana 14. srpnja 1976. godine,

- da iz kupoprodajnog ugovora od dana 1. listopada 1983. godine proizlazi da je otac tužitelja, ŠP, kao kupac sklopio taj ugovor sa ZP kao prodavateljem, te da mu je isti prodao nekretninu oznake 4392/3 u površini od 420 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 263 m2,

- da iz rješenja Područnog ureda za katastar Zadar od dana 23. veljače 2005. godine proizlazi da je Elektra podnijela prijavu o promjeni na zemljištu na temelju ugovora o prodaji, te je umjesto do tada upisanih posjednika GP UP, ĐP i CP, HP, DP Z i DP, kao posjednik za cijelo upisan otac tužitelja ŠP na nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da je mirni posjed oca tužitelja na predmetnoj nekretnini, kao dijela okućnice potvrdio u iskazu svjedok IP, susjed tužitelja, rođen 1946. godine i da je njegov iskaz u bitnom sukladan stranačkom iskazu tužitelja,

- da iz rješenja o nasljeđivanju posl. br. O-94/07 od 26. ožujka 2008. godine iza smrti pok. ŠP, proizlazi da je isti umro **.**.2007., te da njegovu ostavinsku imovinu, između ostalog čini i nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a njegovim nasljednikom za cijelo proglašen je njegov sin EP, ovdje tužitelj,

- da tuženik u postupku ne osporava da su prednici tužitelja bili u kontinuiranom posjedu sporne nekretnine, te da je tužitelj i nadalje u posjedu iste, ali prigovara da se radi o nepoštenom, neistinitom i nezakonitom posjedu.

7. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, kod činjenice da tuženik ni njegov prednik ni od tužitelja niti od njegovih prednika nikada nije tražio predaju u posjed predmet spora, prvostupanjski je sud zaključio da je sve navedeno kod tužitelja i njegovih prednika imalo za posljedicu uvjerenje da predmetna nekretnina pripada upravo njima, te da u konkretnom slučaju tuženik nije dokazao da bi posjed tužitelja i njegovih prednika bio nepošten, a da su prednici tužitelja, počev od obitelji L, bili u posjedu najkasnije od 1955. godine, te da je tužiteljev otac ŠP na temelju odredbe članka 388. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 81/15 – pročišćeni tekst i 94/17, dalje: ZV) a koji se primjenjuje od 1. siječnja 1997. godine, postao vlasnikom predmetnog zemljišta stupanjem na snagu tog zakona, jer je u tom trenutku, osobno i po prednicima, bio u neprekidnom poštenom posjedu 42 godine, dakle, da je prednik tužitelja temeljem izvorne verzije odredbe članka 388. stavak 4. ZV ex lege postao vlasnikom predmetne nekretnine i to 1. siječnja 1997. godine kada je ZV stupio na snagu, dok u ovom predmetu nema nikakve naznake da bi ukidanjem odredbe članka 388. stavak 4. ZV nitko drugi osim javne vlasti stekao ikakva prava u pogledu predmetnog zemljišta ili da bi neka druga stranka osim tužiteljeva prednika ikada potraživala kakva prava nad tim zemljištem.

8. Tuženik u žalbi ne osporava utvrđeno trajanje posjeda, ali osporava savjesnost posjeda, pozivajući se na to da je prvostupanjski sud prihvatio dokazni prijedlog tuženika i pribavio predmet pod brojem P-80/22 i P-3105/08 te ih izveo kao dokazni materijal, ali da pri tome nije naveo što proizlazi iz tih dokaza, međutim, iz tih razloga nije ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP.

9. Naime, iz odgovora na tužbu tuženika od dana 7. rujna 2022. godine proizlazi da se tuženik izjasnio da tužitelj nije mogao steći vlasništvo nasljeđivanjem, jer da vlasnik nije bio ni njegov otac, a što da tuženik opširno obrazlaže i dokumentira u ranijem predmetu naslovnog suda poslovni broj P-80/2022, te u tom pravcu predlaže da se u dokaznom postupku pribavi navedeni predmet radi uvida u isti s popratnom dokumentacijom, te predmet P-3105/2008, koji se odnosi na susjedno zemljište, ali s bitno istom činjeničnom osnovom, budući da je ista matična nekretnina i isti prodavatelj.

10. Tuženik u ovom postupku u odgovoru na tužbu nije dakle iznio činjenice na temelju kojih smatra da prednik tužitelja nije stekao vlasništvo, a niti je određeno naveo dokumentaciju iz drugog predmeta na kojima temelji te činjenice, te je prvostupanjski sud izveo dokaz "čitanjem navedenih predmeta" (od kojih se u odnosu na predmet P- 80/2022 ne radi o nastavku postupka, jer je isti pravomoćno dovršen rješenjem od dana 7. lipnja 2022. godine kojim je utvrđeno da se smatra da je tužitelj povukao tužbu).

10.1. Kod činjenice da tuženik nije obrazložio svoj odgovor na tužbu, već je naveo da je tvrdnju opširno obrazložio u drugom predmetu, prvostupanjski sud nije bio ni ovlašten sam izvoditi zaključke iz osnova kojih činjenica tuženik osporava vlasništvo prednika tužitelja, a onda niti ocjenjivati dokaze na koje se tuženik nije određeno pozvao, već ih u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na kojoj je izgrađena kuća, a glede koje tvrdi da se tužitelj zbog potrebe legalizacije, korištenja i izgradnje kuće obratio tuženiku, po prvi put određeno navodi u žalbi, kao i činjenicu da je rješenjem od 22. ožujka 2021. godine utužena nekretnina rješenjem DGU RH Klasa: UP-II-923- 07/21-07/457, Ur.broj 541-11/3-22-2 od dana 3. ožujka 2022. godine, evidentirana kao posjed tuženika, premda navedena činjenica se ne odnosi na razdoblje do stupanja na snagu ZV, dok istodobno ne osporava faktični posjed tužitelja i plaćanje poreza na promet predmetne nekretnine upravo prema potvrdi Općine Zadar od 14. srpnja 1976. godine.

11. Nadalje, u odnosu na daljnju tvrdnju tuženika da bi prema povijesti zemljišnoknjižnog upisa za kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od koje je nastala utužena nekretnina, iz izlaganja zemljišnoknjižnog referenta u predmetu P-3105/08 (koji se vodi po tužbi drugog tužitelja i u odnosu na drugu nekretninu) dana 13. svibnja 2015. godine, proizlazilo da je navedeno zemljište konfiscirano – činjenicu konfiskacije tuženik nije isticao u odgovoru na tužbu, pa se radi o novoj činjenici koju ne može s uspjehom po prvi put isticati u žalbenom postupku (članak 352. ZPP).

12. U odnosu na prigovor da je prvostupanjski sud pravilno iščitao, ali propustio uvidjeti da sudjelovanje tužiteljevih naznačenih prednika u postupku osnivanja zemljišnih knjiga 1963. godine povlači određene posljedice propisane Zakonom o zemljišnim knjigama ("Službene novine Kraljevine Jugoslavije broj 146/30, "Službeni list FNRJ" broj 86/46), odnosnu Zakonom o unutrašnjem uređenju, osnivanju i ispravljanju zemljišnih knjiga ("Službene novine Kraljevine Jugoslavije" broj 146/30, "Službeni list FNRJ" broj 86/46/46), jer obitelj GP da nije bila u kmetskom odnosu, te da je kao posjednik evidentiran 1955. godine, bez naznake osnova posjeda, a s obzirom na izjašnjenje u tom postupku da nisu sigurni da su podnijeli agrarnu prijavu i upis društvenog vlasništva, treba imati u vidu da agrarna prijava nije bila potrebna prema Zakonu o ukidanju feudalnih odnosa iz 1946. godine, pa takvo izjašnjenje kod upisanog posjeda te obitelji koja nije osporila posjed nekretnine, prema utvrđenju suda najkasnije od revizije posjeda 1955. godine, utvrđene činjenice da je prvobitni upis bio na obitelj U, a potom na općenarodnu imovinu, da je predmetna nekretnina bila izvan zone nacionalizacije, te kontinuirani evidentirani posjed koji je pratio prednike tužitelja, ne dovodi u sumnju utvrđenja prvostupanjskog suda o savjesnosti posjeda, odnosno, ne potvrđuje suprotne tvrdnje tuženika.

13. Slijedom navedenoga, jer nisu ostvareni istaknuti žalbeni razlozi, a niti je pobijana presuda donesena uz neku drugu bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP na koju ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, neosnovanu žalbu tuženika trebalo je odbiti i presuditi kao u izreci (članak 368. stavak 1. ZPP).

U Šibeniku, 9. rujna 2025. godine

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Ivana Čačić Brčić