Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Gž Zk-18/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Dubrovniku, po sutkinji Jositi Begović, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnoj pravnoj stvari predlagatelja upisa JĐ iz [adresa], J, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Andrea Cvitanović Vrzić, odvjetnica u Splitu, radi pokretanja i otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, posl.br.Z-53442/2022 od 15. veljače 2024., 09. srpnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Ukida se rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, posl.br. Z-53442/2022 od 15. veljače 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na daljnji postupak.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka.

1.1. Prvostupanjski sud navodi da je predlagatelj uz prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka dostavio vlasnički list i povijest promjena upisa u katastru, kao i oporuku i potvrdu o proglašenju iste, te je predložio da se saslušaju svjedoci i obavi očevid, da se predlagatelj poziva na dosjelost što je način stjecanja vlasništva stvari samostalnim posjedom te stvari, protekom određenog vremenskog perioda i pod određenim zakonskim uvjetima, da je čl.11. Zakona o vlasništvu propisano tko se smatra samostalnim posjednikom, pa je tako određeno da tko stvar posjeduje kao da je njezin vlasnik ili posjeduje pravo kao da je nositelj tog prava – samostalni je posjednik, pa kako predlagatelj nije priložio isprave kojima bi potkrijepio svoje tvrdnje, osim navedenih isprava, a koje ne dokazuju vjerojatnim postojanje izvanknjižnog vlasništva nego je samo predložio saslušanje svjedoka i očevid, to je prijedlog odbio. Pri tom se pozvao na stav Vrhovnog suda Republike Hrvatske izražen u odluci Rev-346/23-2 d 13. lipnja 2023. prema kojem se u pojedinačnom zemljišno- knjižnom ispravnom postupku ne može dokazivati stjecanje prava vlasništva dosjelošću na način da svoje izvanknjižno vlasništvo predlagatelj dokazuje osim ispravama i drugim dokazima, kao što su svjedoci, očevid i slično.

2. Ovo rješenje, pravovremenom i dopuštenom žalbom, pobija predlagatelj ukazujući da je u spis dostavio rješenje o nasljeđivanju, ugovor o kupoprodaji nekretnine iz 1981. godine, anex ugovora, zapisnik o plaćanju poreza na kupljenu nekretninu, isprave o kojima se prvostupanjski sud uopće nije referirao, dakle nije dao razloge odbijanja čime opisno ukazuje na bitnu povredu postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - u daljnjem tekstu: ZPP), koji se kao podredni primjenjuje na temelju članka 99. stavak 2. Zakona o zemljišnim knjigama ((„Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01 i 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13, 108/17, 63/19, 128/22 i 155/23 – u daljnjem tekstu: ZZK) u vezi paragrafa 21. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku (Službene novine Kraljevine Jugoslavije 45/1934) koji se, kao pravna pravila, primjenjuje na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine" 73/91). Žalitelj predlaže pobijano rješenje ukinuti te provesti postupak.

3. Žalba je osnovana.

4. Pobijano rješenje, kako to osnovano žalitelj ukazuje, ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, prije svega jer prvostupanjski sud uopće ne navodi isprave koje je predlagatelj dostavio u spis, već druge isprave. No da je predlagatelj i dostavio isprave koje prvostupanjski sud navodi, pobijano rješenje bilo bi dalje opterećeno navedenom bitnom povredom jer nije dostatno navesti, kako to prvostupanjski sud čini, kako je, nakon uvida u spis i pregleda priloženih isprava, njegov stav kako predlagatelj upisa nije učinio vjerojatnim postojanje svog izvanknjižnog vlasništva, odnosno da nije dokazao opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, već je potrebno obrazložiti kako je do takvog "stava" došao, odnosno što iz isprava proizlazi ili ne proizlazi, kako bi se mogla ispitati pravilnost njegovog zaključka o nepostojanju opravdanog razloga za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka i posljedično odluka o odbijanju prijedloga za pokretanje postupka.

5. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci na temelju odredbe članka 369. stavak 1. podrednog ZPP-a.

U Dubrovniku 09. srpnja 2025.

Sutkinja:

Josita Begović