Republika Hrvatska
Županijski sud u Zadru
Zadar, Ulica plemića Borelli 9
Poslovni broj: Gž-384/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zadru, po sutkinji Katiji Hrabrov u ostavinskom postupku iza smrti TJ pok. T, odlučujući o žalbi nasljednice UJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnici Andrei Čečuk, odvjetnici u Splitu, Slavićeva 15, protiv rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu, poslovni broj O-1591/2017 od 12. veljače 2025., dana 7. srpnja 2025.,
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba nasljednice UJ, ukida rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu, poslovni broj O-1591/2017 od 12. veljače 2025. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
Obrazloženje
1. Uvodno označenim rješenjem o nasljeđivanju suda prvog stupnja odlučeno je: "I. Iza pokojne TJ pok. T, djevojački U, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene dana **.**.1929., umrle dana **.**.2013. državljanke Republike Hrvatske, utvrđuje se da njezinu imovinu predstavljaju:
NEKRETNINE
1) stan na prvom katu oko 100 m2, ostaviteljičin dio vrta, dvor i garaže u zemljišnoj knjizi označeno kao 1/3 čest. zem. [katastarska čestica] upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], i 1/8 čest. zem. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] KO Split
2) stan u prizemlju oko 30 m2 u zemljišnoj knjizi označeno kao 1/3 čest. zem. [katastarska čestica] upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], i 1/8 čest. zem. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina] 3) suvlasnički dio 28/112 čest. zem. [katastarska čestica] upisana u ZU 1101 k. o. [katastarska općina] - zvana Piket
4) nekretnine upisane u posjedovni list 241, čest. zem. [katastarska čestica], Pirovišće šuma i čest. zem. [katastarska čestica] Pirovišće pašnjak, upisanog posjednika RJ za ½ dijela.
POKRETNINE:
1) Novčana sredstva kod Privredne banke Zagreb d.d. i to računi broj:
- 234000920172017004
- 234000920174170138
- 234000920502809596
2) Novčana sredstva kod Zagrebačke banke d.d. i to računi broj:
- 23600002506166558
- 23600002506138781
- 23600002506115706
3) Novčana sredstva kod OTP banke d.d. i to račun
- [broj bankovnog računa]
4) Potraživanja od HZMO-a s osnova neisplaćene mirovine.
II. Njezinim nasljednicima na temelju Zakona te vlastoručnih oporuka od dana i to prve bez datuma proglašene dana 17. travnja 2014. i druge vlastoručne oporuke bez datuma proglašene dana 9. srpnja 2015. proglašavaju se:
1) HJ, sin, OIB: [osobni identifikacijski broj],
- nekretnine iz točke I. pod 1), pod 3) i pod 4), za cijelo,
- pokretnine iz točke I. pod 3) i pod 4) za ½ dijela
2) UJ, kćer, OIB: [osobni identifikacijski broj],
- nekretnine iz točke I. pod 2) za cijelo
- pokretnine iz točke I. pod 3) i 4) za ½ dijela
3) LJ, unuk, OIB: [osobni identifikacijski broj],
- pokretnine iz točke I. pod 1), pod 2) za cijelo.
III Zemljišno knjižni odjel Općinskog suda u Makarskoj Stalna služba u Imotskom će po pravomoćnosti ovog rješenja provesti uknjižbu prava vlasništva na nekretnini iz točke I pod 3) na ime nasljednika HJ.
IV Zemljišno knjižni odjel Općinskog suda u Makarskoj Stalna služba u Imotskom će po pravomoćnosti ovog rješenja o nasljeđivanju, za izvanknjižnu nekretninu pod točkom I pod 4), potreban upis provesti tek kada nasljednik HJ sredi zemljišno knjižno stanje.
V Zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Splitu će po pravomoćnosti ovog rješenja o nasljeđivanju i nakon provedbe upisa etažnih dijelova provesti uknjižbu prava vlasništva na ime nasljednika HJ i UJ.
VI Privredna banka d.d. i Splitska banka d.d., će po pravomoćnosti ovog rješenja, a temeljem zahtjeva nasljednika LJ izvršiti isplatu novčanih sredstava iz točke I pod 1) i pod 2) za cijelo."
2. Protiv citiranog rješenja o nasljeđivanju žalbu je izjavila nasljednica UJ iz svih zakonom predviđenih razloga. Navodi kako je pobijano rješenje neosnovano i nezakonito. Ističe da je sud prvog stupnja utvrdio da imovinu ostaviteljice između ostalog predstavlja stan na prvom katu, dio vrta, drvo i garaže kao i stan na prizemlju, navodeći za oba stana da su u zemljišnoj knjizi označena kao 1/3 čest. zem. [katastarska čestica], upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i 1/8 čest. zem. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Predmetni stanovi, dio vrta i garaže nisu dio nekretnine označene kao 1/3 čest. zem. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], jer nekretnina te oznake nije i ne može biti dio ostavinske mase iza smrti ostaviteljice. Predmetni stanovi, dio vrta, dvora i garaže su dio nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Sud prvog stupnja je predmetne stanove, ostaviteljičin dio vrta, dvora i garaže koji su dio nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] rasporedio po oporuci kojom je ostaviteljica raspolagala istima i to na način da je nasljedniku EJ ostavila stan na prvom katu oko 100 m2, dio vrta, dvor i garaže, a žaliteljici stan na prizemlju oko 30 m2, navodeći pri tome da stan na prvom katu, dio vrta, dvor i garaže, koji je pripao nasljedniku HJ predstavlja 1/8 idealnog dijela citirane nekretnine te da stan na prizemlju također predstavlja 1/8 idealnog dijela citirane nekretnine. Opće načelo prava je da nitko ne može prenijeti na drugoga više prava nego što ga sam ima pa tako ni oporučnim raspolaganjem. Stoga je ostaviteljica mogla raspolagati samo sa 1/8 suvlasničkog dijela nekretnine čijeg je kao suvlasnica i upisana, dakle kako 1/8 dijela stana na prvom katu, tako i 1/8 dijela stana na prizemlju i u konačnici sa istim tim suvlasničkim dijelom vrta, dvora i garaže. Zaključak suda da bi stan na prvom katu predstavljao 1/8 suvlasničkog dijela nekretnine koji pripada ostaviteljici te da bi stan na prizemlju predstavljao 1/8 suvlasničkog dijela nekretnine koji pripada ostaviteljici je u cijelosti pogrešan i nije utemeljen na činjenicama niti na zakonu. Sud je jedino mogao donijeti odluku kojom nasljedniku HJ pripada 1/8 ostaviteljičinog suvlasničkog dijela stana na prvom katu, te isti taj dio vrta, dvora i garaže, a žaliteljici 1/8 ostaviteljičinog suvlasničkog dijela stana na prizemlju, a koji se upis u zemljišne knjige se može izvršiti tek nakon što se predmetna nekretnine etažira. Ističe kako je na ročištu održanom 9. svibnja 2024. u spis predala Ugovor o darovanju kojim joj je ostaviteljica darovala svoj suvlasnički dio predmetnih nekretnina kao i Aneks istog. Nitko od nasljednika nije spomenuo da bi predmetna nekretnina bila dio ostavinske mase. Pobijano rješenje je manjkavo i kontradiktorno ispravama u spisu i u odnosu na sadržaj vlastoručne oporuke od 9. studenoga 2011., s obzirom da sud navodi kako tom oporukom ostaviteljica žaliteljici između ostalog ostavlja šufit i stan u [adresa], što je u cijelosti neistinito budući, suprotno tome u oporuci stoji da je navedeno dobila ranije. Dakle, ostaviteljica je za života darovala žaliteljici svoj suvlasnički dio šufita, odnosno potkrovlja koje je dio nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Nadalje, navodi da je sud prvog stupnja trebao utvrditi i obrazložiti je li je žaliteljica povrijeđena u svom nužnom dijelu. Predlaže preinačiti pobijano rješenje na način kako je to izneseno u žalbi.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba je osnovana.
5. Iz spisa predmeta slijedi da su na nasljeđivanje temeljem odredbi čl. 4. i 12. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine", broj 48/03, 163/03, 35/05 i 127/13 - u daljnjem tekstu ZN) pozvani oporučni nasljednici sin HJ, kćer UJ i unuk LJ.
6. Za istaknuti je da je ostaviteljica ostavila više vlastoručnih oporuka i to vlastoručnu oporuku bez datuma, proglašenu dana 17. travnja 2014., koja je pohranjena od suda pod brojem Pi-25/11 prema zapisniku o pohrani od 10. veljače 2011., oporuku pred svjedocima od 16. siječnja 2008., vlastoručnu oporuku od 9. studenoga 2011., vlastoručno potpisanu kod javne bilježnice Jagode Makelja-Šuljić, kao i vlastoručnu oporuku bez datuma. Sve navedene oporuke su proglašene po ZN.
7. Nadalje, iz spisa predmeta slijedi da svi nasljednici priznaju kao valjane vlastoručnu oporuku bez datuma proglašenu dana 17. travnja 2014. i vlastoručnu oporuku bez datuma proglašenu dana 9. srpnja 2015.
8. Stoga je sud prvog stupnja, sukladno čl. 30. i 43. ZN utvrdio kako je navedenim oporukama oporučiteljica rasporedila nekretnine u Splitu na kćer i sina, te zemlje u Runovićima Piket i Ogradu u Zmijavcima sinu HJ, dok je novčana sredstva rasporedila unuku LJ. Ostavinu koja nije obuhvaćena oporukama raspoređena je između zakonskih nasljednika, sina i kćeri, prema pravilima o zakonskom nasljeđivanju iz čl. 8. ZN.
9. Nadalje, iz dokumentacije priložene spisu, kao i iz navoda nasljednika, slijedi da ostavinsku imovinu između ostalog predstavljaju nekretnine i to stan na prvom katu oko 100 m2, ostaviteljičin dio vrta, dvor, kao i stan u prizemlju oko 30 m2, u zemljišnoj knjizi označene kao 1/8 čest. zem. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao i garaža koja je u zemljišnoj knjizi označena kao 1/3 čest. zem. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
10. Međutim, iz izreke pobijanog rješenja navedeno nije razvidno, s obzirom da sud prvog stupnja u izreci navodi predmetne nekretnine kao stan na prvom katu, dio vrta, dvor i garaže kao i stan na prizemlju, navodeći za oba stana da su u zemljišnoj knjizi označena kao 1/3 čest. zem. [katastarska čestica], upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i 1/8 čest. zem. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Iz navedenog nije razvidno koja nekretnina se nalazi na kojoj čest. zem., slijedom čega je izreka u pobijanom dijelu nejasna i nerazumljiva te proturječna dokumentaciji u spisu.
11. Također, iz zk. ul. [broj ZK uloška] je razvidno da je nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] u vlasništvu ostaviteljice za 1/3 dijela, dok je sud prvog stupnja tu istu nekretninu za 1/3 dijela dodjeljuje nasljedniku HJ dijela te za 1/3 dijela dodjeljuje i nasljednici UJ, odnosno istu nekretninu u istom suvlasničkom dijelu je pogrešno dodijelio i nasljedniku HJ i nasljednici UJ.
12. Nadalje, sud prvog stupnja je propustio uzeti u obzir da iz Ugovora o darovanju između ostaviteljice i nasljednice UJ od 27. rujna 2004. i Aneksa ugovora o darovanju slijedi da ostaviteljica daruje UJ u cijelosti svoj suvlasnički udio od 2/3 nekretnine - garaže sagrađene na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Također je iz zk. ul. [broj ZK uloška] je razvidno da je nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] u vlasništvu UJ za 1/3 dijela. Slijedom navedenog nasljednica UJ je isticala kako predmetna nekretnina ne predstavlja ostavinsku imovinu, dok sud prvog stupnja u obrazloženju pobijanog rješenje ne iznosi razloge zašto navedeno nije uzeo u obzir.
13. Što se tiče navoda nasljednice UJ da je ista povrijeđena u nužnom dijelu pogrešno je sud prvog stupnja smatrao da ista nije dostavila niti jedan dokaz.
14. Naime, odredba čl. 70. ZN propisuje da je pravo na nužni dio nasljedno pravo, a dio koji pripada pojedinom nužnom nasljedniku naziva se nužni dio, dok je čl. 78. ZN propisano da kada je povrijeđen nužni dio raspolaganja oporukom će se umanjiti, a darovi će se vratiti koliko je potrebno da bi se dopunio nužni dio. Prvo se umanjuju raspolaganja oporukom, pa ako nužni dio time ne bi bio podmiren, vraćaju se darovi. Odredba čl. 71. ZN propisuje na koji način se utvrđuje vrijednost ostavinske imovine kao i izračunava vrijednost nužnog dijela.
15. Budući da je pravo na nužni dio nasljedno pravo to sud u postupku ostavinske rasprave ima raspraviti i o pravu nužnog nasljednika na nasljedstvo, kao i utvrditi veličinu nužnog dijela i je li je nužni dio povrijeđen. Stoga je sud prvog stupnja donošenjem pobijanog rješenja pogrešno postupio kada nije utvrdio je li je nužni dio nasljednice UJ povrijeđen iz razloga što ista nije dokazala svoje navode.
16. Iz svega navedenog slijedi da je sud prvog stupnja donošenjem pobijanog rješenja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 48/11 - pročišćeni tekst, 25/13 i 89/14 - dalje ZPP), s obzirom pobijano rješenje o nasljeđivanju ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, dok izreka istog u pobijanom dijelu proturječi sama sebi, a i dokumentaciji priloženoj spisu, te je također nerazumljiva.
17. Slijedom iznesenog trebalo je, temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP u vezi s čl. 175. st. 2. ZN, ukinuti rješenje suda prvog stupnja i predmet vratiti istom sudu na ponovan postupak.
18. U ponovnom postupku sud prvog stupnja će otkloniti bitnu povredu u postupanju te raspraviti o odlučnim činjenicama na koje je ukazano u ovom drugostupanjskom rješenju.
Zadar, 3. srpnja 2025.
Sutkinja
Katija Hrabrov
