REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj: Gž Ovr-195/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli – Pola, po sutkinji Alenki Paus, u pravnoj stvari ovrhovoditeljice Republike Hrvatske, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu, OIB: 52634238587, protiv ovršenika DIA – ZAGREB d.o.o., Bestovje, Goranska ulica 6 (Grad Sveta Nedjelja), OIB: 17935195021, kojeg zastupa direktor NGZ, a nju punomoćnik Tomislav Grahovac, odvjetnik iz odvjetničkog društva Grahovac & Partneri d.o.o. iz Zagreba, radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr- 2098/2024-2 od 19. srpnja 2024., 13. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba ovršenika kao neosnovana te se potvrđuje rješenje o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-2098/2024-2 od 19. srpnja 2024., osim iz razloga navedenih u čl. 50. st. 1. t. 7. Ovršnog zakona.

Obrazloženje

1. Rješenjem o ovrsi suda prvog stupanja, a temeljem prijedloga ovrhovoditeljice od 28. svibnja 2024. na temelju ovršne isprave - nagodbe broj: N-DO-6/2022 od 6. prosinca 2022., određena je ovrha radi ispražnjenja i predaje nekretnine - poslovnog prostora koji se sastoji od jedne prostorije u prizemlju ulične zgrade, Gundulićeva 18, ukupne površine 27,00 m², koji posebni dio je neodvojivo povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom nekretnine i to zkč. [katastarska čestica] zgrada mješovite uporabe, Zagreb, Gundulićeva 18/1,18 i Masarykova 24, površine 1045 m2 i dvorište površine 173 m2, ukupne površine 1218 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], tako da sudski ovršitelj, nakon što udalji osobe i ukloni stvari s te nekretnine predaje nekretninu u posjed ovrhovoditeljici (čl. 256. OZ); iseljenju i predaji nekretnine pristupiti će se nakon proteka osam dana od dana dostave rješenja o ovrsi ovršeniku i prije njegove pravomoćnosti; ako je potrebno sud će protiv osoba koje ometaju provedbu ovrhe izreći novčane kazne ili odrediti pritvor iz čl. 16. Ovršnog zakona (čl. 256. st. 3.); na zahtjev suda policija i služba socijalne skrbi dužni su pružiti svu potrebnu pomoć u provedbi radnji iz čl. 256. Ovršnog zakona; pri provedbi ovrhe primijenit će se čl. 47. Ovršnog zakona; potrebnu radnu snagu i prijevozna sredstva radi provedbe ovrhe osigurava ovrhovoditeljica na zahtjev sudskog ovršitelja koji ovrhovoditeljici mora biti priopćen najkasnije osam dana prije provedbe. (čl. 256. st. 6. OZ); pokretnine koje su uklonjene s nekretnine predaju se ovršeniku ili odraslom članu ukućanstva (čl. 257. st. 1. OZ), a ako pri poduzimanju ovršnih radnji nije nazočna nijedna od osoba kojoj se stvari mogu predati ili ih te osobe neće primiti stvari se predaju drugoj osobi na trošak ovršenika; ovrhovoditelj može sam preuzeti stvari ovršenika na čuvanje (čl. 257. st. 2. OZ); uklonjene stvari predaje na čuvanje drugoj osobi ili ovrhovoditelju sudski ovršitelj; radnju sudskog ovršitelja potvrđuje sud zaključkom; sud po službenoj dužnosti određuje prodaju stvari za račun ovršenika ako ovaj u ostavljenom roku ne zatraži njihovu predaju i ne naknadi troškove čuvanja (čl. 258. OZ-a) i prodaja stvari obavlja se po odredbama Ovršnog zakona o ovrsi na pokretninama (čl. 258. st. 4. OZ.). Ovrhovoditeljici je dosuđen i trošak postupka u iznosu od 200,00 eura.

2. Protiv tog rješenja pravovremenu i dopuštenu žalbu podnosi ovršenik zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i povrede postupovnih pravila. Smatra da nije riječ o ispravi koja bi bila ovršna isprava, da nekretnina iz koje se traži iseljenje ne odgovara onoj koja je upisana u Nagodbi, da iz zemljišnoknjižnih izvadaka nije vidljiva promjena koju se prijedlogom opisuje, da ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave. Ističe i da je Nagodbom u čl. 5. određeno da se posjed poslovnog prostora ima predati putem Državnih nekretnina d.o.o. koji se u rješenju ne spominju. Predlaže ukinuti rješenje i obustaviti postupak.

3. U očitovanju na žalbu ovrhovoditelj navodi da Nagodba sadrži klauzulu ovršnosti, predstavlja ovršnu ispravu, u smislu čl. 186.a ZPP, da je datum ovršnosti 15. veljače 2024., da opis nekretnine u vlasništvu ovrhovoditelja odgovara opisu nekretnine iz čl. 5. Nagodbe. Predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi ovršenika i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba ovršnog postupka, čl. 365. st. 2. Zakonu o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje u tekstu: ZPP) u svezi sa čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 – dalje u tekstu: OZ) i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odluci o troškovima postupka, te na druge žalbene razloge navedene u odredbi čl. 50. st. 5. OZ, ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da je prvostupanjsko rješenje pravilno i zakonito.

6. Nisu počinjene bitne povrede postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, a pravilno je primijenjeno materijalno pravo.

7. Ne postoje ni razlozi na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti iz čl. 50. st. 5. Ovršnog zakona jer rješenje o ovrsi doneseno je na temelju ovršne isprave koja nije ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage niti izgubila svoju djelotvornost ili bila bez učinka, a ne radi se ni o zahtjevu podnesenom za ovrhu po proteku roka. Također, ovrha nije određena na predmetu izuzetom od ovrhe niti na kojem je mogućnost ovrhe ograničena.

8. Žalbenim navodima ovršenik ističe da se ne radi o ovršnoj ispravi, međutim odredbom čl. 186.a st. 1. ZPP propisano je da osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske dužna se je prije podnošenja tužbe obratiti sa zahtjevom za mirno rješenje spora državnom odvjetništvu koje je stvarno i mjesno nadležno za zastupanje na sudu pred kojim namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske, osim u slučajevima u kojima je posebnim propisima određen rok za podnošenje tužbe. Zahtjev za mirno rješenje spora mora sadržavati sve ono što mora sadržavati tužba.

8.1. Odredbom čl. 186.a st. 4. ZPP da nagodba postignuta između podnositelja zahtjeva i Državnog odvjetništva, po zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka, ima svojstvo ovršne isprave. Stavkom 8. propisano je da odredbe prethodnih stavaka ovoga članka na odgovarajući način će se primjenjivati i u slučajevima u kojima Republika Hrvatska namjerava tužiti neku osobu s prebivalištem ili sjedištem u [adresa].

8.2. Odredbom čl. 186.a st. 9. ZPP propisano je da kad osoba iz stavka 8. ovoga članka nagodbom preuzima obvezu prema Republici Hrvatskoj, takva nagodba je ovršna isprava kada dužnik ovjeri svoj potpis. Kada Republika Hrvatska nagodbom preuzima obvezu prema drugoj stranci, takva je nagodba ovršna isprava kada je potpiše ovlaštena osoba u nadležnom državnom odvjetništvu i kada se njezin potpis ovjeri pečatom toga državnog odvjetništva.

9. Odredbom čl. 23. OZ propisano je da ovršne isprave jesu, između ostalih i ovršna nagodba iz članka 186.a Zakona o parničnom postupku.

10. Na predmetnoj Nagodbi ovjeren je potpis ovdje ovršenika zastupanog po direktoru NGZ, te Nagodba sadrži u čl. 5. nalog ovršeniku da preda nekretninu Republici Hrvatskoj u posjed ukoliko ovršenik zakasni s plaćanjem tri obroka po dospijeću te nekretninu ne preda u roku od 15 dana po primitku poziva.

10.1. Uz Nagodbu dostavljen je i izvod iz poslovnih knjiga iz kojeg je razvidno da DIA- ZAGREB d.o.o. nije platio više od tri dosjelih rata, a nastavno priložen je i dopis od 25. siječnja 2024. kojim je zahtijevana predaja posjeda, a koji dopis je DIA – ZAGREB d.o.o. primio 30. siječnja 2024., kako slijedi iz dostavnice koja je javna isprava, pa je 15. veljače 2024. istekao rok za dobrovoljnu predaju nekretnine. Neprihvatljivi su žalbeni navodi ovršenika da nije primio drugu stranicu Nagodbe jer je ista u cijelosti priložena u spisu, a osim toga radi se o ispravi koja je zajednička za stranke. Dakle, neosnovani su žalbeni navodi da se ne radi o ovršnoj ispravi.

11. Glede opisa nekretnine, a budući da se u Nagodbi spominje kč. [katastarska čestica] te da ovrhovoditelj navodi da se radi o čestici koja je brisana u postupku obnove zemljišne knjige te je upisana u glavnu knjigu k. o. [katastarska općina] kao etažno vlasništvo E-4 te dostavlja uz prijedlog za ovrhu vlasnički list kč. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina]; nastavno da je opis nekretnine u Nagodbi - kao poslovnog prostora koji se sastoji od jedne prostorije u prizemlju ulične zgrade, Gundulićeva 18, ukupne površine 27,00 m², koji posebni dio je neodvojivo povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom nekretnine i to zkč. [katastarska čestica] zgrada mješovite uporabe, Zagreb, Gundulićeva 18/1,18 i Masarykova 24, površine 1045 m2 i dvorište površine 173 m2, ukupne površine 1218 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]; a da je opis nekretnine u zemljišnim knjigama kč. [katastarska čestica] Gundulićeva ulica – Masarykova ulica, 1218 m2 (dvorište 173m2, zgrada mješovite uporabe, Zagreb, Gundulićeva ulica 18, 18/1, Zagreb Masarykova ulica 24, 1045m2) E-4 poslovni prostor koji se sastoji od jedne prostorije u prizemlju ulične zgrade, ukupne površine 27 m2 Gundulićeva ulica 18 koji je neodvojivo povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i dijelovi ostalih suvlasnika (vlasništvo Republike Hrvatske), to kako ovršenik ističe da ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave na toj nekretnini, radi se o žalbenom razlogu iz čl. 50. st. 1. t. 7. OZ te ovršenika valja uputiti zaključkom u parnicu, čl. 52. st. 3. OZ, a budući ovrhovoditelj ustraje da se radi o istoj nekretnini, sada upisanoj kao kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

12. Žalbeni navodi u svezi tvrtke Državne nekretnine d.o.o. nisu od značaja jer je ovršenik predaju nekretnine trebao izvršiti putem toga društva u slučaju da je nekretninu predao u roku od 15 dana od dana primitka poziva za predaju nekretnine, a ne u situaciji kada je ovrhovoditelj ipak radi predaje nekretnine u posjed ipak morao je pokrenuti ovršni postupak.

13. Slijedom navedenog, primjenom odredbe čl. 380. t. 2. ZPP u svezi s čl. 368. st. 1. ZPP i čl. 21. st. 1. OZ odlučeno je kao u izreci.

U Puli 13. svibnja 2025.

Sutkinja

Alenka Paus