Poslovni broj: Usž-3982/2024-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Senke Orlić-Zaninović, predsjednice vijeća, Eveline Čolović Tomić i Kristine Senjak Krunić, članica vijeća, te više sudske savjetnice Nele Petrović, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja ĐŽČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Središnjeg ureda, Sektora za drugostupanjski upravni postupak, Zagreb, Šubićeva 29, OIB: 33706439962, radi razgledavanja spisa, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-5625/2023-8 od 28. lipnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 29. travnja 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-5625/2023-8 od 28.lipnja 2024.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja protiv rješenja tuženika, KLASA: UP/II-116-02/23-01/13, URBROJ: 443-01-17-02-23-2 od 5. listopada 2023., kojim je odbijena žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja više inspektorice rada-specijalistice Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor radnih odnosa, KLASA: UP/I-116-02/23- 01/185, URBROJ: 443-02-05-10-23-2 od 9. lipnja 2023. godine.
2. Navedenim prvostupanjskim rješenjem odbijen je zahtjev tužitelja od 7. lipnja 2023. za uvid u spis Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor radnih odnosa, KLASA: UP/I-116-01/23-01/67.
3. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je podnio žalbu zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U razlozima žalbe navodi da presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, odnosno o biti spora koji se svodi na to koja je zakonska odredba mjerodavno pravo za razgledavanje tuženikova spisa predmeta i je li tužitelj u postupku tuženika fizička osoba koja radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku, konkretno radi utvrđenja prekršaja zbog nezakonitosti otkaza ugovora o radu koji mu je prijavljeni poslodavac dao kao radniku osobi s invaliditetom bez traženja suglasnosti radničkog vijeća. Navodi da je zakonodavac morao osigurati jasnoću i predvidljivost u pogledu sadržaja i međuodnosa odredbe članka 57. stavka 7. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/18. i 117/21., dalje: ZDI) sa odredbom članka 84. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj: 47/09. i 110/21., dalje: ZUP), a što nije učinio niti je mogao učiniti imajući u vidu odredbe članka 3. stavka 1. i članka 6. i 11. ZUP-a. Sukladno odredbi članka 84. stavka 1. ZUP-a, pravo razgledavanja spisa, osim stanaka u postupku, imaju i druge osobe koje dokažu pravni interes pa se pravo uskrate razgledavanja spisa moglo opravdati samo utvrđenjem da podnositelj zahtjeva nije dokazao pravni interes. Osim toga, odredba članka 57. stavka 6. ZDI-a nije i ne može biti pokriće da bi se moglo smatrati kako su spisi tuženika po sebi akti označeni stupnjem tajnosti u smislu odredbe članka 84. stavka 1. ZUP-a. Postavlja pitanje zašto bi imao pravo razgledavanja spisa bilo gdje drugdje ili u nekom drugom postupku, ali ne i pred Državnim inspektoratom. Sud je pogrešno utvrdio da se u inspekcijskom postupku ne odlučuje o pravima ili obvezama podnositelja predstavke jer je tuženik ispitivao zakonitost izvanrednog otkaza o radu koji je poslodavac dao podnositelju predstavke, a slijedom optužnog prijedloga tuženika u prekršajnom postupku tužitelju je priznat status oštećenika-žrtve koji ima pravo podnošenja imovinskopravnog zahtjeva. Stoga je očito da je inspekcijski postupak, postupak o počinjenju prekršaja na štetu prijavitelja – oštećenika predpostupak za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva. Osim toga, suprotno obrazloženju suda nadzor nad primjenom propisa kojima se uređuju radni odnosi na visokom učilištu nije u nadležnosti ministarstva, već u nadležnosti tijela državne uprave nadležnog za poslove inspekcije rada. Tuženik do podnošenja ove žalbe nije proveo inspekcijski postupak po tom pitanju, a ako nije nadležan, postavlja pitanje zašto nije obavijestio nadležno tijelo i ustupilo mu podnesak, odnosno odbacio podnesak zbog nenadležnosti. U presudi se, prilikom navođenja Zakona o upravnim sporovima, ne navodi i broj Narodnih novina pa nije jasno koji Zakon o upravnim sporovima je primijenjen, obzirom da postoji više istoimenih zakona o upravnim sporovima (1952., 1965., 1977., 2010. i 2024.). Slijedom svega navedenog, predlaže usvojiti žalbu, preinačiti pobijanu presudu i poništiti rješenja upravnih tijela, uz zauzimanje stajališta kako je i u predmetima tuženika mjerodavno pravo na razgledavanje spisa.
4. Tuženik, u odgovoru na žalbu, u bitnom drži žalbu neosnovanom i smatra da je prvostupanjska presuda zakonita pa predlaže istu odbiti.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući pobijanu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, sukladno odredbi članka 73. stavka 1. ovdje mjerodavnog Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 20/10., 143/12., 152/14., 29/17. i 110/21., dalje: ZUS), ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski sud pravilno postupio kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja.
7. Pri utvrđivanju činjeničnog stanja u sporu sud je uzeo u obzir činjenice utvrđene u postupku donošenja osporavane odluke.
8. Iz podataka spisa proizlazi da je tužitelj podnio zahtjev za uvid u spis Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor radnih odnosa, KLASA: UP/I-116-01/23-01/67, a koji zahtjev je odbijen pozivom na odredbu članka 57. stavka 6. ZDI-a. Tom zakonskom odredbom propisano je da je tuženik dužan kao inspekcijsku tajnu čuvati svu dokumentaciju (zabilješku, zapisnik, nacrt rješenja, rješenje, zaključak, prekršajni akt, kaznenu prijavu, uputu za rad, izjavu stranke, predstavku, pritužbu) te sve druge podatke i dokaze utvrđene odnosno nastale u vezi s inspekcijskim postupkom.
9. U konkretnom slučaju inspekcijski postupak je pokrenut po službenoj dužnosti povodom zaprimljene predstavke tužitelja od 9. siječnja 2023. (kojom je uputio na moguće povrede propisa iz područja radnih odnosa kod Sveučilišta u Zagrebu, Fakulteta hrvatskih studija a povodom odluke o izvanrednom otkazu koju je ta ustanova uručila tužitelju dana 2. siječnja 2023.) i predstavke tužitelja od 11. siječnja 2023. (kojom je uputio na sumnje u nepravilnosti pri zapošljavanju u odnosu na treću osobu na radnom mjestu stručnog suradnika u sustavu znanosti i visokom obrazovanju).
10. Nakon obavljenog inspekcijskog nadzora tužitelj je, dopisom od 9. lipnja 2023., obaviješten o utvrđenom činjeničnom stanju i poduzetim mjerama, konkretno da je glede predstavke od 9. siječnja 2023. protiv navedene visokoškolske ustanove, kao poslodavca, pokrenut prekršajni postupak pred nadležnim prekršajnim sudom, dok u odnosu na navode iz predstavke od 11.siječnja 2023. nisu utvrđene povrede propisa u odnosu na koje bi inspektor mogao poduzeti propisane prekršajne odnosno upravne mjere, te da je nadzor nad provedbom izbora nastavnika, znanstvenika i suradnika na slobodno radno mjesto u nadležnosti mjerodavnog ministarstva, a ne u nadležnosti tuženika.
11. Dakle, iz podataka spisa predmeta proizlazi da u provedenom inspekcijskom postupku tuženik nije odlučivao o pravima ili obvezama tužitelja niti je tužitelj, kao podnositelj predstavke, u tom postupku imao položaj stranke, već je podnesena predstavka bila povod za obavljanje inspekcijskog nadzora u kojem je od strane tuženika, po službenoj dužnosti, utvrđivano je li navedena visokoškolska ustanova na zakonit način primjenjivala propise iz područja radnog prava, nakon čega je tužitelj, sukladno odredbi članka 58. stavka 3. ZDI-a, obaviješten o rezultatu inspekcijskog postupka i poduzetim mjerama.
12. Imajući u vidu sve naprijed navedeno, ovaj Sud nalazi pravilnom odluku prvostupanjskog suda, kojom je potvrđena pravilnost zaključka upravnih tijela da je, dostavom predmetne obavijesti, tužiteljevo pravo u provedenom inspekcijskom postupku konzumirano te da se tužitelju ne može dati uvid u spis predmeta imajući u vidu odredbu članka 57. stavka 6. ZDI-a, koji je lex specialis, a kojom zakonskom odredbom je izričito propisana obveza čuvanja inspekcijske tajne.
13. Pri tom je također valjano ukazano da, sukladno odredbi članka 57. stavka 7. ZDI-a, dokumentaciju i podatke iz stavka 6. istog članka Zakona prikupljene ili utvrđene u inspekcijskom nadzoru, tuženik može dati samo sudovima, tijelima državne uprave i drugim državnim tijelima, na njihov obrazloženi pisani zahtjev u postupcima iz njihove nadležnosti. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da tužitelj vodi radni spor radi utvrđenja nedopuštenosti otkaza pa stoga tužitelj u tom sudskom sporu može predložiti da se od tuženika zatraži postupanje sukladno navedenoj zakonskoj odredbi.
14. Kraj takvog stanja stvari, a kako tužitelj nije doveo u sumnju pravilnost utvrđenih relevantnih činjenica u predmetnoj upravnoj stvari te pravilnost primjene procesnog i materijalnog prava, to nije bilo osnove za usvajanje njegove žalbe.
15. Propust prvostupanjskog suda da u presudi navede brojeve „Narodnih novina“ prilikom pozivanja na odredbe Zakona o upravnim sporovima nije od utjecaja na zakonitost presude, jer iz podataka spisa predmeta proizlazi da je spor proveden pravilnom primjenom odredbi ZUS-a, citiranog u ovoj presudi.
16. Iz navedenih razloga, temeljem članka 74. stavka 1. ZUS-a, a sukladno ovlaštenju iz članka 169. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24.), odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 29. travnja 2025.
Predsjednica vijeća
Senka Orlić-Zaninović
