Poslovni broj: Usž-3744/2024-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Senke Orlić-Zaninović, predsjednice vijeća, Eveline Čolović Tomić i Kristine Senjak Krunić, članica vijeća, te više sudske savjetnice Nele Petrović, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja CG, [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Josip Anzulović Mirošević, odvjetnik iz Supetra, Vrilo 2, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, radi rješenja o izvedenom stanju, odlučujući o žalbi tužitelja, zastupanog po istom opunomoćeniku, protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-191/2024-6 od 5. lipnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 29. travnja 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-191/2024-6 od 5. lipnja 2024.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda odbija se tužbeni zahtjev tužitelja za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/II-361-05/22-26/535, URBROJ: 531-03-4-2-23-3 od 15. studenog 2023., kojim je odbijena tužiteljeva žalba izjavljena protiv rješenja Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ispostave Supetar, KLASA: UP/I-361-02/18- 08/0070, URBROJ: 2181/1-11-00/66-22-0004 od 14. listopada 2022., a kojim je odbijen zahtjev tužitelja za izdavanje rješenje o izvedenom stanju za zgradu na k.č.z. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
2. Tužitelj je protiv osporene presude izjavio žalbu zbog toga što činjenično stanje nije valjano utvrđeno te je pogrešno primijenjeno materijalno pravo. U žalbenim razlozima, drži smiješnom konstataciju suda da upravna tijela smatraju činjenicu postojanja kuće nespornom, ali da se ta kuća nalazi da drugom mjestu. Dakle, kada bi tome bio slučaj, mišljenja je da bi u dvojbi oko toga koja se kuća gdje nalazi i da ih ima više trebalo utvrđivati dalje. Ukoliko sud spori da javna isprava pokazuje da se radi o toj kući jer upravo takvu ispravu je dobio na uvid, onda bi trebao netko educiran (inženjer geodezije ili foto stručnjak) dati odgovor o kojoj se kući radi, a za koju je sada prvi sud utvrdio da postoji. Ovakvim postupanjem povrijeđeno je pravo stranke na pristup sudu, jer je tužitelj donio dokaz, kako sud tvrdi jedini i nedvojbeni, da postoji kuća na nekretnini, ali taj isti sud, za razliku od prvostupanjskog tijela, zaključuje da se radi o drugoj kući na nekretnini iako se u postupku to nigdje ne spominje. Ističe da je sud onemogućio raspravljanje i dokazivanje činjenice gdje se nalazi kuća jer je sasvim paušalno utvrdio da tražene kuće nema, a da ima na drugom mjestu do nje neke druge kuće. Smatra da je sud povrijedio tužitelja u mirnom uživanju vlasništva jer je isti dokazao da se kuća vidi na javnoj ispravi, i to pokazano strelicom, a sud sada kopernikanski tvrdi da se to radi o drugoj kući kako bi pokrio nezakonitost rada prvostupanjskog tijela. Dakle, sud je utvrdio da je DOF javna isprava valjana i da se kuća vidi, ali ne ta, iako isti nema nikakvih stručnih saznanja da se u mjerilu na karti može ustanoviti da li je objekt koji se vodi metar dva gore dolje ili metar dva lijevo desno. Ukazuje i na povredu postupka, jer sud nije dao jasne razloge zašto smatra da kuća, koja po sudu neposredno postoji, nije kuća za koju se traži legalizacija, pa se presuda u tom dijelu ne može ispitati jer ne postoje razlozi niti utvrđenje činjenica iz kojih bi jasno proizlazilo da se na DOF5 javnoj ispravi ne vidi to što svi vide osim suda. Slijedom svega navedenog, tužitelj predlaže ovom Sudu preinačiti osporenu presudu i tužbeni zahtjev usvojiti, uz naknadu nastalog troška, podredno, presudu ukinuti i vratiti na ponovni postupak.
3. Tuženik, uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući osporenu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, sukladno odredbi članka 73. stavka 1. ovdje mjerodavnog Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 20/10., 143/12., 152/14., 29/17. i 110/21. – dalje u tekstu: ZUS), ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski upravni sud pravilno postupio kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja, pri čemu je za svoju odluku naveo relevantne razloge, utemeljene na podacima sveza spisa i pravilnoj primjeni materijalnog prava.
6. Naime, osporena presuda se ne može ocijeniti nezakonitom niti po jednoj osnovi propisanoj odredbom članka 66. stavka 1. ZUS-a iz razloga na koje tužitelj upire u žalbi. To stoga jer je, prema podacima sveza spisa, prvostupanjski sud presudu utemeljio na dokazima i činjenicama koji su u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela, kao i tijekom upravnog spora, pravilno i u potpunosti utvrđene, nakon čega je, pravilnom primjenom odredbe članka 2. stavka 1. i stavka 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine", broj: 86/12., 143/13., 65/17. i 14/19. – dalje u tekstu: ZPNIZ), osnovano zaključio da predmetna zgrada nije vidljiva na DOF5/2011, niti je tužitelj dostavio dokaz vidljivosti prijeporne zgrade na nekoj drugoj kartografskoj podlozi, a što čini zapreku zatraženom ozakonjenju iste.
7. Ovo iz razloga jer, i po ocjeni ovoga Suda, tužitelj za svoje tvrdnje da je zgrada koja se ozakonjuje izvedena prije 21. lipnja 2011., nije dostavio dokaze u smislu članka 2. ZPNIZ-a, prema kojem se zgradom koja se može ozakoniti temeljem ovog Zakona smatra isključivo zgrada koja je vidljiva na digitalnoj ortofoto karti DOF5/2011 (stavak 1.), odnosno ukoliko nije nedvojbeno vidljiva na DOF5/2011, ako je vidljiva na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, o čemu tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina na zahtjev stranke izdaje uvjerenje (stavak 2.), a koje uvjerenje je, sukladno članku 15. alineji 5. ZPNIZ-a, podnositelj dužan priložiti zahtjevu za donošenje rješenja o izvedenom stanju.
8. Prema pak članku 1. ZPNIZ-a, ovim se Zakonom uređuju uvjeti, postupak i pravne posljedice uključivanja u pravni sustav nezakonito izgrađenih zgrada, slijedom čega se u postupku ozakonjenja nezakonito izgrađenih zgrada činjenice o vidljivosti zgrade ne mogu dokazivati drugim dokaznim sredstvima osim onih propisanih odredbom članka 2. ZPNIZ-a.
8.1. S tim u vezi, ovaj Sud nalazi potrebnim dodatno istaknuti kako iz zakonom dane definicije nezakonito izgrađene zgrade ne proizlazi da je predmet ozakonjenja zgrada koja je nezakonito izgrađena prije 21. lipnja 2011., već takva zgrada koja je evidentirana na digitalnoj ortofoto karti DOF5/2011 (odnosno drugoj digitalnoj ortofoto karti ili katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi) do tog datuma, što posljedično znači da predmetom ozakonjenja u smislu ZPNIZ-a mogu biti samo one zgrade koje odgovaraju definiciji nezakonito izgrađene zgrade prema tom Zakonu.
9. Slijedom izloženog, tužitelj neosnovano i u žalbi ponavlja da je predmetna zgrada vidljiva na DOF5/2009, jer za takvu tvrdnju nema podloge u podacima sveza spisa (Snimak izvedenog stanja, DOF5/2011 i dr.), iz kojih, i po ocjeni ovoga Suda, proizlazi da na DOF5/2009 nije vidljiva zgrada čije se ozakonjenje traži, a što je sve pravno relevantnim razlozima obrazložio i prvostupanjski sud u osporenoj presudi, osnovano prihvaćajući razloge tuženika i prvostupanjskog tijela s tim u vezi.
10. Kako, dakle, iz dokaza pribavljenih u postupku proizlazi da je osporena presuda donesena temeljem pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pravilnom primjenom mjerodavnog materijalnog prava, a koji zaključak nije doveden u sumnju ni žalbenim navodima tužitelja, to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.
11. Trebalo je stoga, temeljem odredbe članka 74. stavka 1. ZUS-a, a sukladno ovlaštenju iz članka 169. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24.), žalbu odbiti kao neosnovanu.
U Zagrebu, 29. travnja 2025.
Predsjednica vijeća
Senka Orlić-Zaninović
