Poslovni broj: Usž-3344/2024-3

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Senke Orlić-Zaninović, predsjednice vijeća, Eveline Čolović Tomić i Kristine Senjak Krunić, članica vijeća, te više sudske savjetnice Nele Petrović, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja VP, [adresa], kojeg zastupa opunomoćenica Marina Maslek Novevska, odvjetnica iz Dubrovnika, Vukovarska 24, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Vukovarska 49, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Hrvatske ceste d.o.o., Zagreb, Vončinina 3, radi izvlaštenja, odlučujući o žalbi tužitelja, zastupanog po istoj opunomoćenici, protiv presude i rješenja Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-2670/2023-10 od 27. svibnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 29. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja i potvrđuju presuda i rješenje Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-2670/2023-10 od 27. svibnja 2024.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/II-943-04/20-01/109, URBROJ: 514-04-02-01-01/08-23-02 od 6. srpnja 2023. i rješenja Ureda državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, Službe za gospodarstvo i imovinsko-pravne poslove, Ispostave u Pločama, KLASA: UP/I-943-04/19-01/20, URBROJ: 2117-03- 11/3-19-5 od 14. listopada 2019., dok se osporenim rješenjem prvostupanjskog upravnog suda odbija tužiteljev zahtjev za naknadu troškova upravnog spora.

1.1. Navedenim rješenjem tuženika od 6. srpnja 2023. odbija se žalba tužitelja izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja od 14. listopada 2019., a kojim je, po prijedlogu zainteresirane osobe, utvrđen interes Republike Hrvatske za građenje, rekonstrukciju i održavanje cesta i prihvaćen prijedlog za potpuno izvlaštenje dijela kat. čestice [katastarska čestica], nove oznake 1004/7, površine izvlaštenja 210 m[2] k. o. [katastarska općina], radi izgradnje državne ceste DC414, dionica: Sparagovići – Doli, Faza 3: Brza cesta od km cca 0+000 do km cca 9+760 k. o. [katastarska općina], te je tužitelju određena naknada za izvlašteni dio zemljišta u iznosu od 17.663,59 kn, sve na način i pod uvjetima iz tog rješenja.

2. Tužitelj je protiv osporene presude izjavio žalbu zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava te bitne povrede odredaba parničnog postupka. U žalbenim razlozima, u bitnom, ustraje u svim navodima iz tužbe, koje prvostupanjski sud nije pravilno utvrdio niti otklonio, jer je nepravilno odbio tužiteljeve dokazne prijedloge, čime je povrijeđeno i tužiteljevo pravo na pravično suđenje zajamčeno Ustavom i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, i to pravo na pristup sudu, jednakost stranaka u postupku u smislu pravične ravnoteže između stranaka te pravo na nezavisnost i nepristranost u suđenju. Ističe da predmetno zemljište čini jedinstvenu poljoprivrednu cjelinu s drugim vinogradima koji su u vlasništvu i posjedu tužitelja, a protežu se na više desetaka tisuća kvadrata, upravo na području gdje je bila planirana, a sada je izvedena gradnja državne ceste. Nakon provedbe izvlaštenja i nakon što se izgradila cesta i postavila ograda, preostali dijelovi parcela koji su nastali parcelacijom iz osnovnih 1005, 1004/1, 1004/2 i 82/4 k. o. [katastarska općina], ostali su bez pristupa. Pristupni put, za koji korisnik izvlaštenja tvrdi da je predviđen i odgovarajući, krajnje je neadekvatan i onemogućava ekonomski isplativo daljnje gospodarsko iskorištavanje preostalog dijela nekretnina. Također, gospodarsko iskorištavanje preostalog djela izvlaštenih nekretnina nakon izgradnje prometnice u pojasu od 100 m od prometnice više nije uopće moguće jer uzgoj grožđa za vino nije uopće moguće ni dopušteno zbog prisustva olova iz ispušnih plinova, a što vrijedi i za sve druge kulture, zbog čega je podnositelj u podnesenom zahtjevu inzistirao na izvlaštenju i preostalog djela predmetnih parcela u njihovoj cjelokupnoj površini. Dodaje da mu u postupku nije dana mogućnost dobiti drugu, odgovarajuću zamjensku nekretninu iste poljoprivredne namjene, sličnog položaja i vrijednosti, pri čemu napominje da mu je poznato da korisnik izvlaštenja raspolaže odgovarajućim nekretninama iste poljoprivredne namjene, sličnog položaja i vrijednosti u istom prostoru i to osobito čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Naglašava da je vinogradar i vinar koji se bavi uzgojem autohtonih sorti vinove loze i proizvodnjom visoko kvalitetnih vina, slijedom čega nema nikakav interes da mu se isplaćuje novčana naknada u bilo kojem obliku, a posebno ne niskovaloriziranom novčanom naknadom kakva je određena u postupku izvlaštenja, već ustraje u tome da mu se ponudi zamjenska nekretnina, što nastavno detaljnije obrazlaže. Zaključno navodi da je odbijanjem izvođenja predloženih dokaza te zauzimanjem pogrešnog i nepravilnog pravnog stajališta, pobijanom presudom prvostupanjski sud povrijedio zakon na štetu tužitelja, kao i više osnovnih načela propisanih Zakonom o općem upravnom postupku, posebice načelo zakonitosti i načelo utvrđivanja materijalne istine, jer su u prvostupanjskom postupku činjenice nepotpuno i pogrešno utvrđene i pogrešno je primijenjeno materijalno pravo. Presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka presuda proturječi razlozima presude, tako u dijelu nema uopće razloga, nisu ni navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, odnosno ukoliko jesu, takvi su razlozi nejasni i proturječni. Slijedom izloženog, tužitelj u cijelosti ostaje kod svih navoda i dokaza koje je iznio u upravnoj tužbi te predlaže ovome Sudu pobijanu presudu poništiti i prihvatiti tužbeni zahtjev.

3. Tuženik i zainteresirana osoba, uredno pozvani, nisu dostavili odgovor na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući osporenu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, sukladno odredbi članka 73. stavka 1. ovdje mjerodavnog Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21. – dalje u tekstu: ZUS), ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski upravni sud pravilno postupio kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja te da time nije povrijedio zakon na njegovu štetu.

6. Naime, prema odredbi članka 66. stavka 1. ZUS-a, protiv presude upravnog suda stranke mogu podnijeti žalbu zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u sporu i pogrešne primjene materijalnog prava.

7. Sud nalazi da se osporena presuda prvostupanjskog upravnog suda ne može ocijeniti nezakonitom niti po jednoj osnovi propisanoj citiranom zakonskom odredbom iz razloga na koje tužitelj upire u žalbi. To stoga jer bitna povreda pravila sudskog postupka postoji kada upravni sud u tijeku spora nije primijenio ili je nepravilno primijenio odredbe ZUS-a, a to je utjecalo na donošenje zakonite i pravilne presude (članak 66. stavak 2.), čemu ovdje nije udovoljeno jer je, prema podacima sveza spisa, postupak prije donošenja osporene odluke proveden sukladno odredbama ZUS-a, a osporena presuda sadrži sve propisano odredbom članka 60. ZUS-a pa tako i u pogledu stavka 4. iste odredbe, koji propisuje što sve mora sadržavati obrazloženje presude, a koje je potpuno i jasno te u korelaciji s izrekom presude.

8. Kod toga Sud nalazi potrebnim dodatno istaknuti da se obveza obrazlaganja odluka ne može shvatiti kao zahtjev za detaljnim odgovorom na svaki navod, već opseg obrazlaganja odluke ovisi o prirodi iste te se utvrđuje prema okolnostima konkretnog slučaja i prirodi stvari, s tim da u obrazloženju moraju biti navedeni pravno odlučni razlozi na kojima je donesena odluka utemeljena, kako je to ovdje i učinjeno, jer je u osporenoj presudi prvostupanjski sud naveo relevantne razloge kojima se rukovodio ocjenjujući rješenje tuženika zakonitim.

9. U odnosu na prigovor da sud nije proveo predložene dokaze, valja navesti da sud nije vezan prijedlozima stranaka ni u pogledu činjenica koje treba utvrditi ni dokaza kojima se one mogu utvrditi (članak 33. stavak 3. ZUS-a), međutim, dužan je u obrazloženju presude izjasniti se o prijedlozima i prigovorima stranaka o kojima nije iznio razloge tijekom spora, što je prvostupanjski sud i učinio. Naime, iz obrazloženja osporene presude proizlazi da je sud izveo dokaze uvidom u svu dokumentaciju koja se nalazi u spisu tuženika, kao i onu uloženu od tužitelja tijekom spora, dok je odbio prijedlog za izvođenjem u tužbi predloženih dokaza (uvid u spis drugih predmeta koji se vode pred tim sudom) jer njihovo izvođenje ne bi utjecalo na utvrđivanje odlučnih činjenica, pri čemu je sud imao u vidu da tužitelj nije niti pojasnio na koje bi se to okolnosti vršio uvid u navedene spise predmeta.

10. Neprovođenje dokaza predloženih po tužitelju nema za posljedicu ni povredu načela pravičnog suđenja (načela jednakosti oružja), jer zahtjevi načela pravičnog postupka ne postavljaju pravila o tome koje bi dokazne prijedloge sud trebao u konkretnom slučaju prihvatiti ili na koji način bi trebao ocjenjivati dokaze, slijedom čega je odluka o tome koje će od predloženih dokaza izvesti isključivo na sudu te ne ovisi o volji stranaka. Kod toga se napominje da ni ustavne ni konvencijske odredbe ne jamče stranci u postupku pravo da se sasluša određeni svjedok ili izvede određeni dokaz, već jednakost stranaka u mogućnosti korištenja procesnih sredstava pretpostavlja razumnu mogućnost stranaka da izlože činjenice i podupru ih svojim dokazima na način da niti jednu od stranaka ne stavljaju u bitno lošiji položaj u odnosu na suprotnu stranku, čemu je ovdje udovoljeno, jer iz spisa predmeta proizlazi da je tužitelj i u upravnom postupku i u upravnom sporu iznosio navode i predlagao dokaze, te mu je dana mogućnost očitovanja na navode tuženika, pa Sud ne nalazi povredu zakona na štetu tužitelja niti po toj osnovi.

11. Nadalje, iz podataka spisa predmeta proizlazi da je prvostupanjski upravni sud osporenu presudu utemeljio na dokazima i činjenicama koji su u postupku pravilno i u potpunosti utvrđeni, nakon čega je, pravilnom primjenom relevantnih odredaba Zakona o cestama („Narodne novine“, broj 84/11., 22/13., 54/13., 148/13. i 92/14.) i Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade („Narodne novine“, broj 74/14. i 79/17.) na koje se izrijekom pozvao, osnovano ocijenio rješenje tuženika zakonitim. Pritom je prvostupanjski sud, pored ostalog, imao u vidu vještačke nalaze (vještaka za poljoprivredu Škarića i vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Čuvala), te zapisnik prvostupanjskog tijela od 3. listopada 2019., iz kojeg proizlazi da se tužitelj suglasio s isplatom pripadajuće naknade u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] (koja je predmet ovog postupka) i s nastavkom postupka u odnosu na preostali dio opisanih nekretnina, a temeljem kojih dokaza je utvrđena novčana naknada za opisani dio predmetne čestice.

12. Tužitelj ni žalbenim navodima nije doveo u sumnju pravilnost činjeničnog stanja utvrđenog u postupku, jer u žalbi samo ponavlja navode iz tužbe, iznoseći općenite prigovore, pri čemu ne vodi računa da je predmet ovog postupka isključivo dio čest. zem. [katastarska čestica] (nova oznaka 1004/7) te s tim u vezi ne iznosi konkretne i jasne razloge zbog kojih smatra da naknada nije pravilno određena upravo u odnosu na predmet ovog postupka, niti se uopće osvrće na dokaze priložene spisu u vezi predmetnog zemljišta (zapisnik i vještački nalazi), a na kojim dokazima je osporena presuda utemeljena.

13. Slijedom izloženog, a kako iz dokaza pribavljenih u postupku proizlazi da je osporena presuda donesena temeljem pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pravilnom primjenom mjerodavnog materijalnog i postupovnog prava, a koji zaključak nije doveden u sumnju ni žalbenim navodima tužitelja, to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.

14. Trebalo je stoga, temeljem odredbe članka 74. stavka 1. ZUS-a, a sukladno ovlaštenju iz članka 169. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24.), žalbu odbiti kao neosnovanu.

U Zagrebu, 29. travnja 2025.

Predsjednica vijeća

Senka Orlić-Zaninović