Poslovni broj: Usž-1042/2025-3

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga Suda Borisa Markovića, predsjednika vijeća, Željke Zrilić Ježek i Blanše Turić, članica vijeća, uz sudsku savjetnicu Martu Sraka, zapisničarka, u upravnom sporu tužitelja EE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenica Dubravka Krklec, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Matić i partneri d.o.o., Zagreb, Trg Hrvatskih velikana 4, protiv tuženika Grada Zagreba, Gradonačelnik, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, radi ocjene rada za 2023. godinu, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-3529/2024-9 od 28. studenog 2024., na sjednici vijeća održanoj 23. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-3529/2024-9 od 28. studenog 2024.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništavanjem rješenja Gradonačelnika Grada Zagreba, klasa: UP/II-119-05/24-001/42, urbroj: 251- 02-01/001-24-2 od 29. svibnja 2024. i rješenja Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove, klasa: UP/I-119-05/24-01/1999, urbroj: 251-10-01/01-24-1 od 11. travnja 2024. Točkom 2. odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora u iznosu od 3.000,00 eura kao neosnovan.

2. Osporavanim rješenjem tuženika od 29. svibnja 2024. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove od 11. travnja 2024., kojim je prvostupanjskim rješenjem tužitelj ocijenjen za 2023. godinu, na radnom mjestu viši stručni savjetnik pročelnika za javne objekte II kategorija, podkategorija viši savjetnik, klasifikacijski rang 4 – izvan ustrojstvenih jedinica u Gradskom uredu za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove ocjenom "vrlo dobar".

3. Tužitelj podnosi žalbu protiv presude u cijelosti, iz svih zakonom dopuštenih razloga, a nadasve jer u obrazloženju pobijane presude nema nikakve analize dokaza niti zaključaka suda o značenju pojedinih dokaza i istima utvrđenih činjenica kako u njihovom pojedinačnom značaju tako i u vezi s drugim dokazima i utvrđenim činjenicama. Istovremeno se u pobijanoj presudi ne navodi niti jedna rečenica obrazloženja kojom bi se analizirao sadržaj dokaza ili se sud osvrnuo na bilo koji dokaz koji prileži spisu. Štoviše, suprotno dokazima u spisu, neistinito se navodi o sadržaju onog što stoji u samom dokazu, a čime je počinjena bitna povreda pravila sudskog postupka. Kao primjer pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja tužitelj ukazuje na dostavljeni izlist iz iLock sustava u kojem je zabilježeno ukupno 129 odstupanja odnosno propuštenih evidentiranja ranijeg odlaska odnosno kasnijeg dolaska, a sve iz razloga jer nije moguće provjeriti niti prebrojati navodne pogrešne evidencije budući da tuženik nije niti dostavio sve stranice izlista iz predmetnog iLock sustava. U odnosu na istaknutu povredu pogrešne primjene materijalnog prava u konkretnom slučaju prvostupanjski sud je zaključio kako nema retroaktivne primjene propisa jer je postupak ocjenjivanja proveden nakon što je Pravilnik po kojem je provedeno ocjenjivanje stupio na snagu. Međutim, takav stav suda je u izričitoj suprotnosti s više odluka Ustavnog suda koji je do sada više puta odlučivao o pitanju retroaktivne primjene propisa. Tužitelj ukazuje da je razdoblje za koje se odnosi pobijana ocjena završilo prije stupanja na snagu općeg akta, odnosno Pravilnika po kojem je izvršeno ocjenjivanje, dakle, Pravilnik je primijenjen na svršenu odnosno okončanu pravnu situaciju slijedom čega se radi o retroaktivnoj primjeni odnosno povratnom učinku Pravilnika. Također zaključak obrazloženja pobijane presude jasno ukazuje da prvostupanjski sud sam iako je postupak proveo i donio pobijanu odluku uopće nije zauzeo stajališta odnosno odlučio o meritumu je li u konkretnom slučaju postupak ocjenjivanja zakonit ili ne. Slijedom navedenog tužitelj predlaže poništiti presudu prvostupanjskog suda odnosno otkloniti nedostatke i presudom riješiti stvar koja je predmet ove upravne tužbe.

4. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.

5. Žalba nije osnovana.

6. Uvidom u priloženi spis predmeta utvrđeno je da je za 2023. godinu provedeno ocjenjivanje tužitelja na radnom mjestu viši stručni savjetnik pročelnika za javne objekte (II. kategorija, podkategorija viši savjetnik klasifikacijski rang 4.) izvan ustrojstvenih jedinica u Gradskom uredu za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove te je isti ocjenjen ocjenom "vrlo dobar" što znači da je rad i učinkovitost tužitelja naročito dobar i osigurava prvorazredno izvršavanje službe odnosno rada.

7. Ocjenjivanje je provedeno na temelju članka 95. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ 86/08. – 112/19. – dalje u tekstu: Zakon) kojom je propisano da se ocjena temelji na podacima o stručnom znanju pokazanom u obavljanju poslova, učinkovitosti i kvaliteti rada, te poštivanju službene dužnosti. Kriteriji za ocjenjivanje službenika i način provođenja ocjenjivanja propisani su Pravilnikom o ocjenjivanju rada službenika i namještenika ("Službeni glasnik Grada Zagreba" broj 7/24. – u daljnjem tekstu: Pravilnik) kojim je u članku 3. propisano da se stručno znanje pokazano u obavljanju poslova, učinkovitosti, kvaliteta rada te poštivanju službene dužnosti službenika u gradskim upravnim tijelima Grada Zagreba ocjenjuje prema kriterijima stručnosti, kreativnosti i samoinicijativnosti u obavljanju poslova, kvalitete i opsega obavljenih poslova i pridržavanja zadanih rokova u obavljanju poslova te odnosa prema suradnicima i strankama i poštivanja radnog vremena.

8. Iz prvostupanjskog rješenja proizlazi da je tužitelju za svaki pojedini kriteriji koji se ocjenjuje dano prvenstveno opisno tumačenje te je nakon toga izražena ocjena u numeričkom obliku sukladno propisanim kriterijima Pravilnika.

9. Upravni sud u svojoj praski vezano uz predmete ocjenjivanja službenika ustaljeno napominje da je razumijevanje i rješavanje upravne stvari primjenom slobodne, diskrecijske ocjene kao oblika slabije vezanosti javnopravnog tijela pravnom normom u okviru zakonom dane ovlasti i sukladno svrsi radi koje je ovlast dana (članak 5. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku) dok je upravnosudski nadzor zakonitosti pojedinačne odluke donesene primjenom slobodne ocjene ograničen na zakonitost takve odluke granice ovlasti i svrhu radi kojih je ovlast dana (članak 4. stavak 2. Zakona o upravnim sporovima). Dodatna specifičnost upravne stvari i ocjenjivanja službenika čini nemogućnost apsolutnog dokumentiranja svih segmenata stručnog znanja pokaznog u obavljanju poslova učinkovitosti i kvaliteti rada te poštivanju službene dužnosti službenika kao parametara podložnih ocjenjivanju (pojedini kriteriji u različitoj su mjeri podložni dokumentiranju ocjenjivanja) što ujedno pruža razmjerno široki prostor za prosudbu od strane službenika nadležnog za praćenja rada ocjenjivanja službenika. Netom izloženi okvir diskrecijskog odlučivanja ne oslobađa javnopravno tijelo obveze da omogući ostvarivanje bitnih procesnih prava stranaka poput prava na sudjelovanje u postupku niti obveze utvrđivanja relevantnog činjeničnog stanja kao podlogu za primjenu slobodne ocjene te prezentiranja odlučnih činjenica stranci u postupku. Također prilikom primjene slobodne ocjene na umu je potrebno imati svrhu radi koje je odnosno diskrecijska ovlast dana. U predmetima ocjenjivanja službenika ta svrha se sastoji u objektivnom ocjenjivanju službenika, ujedno je vezana za pozitivne i negativne implikacije pojedine ocjene.

10. U provedenom postupku neposredno nadređeni službenik tužitelju je predočio prijedlog ocjene za 2023. godinu o čemu je tužitelj imao prilike izjasniti se.

11. Kod ocjene zakonitosti rješenja donesenog u upravnoj stvari ocjenjivanja službenika relevantne su i visina odnosno normativna definicija ocjene kojim je službenik ocijenjen u konkretnom slučaju. Tužitelj je za 2023. godinu ocijenjen ocjenom "vrlo dobar", koja se donosi ukoliko je rad i učinkovitost službenika naročito dobar i osigurava prvorazredno izvršavanje službe, odnosno rada. Tužitelj smatra da je trebao biti ocijenjen većom ocjenom odnosno ocjenom "odličan", koja se donosi sukladno članku 8. Pravilnika ukoliko je rad i učinkovitost službenika najviše kvalitete i osigurava najbolje i jedinstveno izvršavanje službe odnosno rad.

12. Normativnim definicijama pojedinih ocjena sadržanih u članku 96. Zakona uspostavljen je sustav ocjenjivanja prema kojem je za standardnu profesionalnu izvedbu dodijeljena srednja ocjena "dobar" što je po prirodi stvari na poslodavcu primarni subjektivni teret dokazivanja da je službenik svoje dužnosti obavljao ispod standardne razine, a na službeniku primarni subjektni teret dokazivanja da zaslužuje ocjenu višu od standardne što se naročito odnosi na situaciju u kojoj je poslodavac utvrdio da je radna izvedba službenika vrlo dobra, a službenik smatra da zaslužuje višu ocjenu, sve pod pretpostavkom da su u odnosnom postupku ispunjeni procesni standardi rješavanja upravne stvari.

13. Tužitelj, na kojem je u konkretnoj upravnoj stvari bio subjektivni teret dokazivanja, po ocjeni Suda, svojim tužbenim, a niti žalbenim navodima nije dokazao da su njegov rad i učinkovitost u spomenutom razdoblju bili najviše kvalitete koja osigurava najbolje i jedinstveno izvršavanje službe, s obzirom na to da se tužiteljevi prigovori vezano uz ocjenjivanje, odnose na primjedbe u pogledu evidencije radnog vremena putem iLock sustava koji predstavlja elektronsku evidenciju prisutnosti na radu u gradskim upravnim tijelima Grada Zagreba. Evidentiranje kontrolnom karticom zamijenjeno je na način da se prilikom ulaska i izlaska iz zgrade službenici evidentiraju otiskom prsta ili identifikacijskim brojem odnosno PIN-om, a koji način evidencije se provodio za razdoblje ocjenjivanja tužitelja, s kojim načinom je tužitelj bio nesporno upoznat.

14. Nadalje i Zakon i Pravilnik propisuju u bitnom iste kriterije za ocjenjivanje ocjenom "vrlo dobar" odnosno "odličan", a odredbe Pravilnika iz 2024. su identične odredbama Pravilnika o ocjenjivanju rada službenika i namještenika iz 2022. godine koji je bio na snazi do 7. ožujka 2024. Time što je rješenje doneseno 29. ožujka 2024. iako je člankom 94. stavak 1. Zakona propisano da se službenici ocjenjuju svake godine najkasnije do 31. ožujka za prethodnu kalendarsku godinu prema ocjeni ovog Suda, nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

15. Slijedom svega navedenog, Sud ne zaključuje da dana ocjena nije zakonita te da nije dana u granicama ovlasti i u skladu sa svrhom radi koje je ova ovlast dana, što je Sud ograničen dosezima kontrole zakonitosti konkretne pojedinačne odluke sukladno članku 4. stavak 2. Zakona o upravnim sporovima, ovlašten u ovom sporu ocjenjivati.

16. Sukladno svemu navedenom, na temelju odredbe članka 135. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima žalbu tužitelja trebalo je odbiti kao neosnovanu.

U Zagrebu, 23. travnja 2025.

Predsjednik vijeća

Boris Marković