Poslovni broj: Usž-1388/2025-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda mr.sc. Inge Vezmar Barlek, predsjednice vijeća, Jelene Rajić i Mirjane Čačić, članica vijeća te više sudske savjetnice Ivane Jasprica Konjuh, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja ZS iz [adresa], s prijavljenim prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Andro Marijanović, odvjetnik u Zagrebu, Dalmatinska 2, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske (ranije Ministarstva pravosuđa i uprave), Zagreb, Ulica Grada Vukovara 49, OIB: 72910430276, radi donošenja rješenja o rehabilitaciji, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us l-947/2024-8 od 10. siječnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 8. travnja 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us l-947/2024-8 od 10. siječnja 2025.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika, klasa: UP/I-740-02/24-04/41, urbroj: 514-05-02-01-01/298-24-02 od 28. veljače 2024. (točka I. izreke), te je odbijen zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora (točka II. izreke).
1.1. Rješenjem tuženika odbijen je zahtjev tužitelja za donošenje rješenja o rehabilitaciji.
2. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je podnio žalbu iz svih zakonom propisanih razloga. Smatra da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba upravnog spora time što je raspravnim rješenjem odbio dokazni prijedlog da se pribave podaci od njemačkih pravosudnih tijela na okolnost je li vožnja bez vozačke dozvole u Saveznoj Republici Njemačkoj kazneno djelo ili prekršaj, a bez da je pritom naznačio razlog odbijanja. Mišljenja je da je navedeni dokaz važan za pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja i za pravilnu primjenu materijalnog prava. Ističe da u Saveznoj Republici Njemačkoj nije osuđivan za kažnjiva ponašanja koja prema tamošnjem pravnom poretku (ali i pravnom poretku Republike Hrvatske) predstavljaju kaznena djela. U tom smislu tvrdi da vožnja bez vozačke dozvole predstavlja prekršaj, a ne kazneno djelo. Prema tome, smatra da je rehabilitacija u odnosu na njega nastupila ex lege 25. prosinca 2019. Apostrofira da prema Zakonu o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji, rehabilitacija nastupa ako osuđenik ne počini novo kazneno djelo. Predlaže Sudu usvojiti žalbu, ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga (članak 126. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima „Narodne novine“, broj: 36/24., dalje: ZUS), Sud ne nalazi da postoje žalbene osnove zbog koje bi pobijana presuda bila nezakonita, niti razlozi na koje Sud pazi po službenoj dužnosti.
6. U odnosu na prigovor tužitelja da je prvostupanjski sud odbio provesti predložene dokaze tužitelja te da nije obrazložio iz kojeg ih je razloga odbio, valja navesti da sud nije vezan prijedlozima stranaka ni u pogledu činjenica koje treba utvrditi, ni dokaza kojima se one mogu utvrditi (članak 49. ZUS-a). Međutim, sud je dužan u obrazloženju presude izjasniti se o prijedlozima i prigovorima stranaka o kojima nije iznio razloge tijekom spora, što je prema sadržaju obrazloženja presude prvostupanjski sud i učinio. Prema ocjeni ovog Suda, provođenje predloženog dokaza ne bi utjecalo na drukčiji ishod predmetnog postupka jer je prvostupanjski sud proveo dokazni postupak u mjeri koja je bila dovoljna za utvrđenje odlučnih činjenica, na način da je odlučne činjenice utvrdio na temelju dokumentacije koja prileži spisu predmeta upravnog postupka i spisu predmeta upravnog spora, a o čemu je dao dostatne razloge.
7. Predmet spora je ocjena zakonitosti rješenja tuženika klasa: UP/I-740-02/24- 04/41, urbroj: 514-05-02-01-01/298-24-02 od 28. veljače 2024., kojim je odbijen zahtjev tužitelja za donošenje rješenja o rehabilitaciji.
7.1. U upravnom sporu sporno je nastupanje rehabilitacije za tužitelja po presudi Općinskog suda u Splitu broj: K-1146/14 od 11. prosinca 2014., pravomoćnoj 25. prosinca 2014.
8. Odredbom članka 19. stavka 4. alineja 5. Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji („Narodne novine“, broj: 143/12., 105/15., 32/17., 53/22., dalje: Zakon) propisano je da pod uvjetom da počinitelj kaznenog djela nije ponovno osuđen zbog novoga kaznenog djela, rehabilitacija nastupa po sili zakona kad proteknu ovi rokovi: tri godine od dana izdržane, zastarjele ili oproštene kazne kod osude na kaznu zatvora ili kaznu maloljetničkog zatvora manju od jedne godine, od dana plaćanja novčane kazne, od dana isteka roka provjeravanja kod uvjetne osude i od dana izvršenja rada za opće dobro.
8.1. Odredbom članka 19. stavak 5. Zakona propisano je da ako je novčana kazna izrečena kao sporedna kazna, rehabilitacija nastupa istekom rokova za glavnu kaznu propisanih u stavcima 4. i 6. ovog članka i uz uvjet da je sporedna novčana kazna izvršena.
8.2. Odredbom članka 20. stavak 1. Zakona propisano je da kad po zakonu rehabilitacija nastupa protekom određenog vremena i uz uvjet da osuđenik u tom vremenu nije pravomoćno osuđen za novo kazneno djelo, rješenje o rehabilitaciji donosi Ministarstvo po službenoj dužnosti.
9. Iz presude Općinskog suda u Splitu broj: K-1146/14 od 11. prosinca 2014., pravomoćne 25. prosinca 2014., proizlazi da je tužitelju za počinjenje kaznenog djela izbjegavanja carinskog nadzora, izrečena posebna kaznenopravna sankcija - uvjetna osuda na način da mu se kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci neće izvršiti ako u roku od dvije godine od pravomoćnosti iste ne počini neko novo kazneno djelo i da je osuđen na novčanu kaznu u iznosu od 5.520,00 kn (pettisućapetstodvadesetkuna). Iz izreke naprijed navedene presude proizlazi da je novčana kazna tužitelju izrečena u svezi s odredbom članka 40. stavak 4. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj: 125/11., 144/12., dalje: KZ/11.) kojom je propisano da kad zakon za određeno kazneno djelo propisuje kaznu zatvora do tri godine, sud može izreći novčanu kaznu kao glavnu. Nadalje, iz potvrde o izdržanoj kazni zatvora klasa: 730-04/22-01/62, urbroj: 514-10- 06-10-02/07-22-14 od 29. ožujka 2022. proizlazi da je tužitelju izrečena novčana kazna u cijelosti izvršena odnosno naplaćena 24. ožujka 2022.
10. Dakle, suprotno mišljenu tužitelja, način izricanja i primjene novčane kazne tužitelju bio je identičan načinu izricanja novčane kazne kao glavne, pa tužitelj pogrešno tvrdi da je novčana kazna izrečena kao sporedna kazna. Slijedom navedenog, tužitelj pogrešno smatra da je rehabilitacija nastupila ex lege dana 25. prosinca 2019. (protekom zakonskog roka od izrečene uvjetne osude). Ovo iz razloga što je novčana kazna izrečena predmetnom presudom tužitelju kao glavna kazna, te se rehabilitacijski rok ima računati tri godine od dana kad je i novčana kazna u cijelosti naplaćena, dakle od 24. ožujka 2022.
10.1. Kraj takvog stanja stvari, budući da je rješenje tuženika od 28. veljače 2024. doneseno za vrijeme trajanja rehabilitacijskog roka od tri godine, to je prvostupanjski sud pravilno ocijenio da rješenjem tuženika nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, jer već iz tog razloga za tužitelja u vrijeme donošenja rješenja tuženika (28. veljače 2024.) nije nastupila rehabilitacija.
11. Slijedom izloženog, ostali žalbeni prigovori tužitelja nisu od utjecaja na drukčije rješenje ove upravne stvari, radi čega ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.
12. Kako se, prema ocjeni ovog Suda, presuda prvostupanjskog suda temelji na pravilnom i u potpunosti utvrđenom činjeničnom stanju na koje je pravilno primijenjeno materijalno pravo, a nisu učinjene niti povrede odredaba upravnog spora, to je valjalo na temelju odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a odlučiti kao u izreci presude.
U Zagrebu, 8. travnja 2025.
Predsjednica vijeća
mr.sc. Inga Vezmar Barlek
