Poslovni broj: Usž-1362/2025-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda mr.sc. Inge Vezmar Barlek, predsjednice vijeća, Jelene Rajić i Mirjane Čačić, članica vijeća te više sudske savjetnice Ivane Jasprica Konjuh, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja HF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju opunomoćenici iz odvjetničkog društva Čohilj i partneri d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB: 78955904634, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave Pazin, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, OIB: 33706439962, radi uklanjanja građevine, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us l-1234/2024-7 od 17. veljače 2025., na sjednici vijeća održanoj 8. travnja 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us l-1234/2024-7 od 17. veljače 2025.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika, klasa: UP/I-362-02/24-02/448, urbroj: 443-01-15-24-4 od 14. lipnja 2024. (točka I. izreke), te je odbijen zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora (točka II. izreke).
1.1. Rješenjem tuženika naređeno je tužitelju da u roku od 15 dana od zaprimanja rješenja ukloni drvenu nadstrešnicu, max. tlocrtnih dimenzija cca. 8,60 x 6,20 m, s dvostrešnim krovištem, visine 2,10 – 2,60 m i prizemnu drvenu građevinu tlocrtnih dimenzija 4,20 x 1,30 m, s jednostrešnim krovištem, visine 1,90 - 2,20 m, sve izgrađeno na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izvan građevinskog područja, bez građevinske dozvole, uz ostala upozorenja pobliže opisana u rješenju.
2. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je podnio žalbu iz svih zakonom propisanih razloga. Navodi da prvostupanjski sud nije proveo sve predložene dokaze te da nije obrazložio iz kojih razloga ih nije proveo. Nije mu jasno koja bi to dokumentacija bila na temelju koje je prvostupanjski sud odbio tužbeni zahtjev. Također ističe da su izreka i obrazloženje prvostupanjske presude u potpunoj opreci, nepotkrijepljeni i nejasni. Smatra da prvostupanjski sud nije utvrdio odlučne činjenice. Predlaže usvojiti žalbu, ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti na ponovni postupak. Potražuje sve troškove predmetnog spora.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga (članak 126. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima „Narodne novine“, broj: 36/24., dalje: ZUS), Sud ne nalazi da postoje žalbene osnove zbog koje bi pobijana presuda bila nezakonita, niti razlozi na koje Sud pazi po službenoj dužnosti.
6. U odnosu na prigovor tužitelja da prvostupanjski upravni sud nije proveo dokaze koje je tužitelj predložio u tužbi te da nije obrazložio iz kojeg razloga iste nije proveo, valja navesti da sud nije vezan prijedlozima stranaka ni u pogledu činjenica koje treba utvrditi, ni dokaza kojima se one mogu utvrditi (članak 49. ZUS-a), međutim, dužan je u obrazloženju presude izjasniti se o prijedlozima i prigovorima stranaka o kojima nije iznio razloge tijekom spora, što je prvostupanjski upravni sud i učinio. Prvostupanjski je sud pobijanu presudu donio na temelju provedenih dokaza, odnosno na temelju činjenica već utvrđenih iz dokumentacije koja prileži spisu predmeta upravnog postupka i spisu predmeta upravnog spora i u skladu s odredbom članka 89. stavka 4. ZUS-a.
6.1. Presuda prvostupanjskog suda sadrži sve propisano odredbom članka 119. ZUS-a pa tako i u pogledu stavka 5. iste odredbe koji propisuje što sve mora sadržavati obrazloženje presude, a koje je potpuno i jasno, te u korelaciji s izrekom. S obzirom na prirodu upravne stvari i okolnosti konkretnog slučaja, u obrazloženju su navedeni jasni i argumentirani razlozi na kojima je prvostupanjska presuda utemeljena.
7. Predmet spora je ocjena zakonitosti rješenja tuženika klasa: UP/I-362-02/24- 02/448, urbroj: 443-01-15-24-4 od 14. lipnja 2024., kojim se tužitelju naređuje uklanjanje bespravno izgrađene predmetne građevine.
8. Odredbom članka 106. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj: 153/13., 20/17., 39/19., 125/19., dalje: Zakon o gradnji) propisano je da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovog Zakona nije drukčije propisano.
8.1. Odredbom članka 113. stavak 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/18., 117/21., 67/23., dalje: ZDI) propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku, između ostaloga, ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.
9. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je 10. travnja 2024. obavljen inspekcijski nadzor građevine na lokaciji Seget, Općina Umag, na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na tlu oznake: poljoprivredno zemljište. Podneskom zaprimljenim kod tuženika 6. lipnja 2024., tužitelj se putem opunomoćenika izjasnio kao vlasnik predmetne građevine (a isto proizlazi i iz zemljišnih knjiga). Također je utvrđeno da za predmetnu građevinu nije izdana (izvršna) građevinska dozvola (što tužitelj niti ne osporava). O obavljenom inspekcijskom nadzoru sastavljen je zapisnik (javna isprava) klasa: UP/I- 362-02/24-02/448, urbroj: 443-01-15-24-1, od 10. travnja 2024. Navedeni zapisnik dostavljen je opunomoćenicima tužitelja radi izjašnjenja, na što se isti očitovao podneskom zaprimljenim kod tuženika 6. lipnja 2024.
9.1. Kraj tako utvrđenog stanja, tuženik je u smislu odredbe članka 113. stavak 1.- 3. ZDI-ja osnovano donio rješenje klasa: UP/I-362-02/24-02/448, urbroj: 443-01-15- 24-4 od 14. lipnja 2024., kojim se tužitelju naređuje uklanjanje bespravno izgrađene predmetne građevine.
10. Nadalje, odredbom članka 3. stavak 1. točka 11. Zakona o gradnji propisano da je građevina građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda s ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem. Kako je u konkretnom slučaju riječ je o sklopu drvenog materijala povezanog s tlom, dakle, radi se o građevini.
10.1. Odredbom članka 2. stavka 1. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“, broj: 112/17., 34/18., 36/19., 98/19., 31/20., 74/22., 155/23., dalje: Pravilnik) propisano je da se bez građevinske dozvole i glavnog projekta može graditi pomoćna građevina koja se gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade, odnosno na građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje, za potrebe te zgrade i to, između ostalog: c) slobodnostojeća ili sa zgradom konstruktivno povezana nadstrešnica, tlocrtne površine do 20 m2, izvan tlocrtnih gabarita postojeće zgrade.
10.2. U konkretnom slučaju se ne radi o objektu iz odredbe članka 2. stavak 1. Pravilnika, jer se ne radi o građevnoj čestici na kojoj se nalazi postojeća zgrada, a niti o pomoćnoj građevini u funkciji glavne zgrade, dok je predmetna nadstrešnica tlocrtnih dimenzija površine veće od 20 m2.
11. Kako se, prema ocjeni ovog Suda, presuda prvostupanjskog suda temelji na pravilnom i u potpunosti utvrđenom činjeničnom stanju na koje je pravilno primijenjeno materijalno pravo, a nisu učinjene niti povrede odredaba upravnog spora, to je valjalo na temelju odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a odlučiti kao u izreci presude (točka I. izreke).
12. Na temelju odredbe članka 147. stavka 4. ZUS-a odbijen je zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora jer je isti upravni spor izgubio u cijelosti (točka II. izreke).
U Zagrebu, 8. travnja 2025.
Predsjednica vijeća
mr.sc. Inga Vezmar Barlek
