Poslovni broj: Usž-2431/2024-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jelene Rajić, predsjednice vijeća, Marine Kosović Marković i mr.sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća, te sudskog savjetnika Alana Vučkovečkog, zapisničara, u upravnom sporu tužitelja Općine Brckovljani, Brckovljani, Kralja Zvonimira 9 i Općine Rugvica, Rugvica, Trg dr. Franje Tuđmana 1, koje zastupa odvjetnica Martina Pečenko, Sv. Ivan Zelina, D. Domjanića 1a, protiv rješenja tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49, klasa: UP/II-943-05/21-01/08, urbroj: 514-04-02-01-01/08-22-02 od 3. studenoga 2022., uz sudjelovanje zainteresiranih osoba KS iz [adresa], AS iz [adresa] i PS iz [adresa], koje zastupa odvjetnica Mira Matuško Blažević, Zagreb, Ul. kneza Višeslava 11, radi određivanja naknade za deposedirano zemljište, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-205/2023-9 od 9. travnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 19. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-205/2023-9 od 9. travnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova sastava žalbe.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda (točka I. izreke) odbijen je tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja tuženika klasa: UP/II-943-05/21-01/08, urbroj: 514-04-02-01- 01/08-22-02 od 3. studenoga 2022., kojim je odbijena žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Zagrebačke županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Odsjeka za imovinsko-pravne poslove, Ispostava Dugo Selo, klasa: UP/I-943- 05/20-01/01, urbroj: 238/1-18-12-05/2-20-18 od 1. prosinca 2020. Točkom II. izreke odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora te naloženo tužiteljima da nadoknade zainteresiranim osobama troškove upravnog spora u iznosu od 3.000,00 € u roku od 15 dana od dana dostave pravomoćne presude (točka III. izreke).

1.1. Rješenjem tijela prvog stupnja usvojen je zahtjev, ovdje zainteresiranih osoba, za utvrđivanje naknade za deposedirano zemljište kč. br. [katastarska čestica] u površini od 3246,67 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (oznaka po staroj izmjeri) ili dio kč. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (oznaka po novoj izmjeri) te utvrđena naknada za istu koju su Općina Brckovljani i Općina Rugvica dužne solidarno isplatiti ovlaštenicima naknade.

2. Tužitelji u žalbi navode da je prvostupanjsko tijelo pogrešno napisalo uvod rješenja koji nije ispravljen. Ističu da sud pogrešno navodi kako u konkretnom slučaju nije sporno da za zemljište prijašnjim vlasnicima nije određena, ni isplaćena naknada jer je to upravo sporno. Naime, naknada je određena u naturalnom obliku dodjelom drugog odgovarajućeg zemljišta što je potvrdio prijašnji vlasnik AS u svom iskazu 15. prosinca 2001. te je potvrdio VS i zbog toga se nije ni pridružio zahtjevu drugih vlasnika za isplatu naknade. Osim toga, ovaj postupak je vođen temeljem zahtjeva ČS, KS, AS, CS i SS podnijetog dana 31. siječnja 2001. radi utvrđivanja naknade u smislu Zakona o izvlaštenju iako su podnositelji zahtjeva pravodobno 27. lipnja 1997. podnijeli Županijskom uredu za imovinsko-pravne poslove Zagrebačke županije zahtjev za povrat odnosno naknadu predmetne nekretnine. Stoga smatraju da naknadu nije trebalo odrediti sukladno odredbama Zakona o izvlaštenju. Ističu da činjenica koje će materijalno pravo biti primijenjeno u postupku određivanja naknade ne ovisi o volji stranaka već isključivo o propisu koji je mjerodavan u vrijeme pokretanja tog postupka, a to je ovdje Zakon o naknadi kako je to izraženo i u presudi ovog suda poslovni broj: Usž-1232/2015, Usž-1232/2015 te odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: U-zpz-5/2014, U-zpz-11/2016. Dakle, ovdje se radi o dva zahtjeva ovlaštenika naknade odnosno o dva različita zahtjeva. Ističu da pogrešno sud smatra da postoji solidarna odgovornost za obveze Općine Brckovljani i Rugvica, a zbog čega smatraju da je i pogrešno primijenjen Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Ističu da je doneseno i rješenje o ispravci greške koje su tužitelji pobijali te donesena nepravomoćna presuda, poslovni broj: Us I-1259/2023, ali prvostupanjski sud odbija tužbeni zahtjev iako još nije pravomoćno okončan spor u predmetu Us I- 1259/2023. Također smatraju da je pogrešno prvostupanjski sud priznao troškove sastava žalbe u upravnom postupku jer je prvostupanjsko tijelo kao vrijednost te dvije radnje pogrešno uzelo vrijednost utvrđene naknade za deposedirano zemljište umjesto stvarnu vrijednost tih radnji. Predlažu žalbu usvojiti te usvojiti tužbeni zahtjev tužitelja i potražuju trošak sastava žalbe.

3. Tuženik i zainteresirane osobe nisu dostavile odgovor na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Iz podataka spisa predmeta dostavljenog Sudu proizlazi da su predmetne nekretnine, za koje naknadu prijašnji vlasnici traže, rješenjem Komisije za oduzimanje i dodjelu građevinskog zemljišta SO Dugo Selo, broj: 02-UP/I-905-1981 od 4. siječnja 1981. sukladno odredbi članka 35. Zakona o građevinskom zemljištu ("Narodne novine", broj: 54/80.) deposedirane prijašnjim vlasnicima, prednicima ovdje zainteresiranih osoba, te iste dodijeljene trgovačkoj radnoj organizaciji "Dubrava", Zagreb, OOUR "Veletrgovina" Zagreb, radi izgradnje i proširenja postojećeg skladišta u Dugom Selu. Proizlazi nadalje, da je postupak određivanja naknade za oduzeto zemljište započet za vrijeme važenja Zakona o građevinskom zemljištu, a kojim je i to odredbom članka 32. stavka 1. bilo propisano da prijašnjem vlasniku građevinskog zemljišta koje je postalo društveno vlasništvo pripada pravična naknada koja se određuje na način i po postupku propisanim Zakonom o eksproprijaciji.

6. Naime, pred Općinskim sudom u Dugom Selu pod oznakom poslovni broj: R1- 66/85 vođen je izvanparnični postupak radi utvrđivanja naknade za predmetno deposedirano zemljište, te je dana 26. listopada 1992. predmet arhiviran uz naznaku da se prijedlog smatra povučenim te da sud nije donio odluku o naknadi za predmetnu oduzetu imovinu, niti pravomoćnu, niti nepravomoćnu, a od 18. veljače 1994. kad je stupio na snagu Zakon o izvlaštenju da taj sud više nije niti stvarno nadležan (dopis Općinskog suda u Dugom Selu od 9. travnja 2008.).

7. Nadalje, iz podataka spisa predmeta ne proizlazi da bi tužitelji u upravnom postupku dostavili materijalne dokaze da je naknada za predmetnu nekretninu isplaćena ili utvrđena zbog čega pravilno zaključuju upravna tijela i prvostupanjski sud da odluka o naknadi nije donesena, niti je naknada isplaćena.

8. Stoga, kako se u konkretnom slučaju radi o postupku određivanja naknade koji je započet za vrijeme važenja Zakona o građevinskom zemljištu, temeljem kojeg je građevinsko zemljište i oduzeto iz posjeda prijašnjeg vlasnika to je sukladno odredbama Zakona o eksproprijaciji ("Narodne novine", broj: 10/78. i dr.) odnosno Zakona o izvlaštenju ("Narodne novine", broj: 9/94. i dr.) naknadu trebalo odrediti temeljem tog zakona po kojem je određivana naknada ne samo za izvlašteno već i za deposedirano građevinsko zemljište.

9. Neosnovano tužitelji smatraju da je ovdje trebalo primijeniti Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine („Narodne novine“, broj: 92/96., 39/99., 42/99., 92/99., 43/00., 131/00., 27/01., 65/01., 118/01., 80/02., 81/02. i 98/19. – dalje: Zakon o naknadi). Ovo iz razloga jer je za pravilnu primjenu odredbe članka 46. Zakona o izvlaštenju ("Narodne novine", broj: 9/94., 35/94., 112/00., 114/01., 79/06., 45/11., 34/12., dalje: ZOI) od odlučnog značaja bilo utvrditi činjenicu je li postupak za određivanje naknade u smislu naprijed navedene odredbe Zakona o građevinskom zemljištu pokrenut prije stupanja na snagu Zakona o naknadi ili nije. Kako iz podataka spisa predmeta proizlazi da je postupak za određivanje naknade započet pred Općinskim sudom u Dugom Selu u izvanparničnom postupku, ali nije okončan, to treba primijeniti odredbu članka 46. ZOI. Naime, tom odredbom je propisano da se odredbe tog Zakona primjenjuju na započete postupke eksproprijacije u kojima nije, do stupanja na snagu tog Zakona, donijeto konačno rješenje i postupke određivanja naknade u kojima nije donijeta pravomoćna odluka ili ako ta rješenja odnosno odluke budu poništene ili ukinute. Dakle, propisana je primjena tog propisa i glede određivanja naknade u započetim postupcima u kojima do njegova stupanja na snagu nije pravomoćno određena naknada o čemu se ovdje radi. Pozivanje tužitelja na odluke ovog Suda kao i na odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske nije od utjecaja na rješenje ove upravne stvari jer se u tim odlukama ne radi o istovjetnom pravnom i činjeničnom supstratu, kao u konkretnom slučaju, budući je, kao što je i navedeno postupak određivanja naknade za predmetno deposedirano zemljište započet prije stupanja na snagu ZOI, ali nije dovršen.

10. Nadalje, neosnovano tužitelji smatraju da ne bi bili obveznici naknade. Ovo iz razloga jer se sve sljednice bivše Općine Dugo Selo nalaze u istom pravnom položaju prema ovlaštenicima naknade za izvršenu deposedaciju. Oni se svi nalaze u zajednici dužnika i njihova je obveza solidarna. Svaki od ovlaštenika/vjerovnika ima pravo potraživati naknadu od bilo kojeg solidarnog dužnika i ne može se vjerovnika obvezivati da odredi od kog će se solidarnog dužnika namiriti niti je to potrebno u postupku utvrđivanja naknade. Međusobni odnosi solidarnih dužnika ne smiju utjecati na obvezu isplate naknade. Kako su u ovom slučaju pravni sljednici bivše Općine Dugo Selo, Grad Dugo Selo, Općina Rugvica i Općina Brckovljani, to je s obzirom na opća pravila obveznog prava o solidarnim obvezama pravilno određen obveznik naknade. Ovakvo shvaćanje već je izraženo u presudi Suda poslovni broj Usž-3474/2017 i dr. te presudi Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Rev-569/03. Osim toga, iz podataka spisa predmeta proizlazi da su Grad Dugo Selo, kao obveznik naknade i ovlaštenici naknade, dana 18. prosinca 2019. sklopili nagodbu, kojom se Grad Dugo Selo obvezao ovlaštenicima naknade na ime naknade za 1/3 dijela predmetnog zemljišta isplatiti iznos naknade koju obvezu je i izvršio zbog čega su ovlaštenici naknade i povukli svoj prijedlog u odnosu na tog obveznika naknade.

11. Nadalje, suprotno mišljenju tužitelja, a glede osnovice za obračun naknade za pravno zastupanje zainteresiranih osoba u ovom upravnom postupku treba reći da se pravomoćno utvrđeni iznos naknade za izvlašteno zemljište uzima kao vrijednost predmeta spora prema kojem se obračunavaju troškovi pravnog zastupanja sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, a koje shvaćanje je ovaj Sud iznio već u nizu svojih odluka (primjerice poslovni broj: Usž-2159/2015, Usž-110/2016, Usž-1778/2016 i dr.).

12. Konačno, za rješenje ove upravne stvari nije od utjecaja što su tužitelji protiv presude prvostupanjskog suda poslovni broj: Us I-1259/2023 podnijeli žalbu budući se tu radi o ispravku greške u rješenju tijela prvog stupnja od 1. prosinca 2020., a iz obrazloženja kojeg je vidljivo da je prvostupanjsko tijelo utvrđivalo naknadu u odnosu na 2/3 dijela predmetne nekretnine, ali je propustio to navesti u izreci rješenja. Imajući u vidu navedeno pravilno je prvostupanjski sud u obrazloženju osporene presude ocijenio navedeni prigovor tužitelja neosnovanim.

13. Slijedom navedenog, valjalo je pozivom na odredbu članka 74. stavka 1. ("Narodne novine", broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21.), odlučiti kao u točki I. izreke, a odluku o troškovima spora (točka II. izreke) utemeljena je na odredbi članka 79. stavka 4. istog Zakona.

U Zagrebu, 19. ožujka 2025.

Predsjednica vijeća

Jelena Rajić