Poslovni broj: Usž-3778/2024-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Senke Orlić-Zaninović, predsjednice vijeća, Eveline Čolović Tomić i Jelene Rajić, članica vijeća, te više sudske savjetnice Ane Matacin, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja ĆD i FD, oboje iz [adresa], oboje zastupani po opunomoćeniku Nenadu Dianiću, odvjetniku iz Ivanić-Grada, Savska 28, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Bagu d.o.o., Šibenik, Zapadna magistrala 1D, kojeg zastupaju opunomoćenici Ivana Previšić, odvjetnica u Zagrebu, Antuna Šoljana 7a i opunomoćenik Darko Varnica, odvjetnik u K. Kambelovcu, F. Tuđmana 632, radi građevinske dozvole, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude i rješenja Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-309/2023-20 od 24. svibnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 18. ožujka 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tužitelja i potvrđuju presuda i rješenje Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-309/2023-20 od 24. svibnja 2024.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava žalbe.
III. Odbija se zahtjev zainteresirane osobe za naknadu troška odgovora na žalbu.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/II-361-03/22-02/462, URBROJ: 513-07-01-03/02-22-6 od 8. prosinca 2022. i poništenje građevinske dozvole izdane od Šibensko-kninske županije, Upravnog odjela za zaštitu okoliša, prostorno uređenje, gradnju i komunalne poslove, Sjedišta [adresa], KLASA: UP/I-361-03/20-01/000397, URBROJ: 2182-16/6-22-0027 od 02. kolovoza 2022. godine.
1.1. Sudskim rješenjem, istog poslovnog broja i datuma, odbijen je zahtjev tužitelja za naknadom troškova spora (točka I. izreke) i naloženo tužiteljima da zainteresiranoj osobi naknade trošak spora.
2. Protiv prvostupanjske presude i rješenja tužitelji su izjavili žalbu zbog bitne povrede odredaba upravnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i odluke o troškovima. U razlozima žalbe, u bitnom, navode da su 2021. prijavili građevinskoj inspekciji nezakonitu gradnju na katastarskoj čestici koja tada uopće nije postojala, odnosno nije formirana, a koja gradnja je izvršena bez akta koji dozvoljava gradnju. Ustraju u navodima da je sporna građevina zainteresirane osobe već bila izgrađena prije izdavanja građevinske dozvole. Ukazuju da pretpostavke za njezino izdavanje moraju postojati prije početka gradnje, odnosno da se građevinska dozvola izdaje prije gradnje te se istom ne legalizira već izgrađena građevina. Stoga se na izgrađenu zgradu ne primjenjuje Zakon o gradnji, kojim je propisano izdavanje građevinske dozvole prije gradnje, već drže da se na građevinu izgrađenu bez građevinske dozvole primjenjuje Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Osporavaju i odluku o troškovima spora koji su dosuđeni zainteresiranoj osobi. Slijedom navedenog, predlažu usvojiti žalbu, ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti na ponovni postupak, uz naknadu troška sastava žalbe.
3. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.
4. Zainteresirana osoba, u odgovoru na žalbu, navodi da je nadležno tijelo dužno izdati građevinsku dozvolu nakon što utvrdi da su ispunjeni zakonski uvjeti za njezino izdavanje. Zakonom nije propisana dužnost ni mogućnost tijela da provjerava je li nešto na čestici izgrađeno i/ili uskrati izdavanje građevinske dozvole jer je na čestici nešto izgrađeno/započeta granja prije izdavanja građevinske dozvole. Pitanje eventualnog početka gradnje prije izdavanja/izvršnosti građevinske dozvole nije predmet ovog spora i nema učinka na zakonitost pobijane građevinske dozvole, već jedino može biti predmet postupanja građevinske inspekcije. Nijednim zakonom nije propisano da činjenica započete izgradnje prije izdavanja građevinske dozvole znači nemogućnost izdavanja građevinske dozvole. Zainteresiranoj osobi su pravilno dosuđeni opravdani i nužni troškovi spora. Predlaže odbiti žalbu i potvrditi prvostupanjsku presudu, uz naknadu troška sastava odgovora na žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Sud nalazi da se osporena presuda prvostupanjskog upravnog suda ne može ocijeniti nezakonitom ni po jednoj osnovi propisanoj odredbom članka 66. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21, dalje: ZUS). To stoga jer je, prema podacima sveza spisa, postupak prije donošenja osporene odluke proveden sukladno odredbama ZUS-a, a prvostupanjski upravni sud je istu utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke, nakon čega je osnovano zaključio da nema mjesta usvajanju tužbenog zahtjeva tužitelja.
7. Prvenstveno, valja ukazati da tužitelji pogrešno smatraju da se imaju primijeniti odredbe Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine‟, broj: 86/12, 143/13, 65/17 i 14/19.), jer se ovdje uopće ne radi o nezakonito izgrađenoj zgradi iz članka 2. tog Zakona niti je, sukladno odredbama toga Zakona, zainteresirana osoba podnijela zahtjev za ozakonjenje.
8. Naime, iz podataka spisa predmeta proizlazi da je zainteresirana osoba dana 24. studenog 2020., podnijela zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, koja joj je i izdana za građenje građevine stambene namjene, 2.b skupine i pomoćne građevine (bazen) na novoformiranoj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je formirana od dijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u skladu s glavnim projektom zajedničke oznake ZOP:BAGU-1, koji je sastavni dio građevinske dozvole. Ovo stoga jer je u postupku utvrđeno da su ispunjeni svi zakonski uvjeti za njezino izdavanje, propisani mjerodavnim odredbama Zakona o gradnji („Narodne novine‟, broj: 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19), te da je odobrena gradnja u skladu s prostornim planom u čijem obuhvatu se nalazi.
9. Žalbenim prigovorima tužitelji nisu doveli u sumnju zakonitost tako izdane građevinske dozvole.
10. To što je zainteresirana osoba započela gradnju prije izdavanja građevinske dozvole nije pravna zapreka za njezino izdavanje ako su za to ispunjeni zakonski uvjeti, a što je ovdje slučaj, jer bi u protivnom investitor bespravno izgrađenog objekta bio onemogućen u naknadnom ozakonjenju takvog objekta primjenom odredbi Zakona o gradnji. Takvo pravno shvaćanje ovaj Sud je već izrazio i u presudi, posl.br. Us- 6883/2002 od 22. svibnja 2003., na koju se pravilno pozvao i prvostupanjski sud. S tim u vezi, valja ukazati da, u slučaju utvrđenja bespravne gradnje od strane građevinske inspekcije, naknadno ishođena građevinska dozvola, a u skladu s kojom je bespravna građevina izgrađena, jeste razlog za obustavu izvršenja eventualno donesenog rješenja o uklanjanju, temeljem članka 104. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine", broj: 115/18., 117/21., 67/23. i 155/23.).
11. Kraj takvog stanja stvari, a kako žalbenim prigovorima nije dovedena u sumnju zakonitost prvostupanjske presude, ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.
12. Odluka o trošku spora temelji se na odredbi članka 79. stavka 4. ZUS-a pa, kako tužitelji u ovom sporu nisu uspjeli, to je razlog zbog kojeg su odbijeni sa zahtjevom za naknadu troška spora i pravilno obvezani da zainteresiranoj osobi naknade opravdane troškove spora (odgovor na tužbu i pristup na ročište od 17. svibnja 2024.), a iz istog razloga odbijeni su sa zahtjevom za naknadu troška sastava žalbe.
13. Zahtjev zainteresirane osobe za naknadu troška za sastav odgovora na žalbu je odbijen jer taj podnesak, kao procesna radnja, po ocjeni ovog Suda, nije bio potreban za donošenje odluke u ovoj stvari, radi čega se navedeni trošak, u smislu članka 79. stavka 1. ZUS-a, ne smatra opravdanim izdatkom učinjenim u povodu spora.
14. Slijedom navedenog, temeljem odredbe članka 74. stavka 1. i članka 79. stavka 6. ZUS-a, a sukladno ovlaštenju iz članka 169. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 36/24), odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 18. ožujka 2025.
Predsjednica vijeća
Senka Orlić-Zaninović