Poslovni broj: Usž-3281/2024-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

đ

Z A G R E B

Frankopanska 16

đ

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Senke Orlić-Zaninović, predsjednice vijeća, Eveline Čolović Tomić i Jelene Rajić, članica vijeća, te više sudske savjetnice Ane Matacin, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja JĐ iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Moreno Pajković, odvjetnik u Rijeci, Ante Starčevića 5, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Rijeka, Ulica Blaža Polića 2, radi uklanjanja građevine, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-2625/2023-9 od 5. lipnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 11. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-2625/2023-9 od 5. lipnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev radi oglašavanja ništavim, odnosno poništenja rješenja tuženika, KLASA: UP/I-362-02/23- 02/894, URBROJ: 443-02-05-17-23-4 od 11. studenog 2023. i odbijen zahtjev tužitelja za naknadu troškova spora.

2. Rješenjem tuženika naređuje se tužitelju, kao suvlasniku, uklanjanje betoniranih terasa tlocrtnih dimenzija 3,80 x 6,00 m, visine 0,1 m + 3,00 x 2,20 m visine 0,6 m i nepravilnog oblika 6,6 x (0,7 do 3,0 m) visine od 0,25 do 0,90 m, drvenog objekta obloženog PVC panelima sa drvenom nadstrešnicom tlocrtnih dimenzija (3,00 + 1,0) m x 2,20 m, visine 2,20 m na betonskoj podlozi 3,0 x 5,0 m visine do 0,35 m, spojenog na upojni bunar, dvostrešne nadstrešnice tlocrtnih dimenzija 6,00 x 5,70 m + 1,0 x 2,5 m, visine 2,50 m na betonskoj podlozi nepravilnog oblika tlocrta 2,5 x 4,0 visine 0,25 m i dvije betonske podloge okruglog oblika, jedna ukopana, promjera cca 4,5 m dubine od 0,1 do 0,3 m, druga promjera 3,5 m, visine 0,1 do 0,3 m i uklanjanje betonskog otvorenog ognjišta nepravilna oblika maksimalnih dimenzija 1,40 x 0,80 na polukružnoj betonskoj podlozi radijusa cca 1,7 m visine od 0,1 do 0,3 m, sve na k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], izvedeno bez građevinske dozvole izvan građevinskog područja naselja [adresa].

3. U žalbi protiv prvostupanjske presude tužitelj navodi da je tijekom postupka i spora isticao da na svojoj zemljišnoj čestici, a na kojoj se nalazi izvedeno stanje koje tuženik drži spornim, obavlja poljoprivredne djelatnosti i to zajedno s preostalim susjedima i njihovim parcelama čije površine zajednički čine cca 20 hektara. Zatečena stanja na terenu neophodna su za spomenute poljoprivredne aktivnosti jer se u istima drži potreban alat i oprema za rad i samoodrživost objekata u suživotu s prirodom. S obzirom na navedeno, tužitelj nije poduzeo nikakve aktivnosti teške gradnje, već se radi o jednom prekarnom stanju izvedenom u duhu permakulture, a za koje drži da bi pitanje njegove prisutnosti eventualno bilo u nadležnosti komunalnog redarstva, a ne tuženika. Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“, broj: 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22., 155/2023, dalje: Pravilnik) ni Zakon o gradnji („Narodne novine“, broj: 153/13, 20/17, 39/19, 125/19; dalje: ZG) ne spominju ni kamp prikolice/kućice na kotačima niti tip objekta koji bi bio od značaja za materijalnopravni i činjenični supstrat ovosudnog predmeta, ali se po stavu tuženika ZG primjenjuje na te objekte. Gabaritno i konstrukcijski gledano tužiteljev objekt je unutar prihvatljivih parametara. Osim toga, Pravilnikom je propisana mogućnost izvođenja bez građevinske dozvole i glavnog projekta građevina i oprema namijenjenih biljnoj proizvodnji na otvorenom prostoru. Smatra da je trebalo provesti vještačenje, odnosno zatražiti nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka. Navodi da kameno ognjište nepravilnog oblika i tuš ex spremište, koje tuženik kvalificira kao drveni objekt obložen PVC panelina, ne potpadaju pod postupanje tuženika jer se za te objekte ne izdaje građevinska dozvola. Tuženik svojim postupanjem otežava tužiteljevu poljoprivrednu djelatnost i narušava gospodarske slobode zajamčene Ustavom RH. Kako sud na ništetnost pazi po službenoj dužnosti, stava je da nije niti morao posebno istaknuti osnovu po kojoj bi pobijano rješenje bilo ništetno, već da bi tu okolnost morao odmjeriti sam sud. Pobijanom presudom je propušteno podrobnije obrazložiti lokacijske okolnosti tužiteljevog slučaja, posebice na mogućnosti predviđene prostornim aktima više razine. Slijedom navedenog, predlaže usvojiti žalbu i usvojiti tužbeni zahtjev, podredno, predmet vratiti sudu na ponovno postupanje, uz naknadu troška sastava žalbe.

4. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.

5. Žalba nije osnovana.

6. Sukladno odredbi članka 73. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (“Narodne novine”, broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21., dalje ZUS), ovaj Sud ispituje prvostupanjsku presudu u dijelu u kojem je osporavana žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi, a na razloge ništavosti pojedinačne odluke i ništetnosti upravnog ugovora pazi po službenoj dužnosti.

7. Što se tiče prigovora o neprovođenju vještačenja, prvostupanjski sud je u obrazloženju presude i tijekom spora osnovano ocijenio suvišnim prijedlog tužitelja za provođenjem navedenog dokaza, jer, i po ocjeni ovoga Suda, to ne bi dovelo do drukčije odluke u ovoj stvari s obzirom na ostale dokaze koji prileže spisu predmeta.

8. Tužitelj neosnovano smatra da za objekte opisane u osporavanom rješenju tuženika ne treba odgovarajući akt kojim se odobrava gradnja u smislu odredbe članka 106. stavka 1. ZG-a, jer iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru od 27. rujna 2023. s pripadajućim fotografijama, proizlazi da se radi o građevini u smislu odredbe članka 3. stavka 1. točke 11. ZG, a sukladno kojoj je građevina nastao i s tlom povezan sklop, izveden sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem s tlom povezom sklopu, izvedenom od svrhovito povezanih građevnih proizvoda. Također, ovdje se radi o građenju u smislu odredbe članka 3. stavka 1. točke 10 ZG-a, sukladno kojoj je građenje izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina.

9. Tužitelj u žalbi neosnovano ustraje i u navodima da se ovdje radi o građevini i opremi namijenjenoj biljnoj proizvodnji (članak 2. stavak 1. točka 16. Pravilnika), odnosno građevini i opremi namijenjenoj držanju stoke i drugih životinja (članak 2. stavak 1. točka 18. Pravilnika), kako je tvrdio u tužbi, jer izvedeno stanje na terenu ne daje osnovu za takav zaključak.

9.1. Osim toga, tužitelj neosnovano smatra da bi predmetna gradnja u svrhu navedene djelatnosti, a koja je izvedena na tlu oznake PŠ- ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, unutar zaštićenog obalnog područja, bila dopuštena sukladno prostorno-planskoj dokumentaciji, jer je već u odgovoru na tužbu tuženik valjano obrazložio da se predmetna čestica nalazi unutar zone obalnog pojasa (ZOP), odnosno unutar 1000 m od obalne linije, a koja okolnost isključuje mogućnost gradnje građevine za vlastite gospodarske potrebe prema odredbama Prostornog plana uređenja Grada Krka („Službene novine Primorsko-goranske županije“, broj: 7/07, 41/09, 28/11, 23/15 i 18/19), koji dopušta takvu gradnju pod uvjetom da je građevina udaljena najmanje 1000 metara od obalne linije, a što ovdje nije slučaj.

10. Obzirom na naprijed navedeno, neosnovani su i žalbeni prigovori kojima se dovodi u pitanje nadležnost tuženika za postupanje u konkretnoj upravnoj stvari.

11. Kraj takvog stanja stvari, ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.

12. Iz navedenih razloga, temeljem članka 74. stavka 1. i članka 79. stavka 6. ZUS- a, a sukladno ovlaštenju iz članka 169. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24.), odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 11. ožujka 2025.

Predsjednica vijeća

Senka Orlić-Zaninović