Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Dubrovniku

    Dubrovnik

    Poslovni broj: Kž-72/2025-3

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Domagoja Raguža, kao predsjednika vijeća, te Nikše Lučića i Marte Jelić kao članova vijeća, uz sudjelovanje Antee Pekić kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv JH zbog kaznenog djela iz članka 326. stavak 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/2021., 114/22., 114/23. i 36/24. dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi koju je protiv presude Općinskog suda u Velikoj Gorici broj K-231/2024-23 od 22. listopada 2024. podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Velikoj Gorici, u sjednici vijeća održanoj 7. ožujka 2025.

    p r e s u d i o  j e

    Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, preinačuje se prvostupanjska presuda u odluci o kazni na način da se optuženi JH za kazneno djelo protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma iz članka 326. stavak 1. i 2. KZ/11., za koje kazneno djelo je prvostupanjskom presudom proglašen krivim, na temelju članka 326. stavak 2. KZ/11. osuđuje na kaznu zatvora u trajanju 3 (tri) godine, u koju kaznu mu se na temelju članka 54. KZ/11. uračunava vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 11. srpnja 2024. pa nadalje

    Obrazloženje

    1. Prvostupanjskom presudom optuženi JH proglašen je krivim zbog počinjenja kaznenog djela protiv javnog reda – protuzakonitim ulaženjem, kretanjem i boravkom u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma, iz članka 326. stavak 1. u vezi stavka 2. KZ/11., činjenično pobliže opisano u izreci pobijane presude, te je na temelju članka 326. stavak 2. KZ/11. uz primjenu članka 48. stavak 1. KZ/11. u vezi članka 49. stavak 1. točka 3. KZ/11. osuđen na kaznu zatvora u trajanju 2 (dvije) godine s tim da se temeljem odredaba čl. 57. st. 1. i 2. Kaznenog zakona u odnosu na istu primjenjuje djelomična uvjetna osuda

    tako da će okrivljenik izdržati kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine dok se preostali dio kazne zatvora u trajanju 1 (jedne) godine neće izvršiti ukoliko okrivljenik u roku od 3 (tri) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

    1.1. Temeljem članka 54. KZ/11 u kaznu zatvora na koju je okrivljenik osuđen uračunava se vrijeme uhićenja i vrijeme boravka u istražnom zatvoru od 11. srpnja 2024. godine pa na dalje.

    1.2. Temeljem članka 189. stavak 1. ZKP/08 nalaže se vratiti vlasniku predmete: kombi vozilo marke "SAIC MOTOR", tip "MAXUS DELIVER 9", registarskih oznaka [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]), s pripadajućim pogonskim ključem– koji predmeti su ranije u postupku oduzeti od okrivljenika uz potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta PU Zagrebačke, PP Ivanić Grad broj 511-19-43/3-K-126/24 od 11. srpnja 2024. godine, serijski broj: [serijski broj]; kao i prometnu dozvolu izdanu u Njemačkoj serijski broj: [serijski broj] za kombi vozilo registarskih oznaka [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]), Ugovor "Europcar" broj 1097400453/1178068539 za kombi vozilo registarskih oznaka [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]), potvrda o plaćenoj cestarini broj 3060331667 i karticu ulaska na Autocestu za dan 11.07.2024. u 05,18h – koji predmeti su ranije u postupku oduzeti od okrivljenika uz potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta PU Zagrebačke, PP Ivanić Grad broj 511-19-43/3-K-126/24 od 11. srpnja 2024. godine, serijski broj: [serijski broj].

    1.3. Temeljem članka 148. stavak 6. ZKP/08 okrivljenik je oslobođen obveze plaćanja troškova kaznenog postupka.

    2. Protiv presude pravovremeno je podnio žalbu državni odvjetnik zbog odluke o kazni (članak 369. stavak 1. točka 4. ZKP/08.) s prijedlogom da drugostupanjski sud preinači pobijanu prvostupanjsku presudu u pravcu žalbenih navoda na način da optuženog osudi na strožu kaznu u kaznenim okvirima za navedeno kazneno djelo.

    2.1. Odgovor na žalbu podnio je optuženik putem branitelja Dinka Sučića, odvjetnika u Velikoj Gorici uz prijedlog da drugostupanjski sud odbije žalbu državnog odvjetnika kao neosnovanu.

    2.2. Sukladno članku 474. stavak 1. ZKP/08, spis je, prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku na dužno razgledavanje.

    2.3. Stranke nisu pozivane na sjednicu vijeća, budući to nisu tražile u žalbi.

    3. Žalba državnog odvjetnika je osnovana.

    4. Državni odvjetnik u žalbi tvrdi da je sud optuženiku izrekao preblagu zatvorsku kaznu. Smatra da je sud nepravilno primijenio odredbe o ublažavanju kazne te prilikom odmjeravanja visine kazne nije cijenio kao otegotnu okolnost način počinjenja kaznenog djela i da je optuženik u tovarnom prostoru kombi vozila na nečovječan način prevozio 38 osoba, svjestan da takav način prijevoza nije primjeren, da je opasan po njihove živote te se upustio u prijevoz. Suprotno mišljenju suda, smatra da su olakotne okolnosti precijenjene te da priznanje okrivljenika koji je zatečen u prijevozu 38 migranta, nije ničim doprinijelo brzini ovog postupka, niti je takvog značaja da bi doprinijelo izricanju ovako blage kazne.

    5. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, a imajući u vidu sve okolnosti odlučne za izbor vrste i mjere kazne iz članka 47. KZ/11., prvostupanjski sud je precijenio olakotne okolnosti, nalazeći da se radi o osobito olakotnim koje opravdavaju ublažavanje kazne.

    5.1. Osnovano je prvostupanjski sud kao olakotno cijenio neosuđivanost optuženika, priznanje krivnje, činjenicu da se pokajao i izrazio iskreno žaljenje obećavši da više neće činiti kaznena djela. Međutim, u odnosu na priznanje počinjenja kaznenog djela treba njegov stav prema optužbi dovesti u vezu s načinom otkrivanja inkriminiranog kaznenog djela. Naime, optuženik je zatečen u upravljanju teretnim vozila, u kojem je u tovarnom prostoru uočeno 38 osoba, dakle, zatečen je u počinjenju kaznenog djela.

    5.2. Kada se istaknute činjenice dovedu u vezu sa visokim stupnjem krivnje optuženika, odnosno da je postupao s izravnom namjerom, svjestan protupravnosti svog ponašanja, a da nije upitna njegova ubrojivost, da se radi o izuzetno opasnom kaznenom djelu kojim mogu biti ugroženi ljudski životi, da je optuženik s obzirom na prijevozno sredstvo kojim se koristio prevozio veći broj osoba, da su u konkretnom slučaju izostale posljedice za zdravlje prevoženih osoba zahvaljujući djelovanju policije, da se ovim kaznenim djelima narušava teritorijalni integritet Republike Hrvatske, time stvara i sigurnosna prijetnja njezinim građanima, a i utječe na imidž Hrvatske kao granične zemlje Šengenskog sporazuma, da je trend porasta ovakvih kaznenih djela jer očito veliki broj egzistencijalno ugroženih ljudi iz ratom zahvaćenih i nerazvijenih područja nastoji doći u Europu pa zbog njihovog velikog broja, značajan je i porast broja osoba koje sudjeluju u njihovom „prebacivanju“ u Europu, posebno stranaca koji dolaze u Hrvatsku iz jednog jedinog razloga, da bi se sudjelovanjem u prijevozu ilegalnih migranata materijalno okoristili, kao i da je optuženik nastojao do sredstava potrebnih za vraćanje duga doći dolaskom na teritorij Republike Hrvatske, očito očekujući lukrativnu zaradu, kakvu ne može ostvariti u svojoj državi redovnim radom, a imajući u vidu da je za inkriminirano kazneno djelo propisana kazna zatvora od tri do dvanaest godina, tada se kazna zatvora u trajanju jedne godine i šest mjeseci, na koju je prvostupanjski sud osudio optuženog TH ukazuje neprimjerenom svim istaknutim olakotnim i otegotnim okolnostima te se takvom kaznom sigurno neće utjecati na specijalnu i generalnu prevenciju.

    5.3. S obzirom na izloženo, istaknute olakotne okolnosti nemaju karakter osobito olakotnih u smislu odredbe članka 48. stavak 2. KZ/11. koje bi opravdavala osudu na blažu kaznu od propisane.

    6. S obzirom na izloženo, ovaj drugostupanjski sud nalazi primjerenim optuženog JH osuditi na kaznu zatvora u trajanju tri godine, što je u visini zakonski propisanog minimuma za terećeno kazneno djelo. Prema mišljenju ovog suda jedino je ovakva zatvorska kazna primjerena istaknutim olakotnim i otegotnim okolnostima i pogodna ostvarenju svrhe kažnjavanja iz članka 41. KZ/11. kako u sprečavanju optuženika u daljnjem činjenju kaznenih djela, tako i u pogledu generalne prevencije, odnosno ukazivanju ostalim građanima, ne samo domaćim državljanima, nego i strancima, na neprihvatljivost i nedopustivost ovakvog ili sličnog ponašanja i utjecalo na njih da ne čine ovakva i slična kaznena djela.

    7. Županijski sud u Dubrovniku, kao drugostupanjski sud, ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, u skladu s člankom 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP/08., nije našao da bi bila ostvarena ni bitna povreda odredaba kaznenog postupka, niti povreda kaznenog zakona na štetu optuženika, na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

    8. S obzirom na navedeno trebalo je primjenom članka 486. stavak 1. ZKP/08. odlučiti kao u izreci, odnosno preinačiti presudu u odluci o kazni prihvaćanjem žalbe državnog odvjetnika.

    Dubrovnik, 7. ožujka 2025.

    Predsjednik vijeća

    Domagoj Raguž

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.