Poslovni broj: Usž-3766/2024-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Jelene Rajić, predsjednice vijeća, Marine Kosović Marković i mr.sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća te sudskog savjetnika Alana Vučkovečkog, zapisničara, u upravnom sporu tužiteljice PŽO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Službe građevinske inspekcije, Odjela građevinske inspekcije, Zagreb, Šubićeva 29, OIB: 33706439962, radi uklanjanja građevine, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-930/2023-6 od 11. srpnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 6. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba te potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-930/2023-6 od 11. srpnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za nadoknadom troška sastava žalbe.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda odbijen je tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika KLASA: UP/I-362-02/22-02/641, URBROJ: 443-02-05-12-22-2 od 21. srpnja 2022. te je odbijen zahtjev tužiteljice za naknadu troškova spora. (točke I. i II.). Rješenjem sadržanim u istoj odluci odbijen je prijedlog tužiteljice da tužba ima odgodni učinak ovdje osporenog rješenja tuženika.

1.1. Navedenim rješenjem tuženika naređeno je tužiteljici, kao vlasnici, u roku od 60 dana od zaprimanja tog rješenja ukloniti instalaciju vodovoda i kanalizacije izvedenu u kupaonici apartmana lijevo od ulaza u duljini cca 3,5,m; otvor na međukatnoj armiranobetonskoj ploči smještenoj u prostoru kupaonice apartmana lijevo od ulaza u duljini cca 3,5,m, prema glavnom projektu izrađenom od ovlaštene osobe uz stručni nadzor i otvor u zidu koji se nalazi od stubišta lijevo širine cca 80 cm i visine cca 210 cm, sve izvedeno u sklopu radova u stanu bez glavnog projekta u stanu na trećem katu lijevo građevine na lokaciji k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u [adresa].

2. Tužiteljica je protiv navedene presude izjavila žalbu iz svih zakonom propisanih razloga. Pojašnjava da je u konkretnom premetu došlo do bitne povrede pravila sudskog postupka jer prvostupanjski sud nije potpuno i pravilno cijenio neke od predloženih i dostavljenih dokaza te da nije potpuno niti pravilno cijenio rezultate cjelokupnog postupka. Citirajući odredbe članka 8., 30., i 51. Zakona o općem upravnom postupku tvrdi da tuženik nije proveo ispitni postupak u kojem bi ispitao zahtjev i tvrdnje investitora, odnosno da nije proveo valjan postupak u kojem bi se utvrdile činjenice vezane za dokumentaciju o predmetnoj nekretnini, a koja se nalazi u Državnom arhivu. Smatra da prvostupanjski sud nije izvedene dokaze potpuno niti pravilno cijenio, niti ih je stavio u međusobno pravno-logički utemeljen odnos s rezultatima cjelokupnog postupka, niti da je u obrazloženju presude dao ikakve razloge. Pojašnjava da prvostupanjski sud ne spominje dokaze predložene u tužbi te da se ne očituje o navodu kako spisu predmeta ne prileži dostavnica rješenja tuženika, a koji je tužiteljica iznijela na ročištu održanom 5. srpnja 2024. Tvrdi da je time postupljeno suprotno pravomoćnoj odluci poslovni broj: Us I-1229/2023 od 29. travnja 2024. istog prvostupanjskog suda, a u kojoj je riječ o istovrsnoj činjeničnoj i pravnoj osnovi. Opetovano naglašava da je prvostupanjski sud trebao pribaviti spis, utvrditi navedene činjenice, jer u spisu ne postoji niti jedan dokaz iz kojeg bi se moglo utvrditi da je rješenje tuženika tužiteljici dostavljeno. Ističe da je vrlo vjerojatno da rješenje o izvedenom stanju postoji, a da je tu odlučnu činjenicu prvostupanjski sud mogao utvrditi da je imao interesa. Opetovano iznosi da sud nije odlučio o predloženim dokazima, niti je dao razloge za takvu svoju odluku, a pri čemu se poziva se na različite odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske i odluku Županijskog suda u Bjelovaru (poslovni broj: Gž- 303/01 od 8. veljače 2001.). Predlaže usvojiti žalbu, pobijanu presudu ukinuti te poništiti rješenje tuženika uz naknadu troškova postupka, podredno, presudu ukinuti i predmet vratit prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Potražuje trošak sastava žalbe.

3. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih razloga sukladno odredbi članka 134. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24, dalje: ZUS), Sud ne nalazi postojanje ni jednog žalbenog razloga propisanog odredbom članka 126. stavka 1. ZUS-a.

6. Iz podataka spisa predmetna proizlazi da je dana 13. srpnja 2022. na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na III. katu zgrade u [adresa], u prisutnosti supruga tužiteljice izvršen očevid, a isti je ponovljen 18. srpnja 2022., u nazočnosti tužiteljice. Prilikom provođenja navedenih očevida utvrđeno je da se na lokaciji nalazi postojeća građevina-zgrada, na čijem se III katu nalaze desno stan od cca 115 m2 i lijevo stan 2. od cca 95 m2, a unutar stana 2. lijevo i desno od ulaza nalaze se dva apartmana koji su dovršeni i u funkciji. Za navedeni je stan, prilikom provođenja očevida tužiteljica izjavila da je kupljen prije 30-ak godina te da za istog ne posjeduje kupoprodajni ugovor niti bilo koju drugu tehničku dokumentaciju te da je radove izvodila prije 5. godina na način da je prostor stana podijelila na dva apartmana za iznajmljivanje. Za izvedbu takvih radova, također je izjavila da ne posjeduje nikakvu projektnu dokumentaciju niti akt o gradnji. O svemu navedenom sastavljeni su zapisnici koji su pročitani suprugu tužiteljice i tužiteljici te su iste, bez primjedbi, potpisali.

6.1. Osim navedenog, iz podatka spisa predmeta proizlazi da je 15. srpnja 2022. proveden i očevid na II. katu iste zgrade u nazočnosti vlasnice DŽO. Tom prilikom je utvrđeno da se u dijelu tog stana, koji se nalazi ispod jednog od apartmana (lijevog) na III. katu (koji je u vlasništvu tužiteljice) došlo do pada dijelova spuštenog stropa od GK ploča ispod prostora kupaonice apartmana koji je na III. katu lijevo, da je u stropu vidljiva PVC kanalizacijska cijev promjera cca 110 mm, dužine cca 3,5 m, položena nisko u armiranobetonskoj ploči koja je debljine cca 12 cm i vodovodna cijev omotana oko kanalizacijske cijevi. Također je utvrđeno da je izveden otvor u nosivom zidu od stubišta lijevo, širine cca 80 cm i visine cca 210 cm u koji su ugrađena vrata iz kojih se ulazi u predprostor, a u predprostoru se nalaze vrata lijevo za jedan i desno za drugi apartman. Spisu predmeta prileže zapisnici s provedenih očevida, kao i fotografije zatečenog stanja.

7. Tužiteljica ovako utvrđeno činjenično stanje ne osporava, već isključivo prigovorima procesne naravi, smatra nezakonitom prvostupanjsku odluku.

8. Prije svega u odnosu na prigovore tužiteljice kojima ističe okolnost da joj pobijano rješenje tuženika nije dostavljeno sukladno odredbama Zakona o općem upravnom postupku (“Narodne novine”, broj: 47/09., 110/21.; dalje: ZUP) valja pojasniti da, osim što iz spisa predmeta ne proizlazi da je došlo do povrede odredbe članka 85. ZUP-a, jer spisu predmeta, uz rješenje tuženika, prileži uredno potpisana dostavnica od strane tužiteljice, eventualnom povredom pravila o dostavi, tužiteljica, u konkretnom postupku, nije izgubila mogućnost da konzumira svoje procesno pravo podnošenja tužbe. Štoviše, navedenu mogućnost je i iskoristila sukladno čemu je prvostupanjski sud meritorno odlučio o osnovanosti pravovremeno podnesene tužbe, jednako kao i ovaj Sud o osnovanosti žalbenih navoda koje smatra neosnovanima. Ovdje se napominje da nije od utjecaja tužiteljičino pozivanje na presudu Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-1229/2023 od 29. travnja 2024., jer je u tome predmetu bilo riječ o izvršenju rješenja o uklanjanju građevine koje se nije moglo izvršiti ukoliko tužitelj rješenje o uklanjanju nije zaprimio, a o čemu se ovdje ne radi.

9. Nadalje, neosnovan je prigovor tužiteljice da sud nije proveo predložene dokaze, obzirom da sud nije vezan prijedlozima stranaka ni u pogledu činjenica koje treba utvrditi ni dokaza kojima se one mogu utvrditi (članak 49. stavak 3. ZUS-a). Međutim, dužan je u obrazloženju presude izjasniti se o prijedlozima i prigovorima stranaka o kojima nije iznio razloge tijekom spora, što je prvostupanjski sud i učinio, osnovano ocjenjujući da je izvođenje predloženih dokaza (uvid u elaborat o procijenjenoj vrijednosti nekretnine te provođenje građevinskog vještačenja) suvišno i nepotrebno imajući u vidu materijalne dokaze koji prileže spisu predmeta.

10. Suprotno žalbenim navodima, iz podataka spisa predmeta proizlazi da tužiteljica osim što je uglavnom bila prisutna očevidima provedenim u upravnom postupku i aktivno sudjelovala za vrijeme upravnog postupka, mogućnost sudjelovanja, osim u upravnom postupku, joj je pružena i na ročištu pred prvostupanjskim sudom održanim 5. srpnja 2024. Stoga joj je na taj način pružena mogućnost očitovati se o svim činjenicama i okolnostima za koje je smatrala da su relevantne u ovom predmetu, a slijedom čega su neosnovani žalbeni navodi usmjereni na nedostatno provedeni ispitni postupak. Ovdje se napominje da je na tužiteljici bila obveza dostaviti rješenje o izvedenom stanju i ostalu relevantnu dokumentaciju za koju je smatrala da bi bila od utjecaja na donošenje rješenja u konkretnom predmetu.

11. Zaključno, glede prigovora tužiteljice o nedostatnom obrazloženju presude treba reći da se obveza obrazlaganja odluka ne može shvatiti kao zahtjev za detaljnim odgovorom na svaki navod, već opseg obrazlaganja odluke ovisi o prirodi iste te se utvrđuje prema okolnostima konkretnog slučaja i prirodi stvari, s tim da u obrazloženju moraju biti navedeni jasni i argumentirani razlozi na kojima je donesena odluka utemeljena, čemu je ovdje udovoljeno, jer je u osporenoj presudi prvostupanjski sud naveo relevantne razloge kojima se rukovodio ocjenjujući rješenje tuženika zakonitim.

12. Slijedom iznesenog, pravilno su primijenjene odredbe Zakona o Državnom inspektoratu koje daju ovlaštenje inspektoru za poduzimanje mjera među kojima je i donošenje rješenja o uklanjanju, budući u konkretnom predmetu tužiteljica nesporno nije ishodila nikakvo odobrenje za gradnju, a osporenom presudom nije došlo do procesnih povreda na koje tužiteljica upire u žalbi.

13. Valjalo je stoga, pozivom na odredbu članka 135. stavka 1. odlučiti kao u točki I. izreke, a odluka o trošku (točka II.) izreke, utemeljena je na odredbi članka 148. stavka 4. obzirom da tužiteljica sa žalbom nije uspjela.

U Zagrebu, 6. ožujka 2025.

Predsjednica vijeća

Jelena Rajić