REPUBLIKA HRVATSKA

Poslovni broj: Usž-3978/2024-2

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jelene Rajić, predsjednice vijeća, Marine Kosović Marković i mr.sc. Inge Vezmar Barlek članica vijeća, te sudskog savjetnika Alana Vučkovečkog, zapisničara, u upravnom sporu tužiteljice TŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa odvjetnica Jasna Matičević, Zagreb, Horvaćanska cesta 168, protiv odluke tuženika dekana Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, OIB: 36389528408, Zagreb, Heinzelova 55, klasa: 100-04/21-01/24, urbroj: 251-61-01-23-13 od 14. kolovoza 2023., uz sudjelovanje zainteresirane osobe ČŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa odvjetnik Dinko Sinovčić, Zagreb, Ilica 1A, radi odabira u suradničko zvanje i radno mjesto asistent, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI- 4350/2023-17 od 5. rujna 2024. na sjednici vijeća održanoj 6. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI-4350/2023-17 od 5. rujna 2024.

II. Poništava se odluka dekana Veterinarskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu, klasa: 100-04/21-01/24, urbroj: 251-61-01-23-13 od 14. kolovoza 2023.

III. Poništava se odluka Fakultetskog vijeća Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, klasa: 640-01/23-02/08, urbroj: 251-61- 01/139-23-07 od 19. srpnja 2023. i predmet vraća na ponovni postupak te nalaže u ponovnom postupku postupiti u skladu s pravnim  shvaćanjem  i  primjedbama  suda  izloženim  u obrazloženju presude.

IV. Nalaže se tuženiku da tužiteljici nadoknadi troškove upravnog spora u iznosu od 5.312,50 € (pettisućatristodvanaesteura i pedesetcenti) u roku od 60 dana od dana dostave ove presude.

V. Odbija se zahtjev zainteresirane osobe za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda (točka I. izreke) odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice za poništavanje odluke tuženika, klasa: 100-04/21-01/24, urbroj: 251-61-01- 23-13 od 14. kolovoza 2023. kojom je odbijen prigovor tužiteljice izjavljen na odluku Fakultetskog vijeća Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, klasa: 640-01/23- 02/08, urbroj: 251-61-01/139-23-07 od 19. srpnja 2023. Naprijed navedenom odlukom tijela prvog stupnja ČŽ dr.med.vet., ovdje zainteresirana osoba, izabire se u suradničko zvanje i radno mjesto asistent u znanstvenom području biomedicina i zdravstvo, polju veterinarska medicina, grani veterinarske kliničke znanosti u Klinici za unutarnje bolesti Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zahtjev tužiteljice za naknadom troškova spora je odbijen (točka II. izreke). Tužiteljici je naloženo naknaditi troškove spora zainteresiranoj osobi ČŽ u iznosu od 3.000,00 € (točka III. izreke). U preostalom dijelu zahtjev zainteresirane osobe za naknadom troškova spora je odbijen (točka IV. izreke).

2. Tužiteljica u žalbi navodi da presudu pobija iz svih žalbenih razloga te navodi da prvostupanjski sud nije obrazložio koje je to zaključke izveo iz svakog od pojedinih taksativno navedenih dokaza, nije dao niti jedan pravnologički utemeljeni razlog zbog čega je iz svakog od tih pojedinih dokaza zasebno, kao i iz svih dokaza zajedno izveo zaključak da nema mjesta usvajanju tužbenog zahtjeva tužiteljice. Upire na odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske prema kojim se sudski postupci moraju provesti sukladno ustavnom načelu vladavine prava, kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, kao i da tumačenje mjerodavnog prava u svakom konkretnom slučaju ne smije proizlaziti iz njegove arbitrarne i proizvoljne primjene. U nastavku upire na dijelove obrazloženja prvostupanjske presude te posebno ističe da je prvostupanjski sud propustio ocijeniti navode tužiteljice kako izvještaj Povjerenstva ne sadrži nikakvo obrazloženje odluke pa takvo bodovanje za koje nije izneseno valjano obrazloženje iz kojeg bi bilo vidljivo temeljem kojih kriterija su kandidati tako bodovani na razgovoru nije transparentno niti provjerljivo, posebice jer o kriterijima bodovanja razgovora i njegovim sastavnicama nikakva pravila ne sadrže ni odredbe Pravilnika o uvjetima i postupku izbora u zvanje i na odgovarajuća radna mjesta niti drugi propisi Fakulteta. Tuženik se poziva na formalnu jednakost, međutim ne postoji nikakva mogućnost kontrole na koji način je formirano mišljenje stručnog povjerenstva odnosno što je bilo ocjenjeno kao prednost na strani izabrane kandidatkinje prilikom provođenja razgovora, slijedom čega je takva odluka subjektivna, nezakonita i nedopuštena, budući je zabranjen svaki oblik privilegiranja pojedinca na bilo koji način pri primanju u javnu službu. Upire na odredbe članka 44. Ustava Republike Hrvatske prema kojoj svaki državljanin Republike Hrvatske ima pravo pod jednakim uvjetima sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javnu službu. Ističe da se u obrazloženju presude ne navodi temeljem kojih dokaza je sud utvrdio navedene sporne činjenice, već je priklonio vjeru navodima tuženika te odbio dokazni prijedlog saslušanja tužiteljice za što nije dao valjano obrazloženje. Također sud nije obrazložio na kojim kriterijima odnosno uvjetima se sporna odluka temelji osobito uzimajući u obzir činjenicu da je prilikom donošenja predmetne sporne odluke tuženik trebao primijeniti odredbe članka 39. stavka 6. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koju tuženik internim aktom ne može zamijeniti. Ističe da posjeduje veće stručne kvalifikacije za navedeno suradničko mjesto te u nastavku citira odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske kao i ovog Suda, a koje se odnose na pravo na pravično suđenje. Predlaže usvojiti žalbu, presudu poništiti i potražuje trošak upravnog spora.

3. Tuženik u odgovoru na žalbu navodi da je pravilno prvostupanjski sud ocijenio sve potrebne dokaze, a tužiteljica na kojoj je teret dokaza nije dokazala da bi ocjenjivanje kandidata bilo protivno zakonu, odnosno da bi joj bilo povrijeđeno pravo na pristup u javnu službu. Sama činjenica da razgovor s kandidatom nosi od 0 do 5 bodova ne znači protuzakonito postupanje te činjenica da je jedan kandidat na razgovoru dobio jedan bod, a drugi pet bodova ne znači protuzakonito postupanje. Tuženik, kao poslodavac ima pravo ispitati koji bi od kandidata za njega bio najbolji pri čemu je razgovor s kandidatom samo jedna od kategorija koje se u postupku ocjenjuju. Odluke Ustavnog suda na koje tužiteljica u žalbi upire nisu primjenljive na konkretan slučaj. Tužiteljica u žalbi svjesno i ponovno povlači tezu da je ostvarila veći broj bodova u odnosu na kandidata ČŽ u gotovo svim mjerilima, iako to evidentno nije točno jer je, štoviše, ČŽ ostvarila prednost. Naime, od ukupno 18 mjerila obje kandidatkinje su jednake u trinaest mjerila, dok ČŽ ima prednost u tri mjerila, a tužiteljica prednost u dva mjerila. Smatra da se tužiteljica poziva na odluke sudova, ali u pitanjima koja nisu sporna ili su pravno općepoznata, a takva praksa u konkretnom slučaju nije primjenljiva. Predlaže žalbu odbiti.

4. Zainteresirana osoba u ovom upravnom sporu nije dostavila odgovor na žalbu.

5. Žalba je osnovana.

6. Ispitujući pobijanu presudu u dijelu u kojem je osporavana žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi (članak 134. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima - "Narodne novine", broj: 36/24. – dalje u tekstu: ZUS) Sud nalazi da je pobijanom presudom, uz obrazloženje kakvo je njome dano, povrijeđen zakon na štetu tužiteljice.

7. Prvostupanjski sud je osporenu odluku tuženika i tijela prvog stupnja ocijenio zakonitom prihvativši u potpunosti obrazloženje odluke tuženika u odnosu na dano mišljenje stručnog povjerenstva koje je na temelju razgovora s kandidatkinjama izvršilo bodovanje.

8. Iz podataka spisa predmeta, dostavljenih sudu uz odgovor na tužbu proizlazi da je nakon provedenog javnog natječaja za izbor u suradničko zvanje i radno mjesto asistent u znanstvenom području biomedicina i zdravstvo, polju veterinarska medicina, grani veterinarske kliničke znanosti u Klinici za unutarnje bolesti, izabrana ovdje zainteresirana osoba nakon što je prihvaćeno pozitivno mišljenje stručnog povjerenstva nakon ocjenjivanja ispunjavanja uvjeta natječaja. Proizlazi nadalje da su obje prijavljene kandidatkinje TŽ, dr.med.vet. i ČŽ, dr.med.vet., zadovoljile uvjete propisane natječajem.

9. Prigovor tužiteljice izjavljen protiv odluke prvostupanjskog tijela odbijen je uz obrazloženje, između ostalog, da se o stavci "mišljenje stručnog povjerenstva na temelju razgovora" ne daje neko odvojeno ili posebno obrazloženje, niti je to tako propisano. Razgovor s kandidatom je važna stavka, budući da na temelju iste stručno povjerenstvo ima ovlast ocijeniti koji bi kandidat, po njihovom stručnom i poslovnom iskustvu, bio bolji kandidat za javnu ustanovu, kako s obrazovnog i znanstvenog, tako i poslovnog aspekta. Nadalje, se u obrazloženju osporene odluke navodi da je očito da su članovi stručnog povjerenstva, na temelju razgovora, kojeg su zajedno vodili sa svakom kandidatkinjom posebno, izvukli bitno slične zaključke, budući da su podnositeljicu jednoglasno ocijenili istom ocjenom. Ne postoji nikakav temelj koji bi njihovu ocjenu doveo u pitanje.

10. Međutim, iz podataka spisa predmeta, i to iz priložene Tablice bodovanja koja je sastavni dio mišljenja stručnog povjerenstva, proizlazi da su obje kandidatkinje s obzirom na objektivne kriterije bodovanja bile izjednačene u bodovanju (ČŽ 59 bodova, TŽ 62 boda) te da je za izbor ČŽ, prema podacima spisa predmeta bio odlučan razgovor na kojem je ista ostvarila 5 bodova, a tužiteljica 1 bod.

11. Činjenica je da broj bodova ostvaren na temelju razgovora s kandidatima sam po sebi može biti rezultat određenih subjektivnih dojmova što nije u neskladu s odredbama Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti ("Narodne novine", broj: 119/22.) odnosno ovlastima stručnog povjerenstva koje ocjenjuje ispunjavaju li kandidati prijavljeni na natječaj zakonske kriterije, Nacionalne, sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije, odnosno Nacionalne veleučilišne kriterije i dodatne kriterije te obrazloženim mišljenjem u pisanom obliku, koje sadrži ocjenu svih prijavljenih kandidata, predlaže senatu, fakultetskom ili akademijskom vijeću, vijeću veleučilišta odnosno znanstvenom vijeću najboljeg kandidata najkasnije u roku od 30 dana od dana isteka roka za prijavu na natječaj (članak 40. stavak 6.).

12. Međutim, suprotno mišljenju tuženika i prvostupanjskog suda, po ocjeni ovog Suda u obrazloženju odluke koja se temelji, kako na objektivnim, a tako i subjektivnim kriterijima, razgovoru s kandidatima, trebalo je obrazložiti tijek razgovora te jasnije i konciznije iznijeti razloge zbog kojih je upravo kandidatkinja ČŽ na razgovoru ocijenjena najvišim brojem bodova i/ili razloge zbog kojih je tužiteljica na razgovoru ocijenjena bitno nižim brojem bodova. Naime, iz spisa predmeta proizlazi da je tužiteljica dobila najmanji mogući broj bodova, od 0 do 5 dobila je 1 bod, a kandidatkinja koja je izabrana dobila je maksimalni broj bodova, 5 bodova pa je u takvoj činjeničnoj situaciji trebalo dati detaljnije obrazloženje. U konkretnom slučaju nema nikakvog obrazloženja što se tiče tog subjektivnog kriterija već se u mišljenju stručnog povjerenstva samo navodi da je razgovoru s članovima povjerenstva kandidatkinja TŽ pristupila dana 11. srpnja 2023., u 10,00 sati, a ČŽ dana

11. srpnja 2023. u 10,30 sati.

12.1. Posebno se ističe da Sud ne negira pravo tuženika da kao poslodavac ima pravo ispitati koji bi od kandidata za njega bio najbolji, pri čemu je razgovor s kandidatom samo jedna od kategorija koja se u postupku ocjenjuje kao i da stručno povjerenstvo ima ovlast ocijeniti koji bi kandidat po njihovom stručnom i poslovnom iskustvu bio bolji kandidat za javnu ustanovu, kako s obrazovnog i znanstvenog, tako i s poslovnog aspekta. Međutim, takvu ocjenu je potrebno i obrazložiti odnosno iznijeti jasne razloge zbog kojih je određeni kandidat izabran u suradničko zvanje i radno mjesto asistent nakon provedenog javnog natječaja.

13. Prvostupanjski sud upire na odredbu članka 40. stavka 7. naprijed navedenog Zakona prema kojoj senat, fakultetsko ili akademijsko vijeće, vijeće veleučilišta odnosno znanstveno vijeće donosi odluku o usvajanju ili odbijanju mišljenja stručnog povjerenstva u roku od 30 dana od dana zaprimanja ovog mišljenja. Odluka o odbijanju mišljenja stručnog povjerenstva mora biti obrazložena pa zaključuje da samo odluka o odbijanju mišljenja stručnog povjerenstva mora biti obrazložena, a kako je odluka sastavljena u skladu sa zakonskim odredbama da nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice.

14. Međutim, suprotno mišljenju prvostupanjskog suda navedena odredba, imajući pri tom u vidu i odredbu stavka 6. naprijed navedenog članka Zakona, ne isključuje da, nadležno tijelo koje je ovlašteno riješiti stvar po slobodnoj ocjeni, svoju odluku obrazloži sukladno odredbi članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj: 47/09. i 110/21. – dalje u tekstu: ZUP), kao temeljnom postupovnom propisu. Slijedom navedenog ne može se prihvatiti stajalište prvostupanjskog suda da je tuženik u obrazloženju naveo prihvatljive razloge radi kojeg je dao prednost zainteresiranoj osobi u odnosu na drugu kandidatkinju, koji razlozi se temelje na obavljenim razgovorima i subjektivnoj prosudbi, budući da obrazloženje kakvo je dano u osporenoj odluci, a koje prihvaća i prvostupanjski sud, nije dostatno obrazloženje prema kojem su članovi stručnog povjerenstva na temelju razgovora kojeg su zajedno vodili sa svakom kandidatkinjom posebno, izvukli bitno slične zaključke budući da su podnositeljicu jednoglasno ocijenili istom ocjenom. Naime, jedino pravilno i potpuno obrazloženje odluke osigurava mogućnost učinkovitog ostvarenja daljnje pravne zaštite kroz Ustavom zajamčena pravna sredstva, a koje je ovdje, kao što je navedeno, izostalo. Stoga je u ponovnom postupku potrebno donijeti novu odluku koju je sukladno naprijed navedenom potrebno obrazložiti.

15. Slijedom navedenog, kako je tužiteljica uspjela u sporu valjalo joj je, imajući u vidu odredbu članka 144. stavka 1. i članka 147. stavka 1. ZUS-a s obzirom na uspjeh u sporu, sukladno Tbr. 27.1. alineja 2. te 27. točka 2. i točka 3., Tbr. 46. i Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 138/23.) priznati zatražene i specificirane troškove zastupanja po odvjetniku za sastav tužbe, ročišta za raspravu održanih 3. srpnja 2024. i 28. kolovoza 2024. te za sastav žalbe u ukupnom iznosu od 5.312,50 €. Sud nije priznao trošak sastava podneska od 16. srpnja 2024. jer se istim dostavljaju odluke ovog Suda i Ustavnog suda Republike Hrvatske i u biti ponavljaju navodi tužbe. Trošak ročišta za objavu presude nije nužan, niti opravdani trošak. Tužiteljica nije obveznik plaćanja sudske pristojbe sukladno odredbi članka 22. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine", broj: 118/18. i 51/23.).

16. Budući je tužiteljica uspjela sa žalbom, zahtjev zainteresirane osobe za naknadom troškova spora valjalo je odbiti.

17. Slijedom navedenog, valjalo je pozivom na odredbu članka 135. stavka 2. u svezi odredbe članka 4. stavka 2. ZUS-a, odlučiti kao u točkama I. do III. izreke presude, a odluka o troškovima spora (točke IV. i V.) utemeljena je na odredbi članka 144. stavka 1. i članka 147. stavka 1. istog Zakona.

U Zagrebu, 6. ožujka 2025.

Predsjednica vijeća

Jelena Rajić