Republika Hrvatska
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske
Zagreb, Savska cesta 62
Poslovni broj: I Kž-434/2024-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Horvatovića, predsjednika vijeća, te Slaven Vidmara i Maje Štampar Stipić, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice specijalistice Buge Mrzljak Stenzel, u kaznenom predmetu protiv optuženog TT, zbog kaznenog djela iz članka 227. stavka 2 u vezi sa stavkom 1. Kaznenog zakona („Narodne novine" broj 125/11. i 144/12. dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi optuženika, podnesenoj protiv presude Županijskog suda u Varaždinu od 3. rujna 2024., broj Kž-358/2024., u sjednici vijeća održanoj 4. ožujka 2025. u prisutnosti u javnom dijelu sjednice zamjenice optuženikove braniteljice Rije Klaić, odvjetnice iz Zagreba,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba optuženog TT kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Uvodno označenom drugostupanjskom presudom prihvaćena je žalba državnog odvjetnika te je preinačena prvostupanjska presuda Općinskog suda u Splitu broj: K- 591/2023 od 12. prosinca 2023. na način da je na temelju članka 544. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24., dalje: ZKP/08.) stavljen izvan snage kazneni nalog Općinskog suda u Splitu poslovni broj: K-1144/14 od 5. studenog 2014. i optuženi TT proglašen je krivim što je dana 7. srpnja 2013. godine oko 3,35 sati na dijelu državne ceste D-113 dionici Nerežišća – Pražnica, upravljajući motociklom marke "Yamaha" model FZ6- S", registarske oznake i broja: [registarska oznaka] i krećući se istočnim kolničkim trakom iz smjera juga u smjeru sjevera, postupio protivno zabrani iz članka 51. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, tako što je poduzeo vožnju brzinom neprilagođenom osobinama oštrog nepreglednog zavoja, svjestan da time može izazvati prometnu nesreću, lakomisleno smatrajući da će vožnju s uspjehom obaviti i da neće ugroziti ostale sudionike u prometu, a što se nije dogodilo, jer je uslijed tako poduzete vožnje nakon ulaska u lijevi nepregledni zavoj izgubio nadzor nad motociklom, uslijed čega je motocikl s putnicima pao na kolnik, prilikom kojeg pada je suputnica na motociklu GT zadobila prijelom sakrokocigealnog dijela kralježnice, a koje ozljede su teške naravi, dakle, kršenjem propisa o sigurnosti prometa iz nehaja tako ugrozio promet da je izazvao nesreću u kojoj je druga osoba teško tjelesno ozlijeđena, čime je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu – opisano u članku 227. stavku 2. u vezi sa stavkom 1. KZ/11., te je na temelju članka 227. stavka 2. KZ/11. osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci s tim da je na temelju članka 56. KZ/11. optuženom TT izrečena je uvjetna osuda tako da se kazna zatvora na koju je osuđen neće izvršiti ako u vremenu provjeravanja od jedne godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo. Na temelju članka 148. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19.. 80/22. i 36/24. – dalje: ZKP/08.), naloženo je optuženom TT podmirivanje troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. ZKP/08. u ukupnom iznosu od 1.271,02 eura i iz članka 145. stavka 2. točke 6. ZKP/08. u paušalnoj svoti od 66,36 eura u roku od petnaest dana od pravomoćnosti i izvršnosti presude.
2. Protiv ove presude žalbu je pravodobno podnio optuženi TT.
2.1. Optuženik, u žalbi koju je podnio po braniteljici mr.sc. Gorani Roso, odvjetnici u Splitu, drugostupanjsku presudu pobija iz svih razloga s prijedlogom da se optuženika „oslobodi krivnje“.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Spis je, u skladu s odredbom članka 474. stavak 1. ZKP/08., prije sjednice vijeća bio dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
5. O sjednici drugostupanjskog vijeća, na temelju članka 475. stavak 1. ZKP/08., izviješteni su optuženi TT, njegova braniteljica i Glavno državno odvjetništvo Republike Hrvatske, a na temelju članka 475. stavka 3. ZKP/08. sjednica je održana u odsutnosti uredno izviještenog državnog odvjetništva i optuženika.
6. Žalba nije osnovana.
7. Žalitelj prigovara da drugostupanjski sud nije elaborirao zašto smatra činjenični supstrat dokazanim, i da ne daje nikakvo obrazloženje na te okolnosti, te da utvrđuje kako je bilo šljunka na cesti za što nikako ne može biti odgovoran optuženik.
8. Prije svega treba navesti, kako je Općinski sud u Splitu kao prvostupanjski sud, utvrdio sve relevantne činjenice u presudi broj K-591/2023 od 12. prosinca 2023. i izveo zaključak u točki 12. te presude, da je optuženik ostvario sva bitna obilježja kaznenog djela izazivanja prometne nesreće iz članka 227. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. KZ/11., međutim, optuženika oslobađa optužbe zbog toga što se radi o beznačajnom djelu u smislu članka 33. KZ/11. i to iz razloga navedenih u točki 14. zbog činjenice da je djelo počinjeno iz nehaja, zbog malog stupnja krivnje i izostanka težih posljedica kod oštećene.
9. Slijedom rečenog, žalitelj pogrešno upire da je Županijski sud u Varaždinu, kao drugostupanjski sud, utvrđivao bilo kakve činjenice. Naime, Županijski sud u Varaždinu, postupajući kao drugostupanjski sud, prihvatio je žalbu državnog odvjetnika, te je, utvrđujući da se prema utvrđenom činjeničnom stanju od strane prvostupanjskog suda, po pravilnoj primjeni zakona, ima donijeti drukčija presuda, preinačio prvostupanjsku presudu i optuženog TT proglasio krivim, sve iz razloga nepostojanja pretpostavki za primjenu odredaba iz članka 33. KZ/11. o beznačajnom kaznenom djelu.
10. Prema tome, žalba optuženika zbog odluke o pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, nije osnovana.
11. Nadalje, po stavu Visokog kaznenog suda Republike, potpuno je prihvatljivo obrazloženje Županijskog suda u Varaždinu sadržano u točki 8. u pobijanoj presudi, da se ne radi o beznačajnom djelu, budući da je oštećena GT u predmetnoj prometnoj nesreći zadobila tešku tjelesnu ozljedu, u vidu prijelom sakrokocigealnog dijela kralježnice, koja posljedica se ne može ocijeniti kao neznatna u smislu članka 33. KZ/11.
12. Naime, niti ovaj trećestupanjski sud ne nalazi da je trebalo primijeniti institut beznačajnog djela. Odredba članka 33. KZ/11. ukazuje na tri kumulativno ostvarene pretpostavke da bi se radilo o beznačajnom djelu: nizak stupanj počiniteljeve krivnje, izostanak posljedica ili neznatne posljedice djela i izostanak potrebe da počinitelj bude kažnjen. Dakle, kazneno djelo isključeno je (zakonodavac koristi pojam „nema kaznenog djela“) i kad su ostvarena sva njegova obilježja (radnja, biće kaznenog djela, protupravnost i krivnja), ali je djelo beznačajno.
12.1. Razlozima pobijane presude o tome zbog čega se u konkretnom slučaju ne radi o beznačajnom djelu treba dodati i to da je optuženik kao vozač motocikla kršio prometne propise o prilagođenoj brzini (članak 51. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama „Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11. i 80/13.), svjestan da takvom vožnjom, s obzirom na to da je s njim na motociklu oštećenica i postojanja mogućnosti pada s motocikla u oštrom zavoju i ozljeđivanja, što se i dogodilo, pa nema govora da optuženikova krivnja ne sadrži takvu količinu, da ne zahtijeva adekvatno kažnjavanje počinitelja.
13. Zbog navedenog, optuženikova žalba zbog povrede kaznenog zakona je neosnovana.
14. Iako se optuženik izrijekom ne žali zbog odluke o kazni, međutim, kako se sadržajno žali zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede kaznenog zakona, njegova žalba, u smislu članka 478. ZKP/08., sadrži u sebi i tu žalbenu osnovu.
15. Pri izboru vrste i mjere kazne drugostupanjski sud je ocijenio sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža. Kao olakotne cijene se okolnosti što optuženik do sada nije bio prekršajno i kazneno osuđivan, da mu je u prometnoj nesreći tjelesno stradala jako dobra prijateljica prema kojoj je pokazao brigu za njeno zdravstveno stanje i što je nezgodi doprinio šljunak na cesti, dok otegotne okolnosti nisu nađene, pa je optuženika osudio na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci, uz istodobnu primjenu uvjetne osude s vremenom provjeravanja od jedne godine.
15.1. I po ocjeni ovog trećestupanjskog suda prilikom odmjeravanja kazne prvostupanjski je sud pravilno utvrdio i vrednovao sve naprijed utvrđene olakotne okolnosti te izostanak otegotnih, te da će se izrečenom uvjetnom osudom ostvariti sve one svrhe kažnjavanja koje su predviđene u članku 41. KZ/11. kao adekvatna društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela i jačalo povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, i utjecalo na optuženika i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja te omogućilo optuženiku ponovno uključivanje u društvo
16. Prema tome, žalba optuženika zbog odluke o kazni, nije osnovana.
17. Zbog razloga koji su izneseni u prethodnim točkama, a kako ovaj trećestupanjski sud nije utvrdio postojanje onih povreda kaznenog postupka i povreda kaznenog zakona na štetu optuženika iz članka 476. stavka 1. točke 1. i 2. ZKP/08., na koje povrede pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 482. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci ove presude.
Zagreb, 4. ožujka 2025.
Predsjednik vijeća:
Željko Horvatović
