Poslovni broj: Usž-4240/2024-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Senke Orlić-Zaninović, predsjednice vijeća, Eveline Čolović Tomić i Jelene Rajić, članica vijeća, te više sudske savjetnice Nele Petrović, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja ČA iz [adresa], [obrt], [obrt] [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po opunomoćeniku Bruni Čohilju, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Čohilj i partneri d.o.o. Pula, Dalmatinova 4, protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, OIB 33706439962, radi uklanjanja građevine, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: UsI-2739/2023-6 od 27. rujna 2024., na sjednici vijeća održanoj 25. veljače 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: UsI-2739/2023-6 od 27. rujna 2024.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/I-362-02/23-02/816, URBROJ: 443-02-02- 17-23-5 od 17. studenog 2023. i odbijen zahtjev tužitelja za naknadu troškova spora.
2. Rješenjem tuženika naloženo je tužitelju, kao vlasniku, da u roku od 15 dana ukloni prizemnu zgradu tlocrtnih dimenzija 8,60x8,00 m, sa drvenom nadstrešnicom (trijemom) tlocrtnih dimenzija 8,60x2,00 m, dvostrešnog krovišta, pokrova valoviti lim sa izvedenom dogradnjom na istočnom pročelju, tlocrtnih dimenzija 2,00x 2,00 m, sve izgrađeno na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bez građevinske dozvole, izvan građevinskog područja na tlu oznake šuma isključivo osnovne namjene.
3. Protiv navedene presude tužitelj je podnio žalbu zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U razlozima žalbe navodi da sud nije proveo po tužitelju predložene dokaze, odnosno nije obrazložio koje je dokaze proveo i nije konkretizirao koja bi dokumentacija bila od važnosti za ovaj spor. Sud i tuženik nisu utvrdili koja bi to relevantna dokumentacija dovela do krajnjeg stajališta suda da je tužbeni zahtjev neosnovan. Izreka i obrazloženje presude su suprotni jedno drugome, a navodi suda nerazumljivi i nepotkrijepljeni. Zbog nedostatnog provođenja dokaza sud nije mogao utvrditi činjenično stanje i posljedično je pogrešno primijenio materijalno pravo, a što je rezultiralo donošenjem nezakonite presude. Slijedom naprijed navedenog, predlaže poništiti osporenu presudu i predmet vratiti sudu na ponovni postupak, uz naknadu troškova spora.
4. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Naime, prema odredbi članka 126. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24., dalje: ZUS), protiv presude upravnog suda stranke mogu podnijeti žalbu zbog bitne povrede odredaba upravnog spora, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u sporu i pogrešne primjene materijalnog prava.
7. Sud nalazi da se osporena presuda prvostupanjskog upravnog suda ne može ocijeniti nezakonitom niti po jednoj osnovi propisanoj citiranom zakonskom odredbom iz razloga na koje tužitelj upire u žalbi. To stoga jer je, prema podacima sveza spisa, postupak prije donošenja osporene odluke proveden sukladno odredbama ZUS-a, a prvostupanjski upravni sud je istu utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela, kao i tijekom upravnog spora, nakon čega je osnovano zaključio da su ispunjene pretpostavke za primjenu odredbe članka 113. stavka 1. točke 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/18., 117/21. i 67/23.), prema kojoj će u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem investitoru, odnosno vlasniku narediti uklanjanje građevine odnosno njezinog dijela ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole, a što je u ovom predmetu slučaj.
8. Takvo utvrđenje sud je utemeljio na dokumentaciji spisa predmeta, osobito zapisniku o inspekcijskom očevidu od 15. rujna 2023. s priloženim fotografijama, iz kojih proizlazi da se radi o gradnji za koju treba ishoditi valjano odobrenje za gradnju.
9. Stoga, kako tužitelj tijekom postupka i spora nije dokazao da je sporna gradnja izvedena temeljem valjanog odobrenja za gradnju, to je pravilno postupio prvostupanjski upravni sud kad je tužbeni zahtjev odbio, a koja odluka nije dovedena u sumnju žalbenim prigovorima
10. Sud nije mogao provesti po tužitelju predložene dokaze jer tužitelj nije u tužbi ni tijekom spora uopće predlagao provođenje dokaza. Suprotno žalbenim prigovorima, osporena presuda je valjano obrazložena u smislu odredbe članka 119. stavka 5. ZUS- a, jer je prvostupanjski sud dao razloge zbog kojih je rješenje tuženika ocijenio zakonitim.
11. Kako žalbenim prigovorima nije dovedena u sumnju pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja ni pravilnost primjene postupovnog i materijalnog prava, to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.
12. Slijedom navedenog, temeljem odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a, valjalo je žalbu odbiti kao neosnovanu.
U Zagrebu, 25. veljače 2025.
Predsjednica vijeća
Senka Orlić-Zaninović
