REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Poslovni broj: Usž-1802/2023-3

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ane Berlengi Fellner, predsjednice vijeća, Mirjane Čačić i Arme Vagner Popović, članica vijeća, te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja ŠĆ, [adresa], zastupan po opunomoćenici Miji Holjar, odvjetnici iz Matulja, Kvarnerska cesta 63, protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Središnji ured, Zagreb, Gruška 20, uz sudjelovanje zainteresirane osobe AĆ, [adresa], zastupan po opunomoćenici Vedrani Kovačić, odvjetnici iz Splita, Gundulićeva 26, radi promjene podataka u katastarskom operatu, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovnog broja: Us I-70/2022-12 od 24. studenog 2022. godine, na sjednici vijeća od 14. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Žalba tužitelja se usvaja.

1. Poništava se presuda Upravnog suda u Splitu poslovnog broja Us I-70/2022-12 od 24. studenog 2022.

II. Tužbeni zahtjev tužitelja se usvaja.

1. Poništava se rješenje Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Središnji ured Zagreb, Gruška 20, klasa: UP/II-932- 07/20-07/00633, ur.broj: 541-11/5-21-2 od 8. prosinca 2021.

godine.

2. Poništava se rješenje Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Vis, klasa: UP/I-932-07/20-02/86, ur.broj: 541-24-0203/1-20-4 od 28. rujna 2020. godine.

3. Predmet se vraća nadležnom prvostupanjskom upravnom tijelu na ponovni postupak.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove žalbenog postupka u iznosu od 622,14 eura / 4.687,50 kuna u roku od 15 dana od dana dostave ove presude.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom prvostupanjskog suda pod točkom I. odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništenjem rješenja tuženika, klasa: UP/II-932-07/20-07/00633, urbroj: 541-11/5-21-2 od 8. prosinca 2021., kao i rješenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Ispostava Vis, klase: UP/I-932-07/20-02/86, urbroj:

541-26-0203/1-20-4 od 28. rujna 2020. Rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja od 28. rujna 2020., kojim je u katastarskom operatu za k. o. [katastarska općina] u posjedovnom listu 1848 mijenjan podatak na način kako je to određeno tim rješenjem. Ujedno je citiranom presudom odlučeno da će se o troškovima spora odlučiti naknadno i posebnim rješenjem

2. Tužitelj je protiv citirane presude podnio žalbu iz svih zakonom propisanih razloga, smatrajući da je ovdje povrijeđena odredba članka 9. ZUS-a koji propisuje načelo pomoći neukoj stranci pri čemu je sud ispustio iz vida da je tužitelj neuka stranka pa je sud trebao zaštititi prava istog što nije učinio već je samo potvrdio ranija rješenja upravnih tijela zanemarujući predložene dokaze za tužitelja i iznesene činjenice, čime da su povrijeđene odredbe kako zakona tako i Ustava RH te Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Smatra da je povrijeđena i odredba članka 19. ZUS-a smatrajući da ovdje zainteresirana osoba nije samo AĆ kako je to u izreci odluke suda od 9. ožujka 2022. protiv kojeg rješenja nije bila dopuštena žalba već je to i ČĆ kao suvlasnica nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] što proizlazi i iz vlasničkog lista za predmetnu nekretninu koji je dostavljen u spisu uz tužbu tužitelja, stoga bi se rješenjem tuženika utjecalo na prava i pravni interes ČĆ budući da je kao nositelj prava na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer se usuglasila i potpisala geodetski elaborat. Nadalje smatra da je povrijeđena i odredba članka 6. ZUS-a pri čemu ističe da se tužitelj nakon primitka odgovora na tužbu tuženika i zainteresirane osobe na isto očitovao podneskom od 18. svibnja 2022., a činjenice iznesene u tom podnesku i dokazi priloženi uz isti ne navode se u obrazloženju niti je razvidno da bi sud iste utvrđivao što je bio dužan sukladno članku 60. stavak 4. ZUS-a pa je sud u cijelosti onemogućio tužitelja u izjašnjavanju. Ističe i povredu članka 26. stavak 1. i 2. ZUS-a u vezi odredbe članka 60. stavak 3. i 65. stavak 1. istog Zakona navodeći da je tužitelj već u tužbi 11. siječnja 2022., predložio sudu u skladu s člankom 26. stavak 2. ZUS-a donijeti rješenje kojim će odlučiti da tužba ima odgodni učinak, zbog nedostatka nenadoknadive štete tužitelju kojim sud nije riješio u sklopu osporene presude pa je počinjena naprijed citirana povreda. Sporne lomne točke moraju pratiti stvarno stanje na terenu što zakon jasno propisuje, a ne izmišljene međe. Ističe da je iz geodetskog elaborata Geodetike Split d.o.o. jasno vidljiv sporni dio površine omeđen pod zidom, te da ima oznaku "Z", što je znak pripadnosti, koji se nalazi na sjevernom podzidu koji predstavlja topografski znak da sporna površina pripada nekretnini kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužitelja, a ne nekretnini oznake kč. [katastarska čestica] u suvlasništvu zainteresirane osobe. Ista situacija je i geodetskim situacijskim nacrtom stvarnog stanja na kč. [katastarska čestica] i dijela [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je izrađen u ožujku 2022. godine te se na istom jasno vidi da se dio detalja pri izradi geodetskog elaborata nije snimio, a trebao je po pravilima struke i zakonu snimiti se svi detalji i utvrditi stvarnu, a ne izmišljenu među. Sve navedeno se ne spominje u presudi niti se navode dokaze koje je tužitelj predlagao, niti su isti odbijeni od strane suda. Tužitelj je već u tužbi i podnesku od 18. svibnja 2022. godine detaljno iznosio kako geodetski elaborat izrađen od Geodetike Split d.o.o. i skica izmjere izrađena u mjeri 1:500 iz 2019. godine, koja je sastavni dio elaborata, odstupaju znatno od stanja u naravi što se tiče posjeda tužitelja, kao i međa sve kako je bilo još prije 1968. godine pa nadalje. To sve stoga što međa između nekretnina kč. [katastarska čestica] u vlasništvu i posjedu tužitelja i nekretnine kč. br. [katastarska čestica] u vlasništvu i posjedu zainteresirane osobe i SĆ, nije pravac već izlomljena linija, što jasno proizlazi iz dokumentacije priložene u spisu od strane tužitelja (DOF iz 1968., posebna geodetska podloga iz 2010. godine, kartografsko-topografski plan iz 2005., grafike za katastar hr, grafike iz geodetskog elaborata, stranica 37. geodetskog elaborata, geodetski situacijski nacrt iz ožujka 2022. godine, te trenutni katastarski plan) te je iz svega navedenog jasno proizlazi da predmetni geodetski elaborat Geodetike Split d.o.o. nije sastavljen sukladno zakonu niti pravilima struke pa su rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela nezakonita. Tužitelj je skrenuo pozornost sudu da se na stranici 37. geodetskog elaborata točno vidi kako je sporni dio površine omeđen podzidima te ima topografski znak "Z" kao znak pripadnosti sporne površine nekretnini u vlasništvu tužitelja, a ne nekretnini zainteresirane osobe. Prvostupanjski sud nije utvrdio točno činjenično stanje, niti razmatrao činjenice i dokaze predložene po tužitelju. Nadalje, u trenutku kada je tužitelj obavješten o vođenju predmetnog postupka isti se nalazio u Velikoj Britaniji te mu je bilo onemogućeno putovanje zbog situacije s COVID-19 o čemu je obavijestio geodete zainteresirane osobe, ali i tuženika, te iznio svoje neslaganje i protivljenje kao što je to učinio i njegov susjed BĆ, koji je čak i dostavio skicu stvarnog stanja izrađenu od strane društva GEO POL d.o.o. iz Splita što se trebalo smatrati prigovorom, ali je sve odbačeno i zanemareno. Tužitelj je suprotno članku 73. Pravilnika predočen, umjesto cjelokupnog geodetskog elaborata Geodetike Split obavijest i KKP – PNS (kopija katastarskog plana – predloženo novo stanje) te skica izmjere iz prosinca 2019. godine pa ne stoji zaključak suda o tome da je tužitelju onemogućeno sudjelovanje u postupku. Tužitelj nikad nije potpisao predmetni elaborat niti bilo kakav zapisnik vezano za isti, a jasno je izrazio svoje protivljenje provedbi istog između ostalog i e-mail-om od 24. kolovoza 2020. godine pri čemu je i obavijestio sud da ne može pristupiti zbog situacije s COVID-19, međutim sud i navedeni mail zanemaruje u obrazloženju, te mogućnost da pristupi na očevid na licu mjesta i da pokaže svoje međe i stvarno stanje na terenu. Stoga je izrađeni geodetski elaborat Geodetike Split d.o.o. je sačinjen jednostrano, s razgraničenjima koji da nemaju veze sa stvarnim stanjem, međama i suhozidima na licu mjesta, te korištenjem još od 1968. godine, sve kako bi se namjerno izbjeglo utvrditi stvarni tijek međa i sudjelovanje tužitelja kao nositelja prava na katastarskim česticama koje nesporedno graniče s katastarskim čestima u okviru izrade geodetskog elaborata. Sud je pogrešno primijenio i materijalno pravo obzirom da lomne točke međa u elaboratu se ne mogu obnoviti na terenu iz razloga jer stvarna međa na drugim lomnim točkama što je tužitelj tijekom upravnog i sudskog postupka isticao te su lomne točke pogrešno utvrđene, ne prikazuju stvarno razgraničenje, već je međa evidentirana na pogrešnom mjestu, a tužitelj nije imao priliku isto pokazati na licu mjesta iz navedenih razloga. Tužitelj se poziva na odredbu članka 6. stavak 1. točka 11. Pravilnika o geodetskim elaboratima koja odredba ide upravo u korist tužitelju jer sud nije istu pravilno primijenio i utvrdio pravilno činjenično stanje vezano za izrađeni geodetski elaborat. Poziva se i na odredbu članka 24. stavak 1. Pravilnika napominjući da istina, nije u trenutku izrade geodetskog elaborata, bio pokrenut spor radi uređenja međa, budući je tužitelj laik i nije bio niti dužan pokretati sudske sporove sa susjedima do ovog trenutka kada je učinjena tužitelju osobno nepravda, to stoga jer se oduvijek znalo što je tužiteljevo i da je upravo taj sporni dio nekretnine dio tužiteljeve nekretnine oznake kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ne zainteresirane osobe, što su mogli potvrditi i svjedoci. Međutim, tužitelj je u tijeku vođenja ovog postupka bio primoran pokrenuti postupak uređenja međa te je sudu predložio izvršiti uvid u isti u cilju vlasništva. Tužitelj se poziva i na odredbe članka 93. stavak 1., 90. stavak 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina i odredbu članka 50. Pravilnika o geodetskim elaboratima koje citira napominjući da je pravovremeno u postupku izrade elaborata, iskazao svoje neslaganje s predloženim međama u novom stanju, o čemu postoji i dokazi – prepiska komunikacije koja je dio geodetskog elaborata, te da je zatražio dodatnu dokumentaciju koja mu nije dostavljena, a uz to nije bio u mogućnosti niti fizički pristupiti zbog COVID-19 i osobno pokazati među na licu mjesta zbog odsutnosti iz Republike Hrvatske. Tužitelj se i na odredbe članka 53. stavak 1. i 2. i 73. Pravilnika citirajući isti kao i odredbu članka 74. stavak 1. Pravilnika smatrajući da su citirane odredbe u postupku i sporu zanemarene obzirom da je ovlaštena osoba, odnosno geodet dužan nositelju prava na susjednim katastarskim česticama pokazati izrađeni geodetski elaborat što ovdje nije učinjeno, već je putem mail-a dostavljena samo obavijest i kopija katastarskog plana – predloženo novo stanje, te skica izmjere od prosinca 2019. godine, što je suprotno citiranim odredbama. Tužitelj se poziva i na odredbu članka 49. stavak 1. i 2. Pravilnika kojeg citira ističući da nije postupljeno niti u skladu s citiranom odredbom obzirom da se u pravilu trebala slati dva poziva i to poziv odnosno obavijest na mjerenje i poziv odnosno obavijest na predočavanje elaborata. Tužitelj se poziva na odredbu članka 82. Pravilnika kao i 50. stavak 3. istog kojeg citira, napominjući da se prilikom izrade elaborata nisu držali podataka katastarskog operata, niti međa obilježenih na terenu, a izrada istog je na štetu tužitelja. Tužitelj stoga predlaže usvojiti žalbu, poništiti osporenu presudu kao i odluku o troškovima, te potražuje trošak sastava žalbe u iznosu od 4.687,50 kuna. Tužitelj je 12. veljače 2025. godine dostavio Sudu na uvid nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za geodeziju i hodrografiju od 3. veljače 2025. godine izrađen u predmetu koji se vodi pred Općinskim sudom u Splitu pod poslovnim broje: Er 1-242/2022 radi uređenja međa između nekretnina koje su predmet ovog postupka.

3. Tuženik i zainteresirana osoba se nisu očitovali o žalbi.

4. Žalba je osnovana.

5. Ocjenjujući zakonitost osporene presude prvostupanjskog upravnog suda u granicama razloga navedenih u žalbi u smislu odredbe članka 73. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21., dalje: ZUS), ovaj Sud nalazi da je osporenom presudom kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

6. Prvostupanjski upravni sud potvrđuje da su rješenja upravnih tijela donesena pravilnom primjenom odredbe članka 84. stavak 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine", broj: 112/18., dalje: Zakon) te u skladu s odredbama članka 6. stavak 1. točka 11., 7. stavak 1., 23. stavak 1. i 24. stavak 1. Pravilnika o geodetskim elaboratima ("Narodne novine", broj: 59/18., dalje: Pravilnik), pri čemu se pozvao i na odredbu članka 93. stavak 1. Zakona. Tužbeni zahtjev tužitelja je odbijen uz obrazloženje da je tužitelju omogućeno sudjelovanje u upravnom postupku jer da je tužitelj pozvan na usmenu raspravu povodom evidentiranja promjena na kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na koju nije mogao pristupiti. Tužitelju je dostavljen geodetski elaborat na koji je iskazao neslaganje. Što se tiče povećanja površine nekretnine oznake kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu zainteresirane osobe sud se pozvao na citiranu naprijed odredbu članka 93. Zakona zaključujući da je promjena površine – odstupanje u skladu s propisanim i dozvoljenim odstupanjem, a glede prigovora tužitelja da mu je provedbom geodetskog elaborata kojim je utvrđeno da površina kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iznosi 1110 m2, umjesto prethodne evidentirane površine od 1085 m2, otuđen dio nekretnine sud se očituje da se provedbom geodetskog elaborata ne utječe na pitanje vlasništva, već da se samo evidentira stvarni položaj već evidentiranih katastarskih čestica.

7. Međutim, ovakvo obrazloženje prvostupanjskog upravnog suda ovaj sud nalazi neprihvatljivim i pogrešnim.

8. Predmet ovog postupka je zahtjev zainteresirane osobe AĆ za provedbu geodetskog elaborata koji je izrađen od ovlaštenog izvođača Geodetika Split d.o.o. iz Visa, koji je potvrđen od strane nadležnog prvostupanjskog tijela 22. svibnja 2020. godine te je istim predloženo evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih, već evidentiranih katastarskih čestica na kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pov. 1110 m2 te evidentiranje stambene zgrade, pov. 85 m2. Zahtjevu je priloženo pravomoćno rješenje o izvedenom stanju od 12. svibnja 2016. o ozakonjenju nezavršene, slobodnostojeće, manje zahtjevne zgrade, stambene namjene koja je izgrađena upravo na kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Iz osporenog prvostupanjskog rješenja od 28. rujna 2020. godine proizlazi da su na predmetnoj čestici zemljišta 2753/6 k. o. [katastarska općina] upisani ranije u posjedu AĆ i DĆ svaki za ½ dijela te da je predmetna čestica zemljišta imala površinu od 1085 m2, dok prema novom stanju ista čestica zemljišta ima površinu od 1110 m2 (evidentirana stambena zgrada, 85 m2 i dvorište 1025 m2) sa upisanim vlasnicima kako je i ranije bilo navedeno. Nespornim proizlazi da je tužitelj vlasnik susjedne čestice zemljišta oznake [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi vrt od 299 m2 za cijelo. Tuženik i prvostupanjski upravni sud konstatiraju da je provedbom geodetskog elaborata došlo do odstupanja u površini u korist nekretnine vlasništva zainteresirane osobe oznake kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (ista je ranije imala površinu od 1085 m2, a provedbom geodetskog elaborata 1110 m2), međutim, prigovor tužitelja u tom smislu odbijaju pozivom na odredbu članka 93. Zakona odnosno da se radi o dopuštenom odstupanju površina.

9. Imajući u vidu navedeno i neprijeporno utvrđeno, odnosno razliku u površini zemljišta nove i stare izmjere, ovaj Sud za sada ne može otkloniti prigovore tužitelja u odnosu na činjenično stanje utvrđeno glede površine nekretnine tužitelja oznake kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno da međa prije i nakon provedbe parcelacije i geodetskog elaborata nije potpuno i pravilno utvrđena. Prema ocjeni ovog Suda u tom pogledu nije niti dato valjano obrazloženje koje bi na jasan i nedvojben način otklonilo prigovore tužitelja koje ponavlja tijekom cijelog postupka o neosnovanom povećanju površine nekretnine zainteresirane osobe na štetu tužiteljeve nekretnine. Prvostupanjski upravni sud nije otklonio niti prigovore tužitelja o iskazu koordinata lomnih točaka međa i granica katastarskih čestica, pri čemu nespornim proizlazi da tužitelj nije sudjelovao očevidu na licu mjesta u tu svrhu.

10. Naime, prema odredbi članka 24. stavak 1. Pravilnika, kojeg prvostupanjski upravni sud citira u obrazloženju osporene presude, propisano je između ostalog, da se geodetski elaborat u vezi članka 20. Pravilnika izrađuje pod uvjetom da se međe i druge granice katastarskih čestica mogu smatrati nepromijenjenima (ispunjenje površinskog kriterija) te pod uvjetom da međe katastarskih čestica nisu sporne te da se međe katastarskih čestica koje su predmetnom izrade elaborata, u primjeni ovog Pravilnika, smatraju nespornima ukoliko u trenutku izrade elaborata, u pogledu istih, nije u tijeku sudski postupak uređenja međa. Dakle, iz citirane odredbe članka Pravilnika proizlazi da se geodetski elaborat izrađuje pod uvjetom da se međe i druge granice katastarskih čestica mogu smatrati nepromijenjenim, uz ispunjenje površinskog kriterija, što ovdje nije slučaj, jer za navedeno nije dao valjano obrazloženje.

11. Ovaj Sud je suglasan sa konstatacijom prvostupanjskog upravnog suda iz obrazloženja osporenog presude da suglasnost tužitelja na navedeni elaborat nije od utjecaja na mogućnost njegove provedbe, međutim ovaj Sud za sada ne može otkloniti daljnji prigovor tužitelja da mu nije na pravilan način omogućeno sudjelovanje u postupku pri čemu tužitelj ističe da nije mogao pristupiti po pozivu zbog situacije s COVID-19 i zabranom putovanja te da se u to vrijeme nalazio u Velikoj Britaniji. Tužitelj osporava da bi mu bio dostavljen elaborat i tvrdi da mu je dostavljena samo kopija katastarskog plana – predloženo novo stanje te skica izmjere iz prosinca 2019. godine te da mu nije predočen cjelokupni geodetski elaborat izrađen od Geodetike Split d.o.o. Dakle, proizlazi da tužitelj opravdano nije mogao pristupiti zakazanom očevidu pa stoga nije niti mogao na licu mjesta pokazati stvarnu među kako je to propisano odredbama Zakona i Pravilnika. Tužitelj pravilno upućuje stoga na odredbu članka 90. stavak 1. Zakona kojom je propisano da nositelj prava na katastarskoj čestici za koju se izrađuje elaborat, kao i nositelji prava na susjednim katastarskim česticama se obavještavaju o izradi geodetskog elaborata i dužni su pokazati granice katastarskih čestica. Identično je propisano i odredbom članka 50. Pravilnika o geodetskim elaboratima te se stavkom 4. istog Pravilnika koji propisuje da kada nositelj prava na susjednim česticama ne pokažu granice katastarskih čestica, da se za izradu geodetskog elaborata upotrebljavaju podaci mjerenja lomnih točaka granica katastarskih čestica koje je pokazao nositelj prava na katastarskoj čestici za koju se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat i podaci o granicama katastarskih čestica sadržani u katastarskom planu katastarskog operata u okviru standardne položajne točnosti iz članka 26. stavak 2. Zakona. Predočenje geodetskog elaborata nositeljima prava na katastarskim česticama za predmetne i susjedne katastarske čestice propisano je odredbom članka 73. Pravilnika te 74. stavak 1. istog.

13. S obzirom na sve navedeno, ovaj Sud za sada ne može s uspjehom otkloniti prigovore tužitelja niti ocijeniti zakonitim rješenja upravnih tijela to tim prije što nije sa sigurnošću utvrđeno jer li predmetnom parcelacijom – provedbom geodetskog elaborata došlo do promjene oblika, i položaja (osim površine) čestice u vlasništvu i posjedu tužitelja. Stoga će u ponovnom postupku prvostupanjsko upravno tijelo imati u vidu naprijed navedene i učinjene nejasnoće i propuste te će ponovno provesti postupak i utvrditi točno i pravilno činjenično stanje te na isto primijeniti mjerodavno materijalno pravo, uz sudjelovanje svih stranaka pa tako i tužitelja te omogućiti istim uvid u cjelokupni spis predmeta te po potrebi i očevid na listu mjesta uz sudjelovanje svih stranaka te se detaljno očitovati o svim prigovorima stranka.

14. Trebalo je stoga na temelju odredbe članka 74. stavak 2. ZUS-a riješiti kao pod točkom I. do III. izreke, a na temelju odredbe članka 79. stavak 4. ZUS-a kao pod točkom IV. izreke. Tužitelju je obzirom na uspjeh u žalbenom postupku priznat zatraženi trošak od 622,14 eura.

U Zagrebu, 14. veljače 2025.

Predsjednica vijeća

Ana Berlengi Fellner