Republika Hrvatska
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske
Zagreb, Savska cesta 62
Poslovni broj: II Kž-88/2025-5
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca mr.sc. Zorislava Kaleba, kao predsjednika vijeća te dr.sc. Lane Petö Kujundžić i Snježane Hrupek-Šabijan, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Srpak, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog HA, zbog kaznenog djela iz članka 153. stavka 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21. i 114/22.- dalje: KZ/11.) i drugih, odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Rijeci broj Kv I-58/2024-5 (Kov-17/2024) od 7. listopada 2024. o produljenju mjere opreza nakon podignute optužnice, u sjednici vijeća održanoj 12. veljače 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba okrivljenog HA kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Rijeci broj Kv I-58/2024-5 (Kov- 17/2024.) od 7. listopada 2024., nakon podignute optužnice protiv okrivljenog HA, zbog kaznenog djela silovanja iz članka 153. stavka 1. KZ/11. i drugih, pod točkom I izreke na temelju odredbe članka 98. stavka 5. i 6. u vezi s člankom 98. stavkom 2. točkom 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 152/14. i 70/17., 126/19., 130/20., 80/22. i 36/24. dalje: ZKP/08.) protiv okrivljenika je produljena mjera opreza redovitog javljanja načelniku ili osobi koju on odredi, Policijske uprave primorsko-goranske, Prve policijske postaje Rijeka, jednom u 2 (dva) mjeseca.
1.1.Pod točkom II izreke dano je upozorenje okrivljeniku da će se u slučaju nepridržavanja izrečene mjere opreza ta mjera zamijeniti istražnim zatvorom.
1.2. Pod točkom III izreke pobijanog rješenja izvršenje mjere opreza povjereno je Policijskoj upravi primorsko-goranskoj, Prvoj Policijskoj postaji Rijeka.
2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio okrivljeni HA po branitelju, odvjetniku Andreju Baševiću, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se ukine pobijano rješenje.
3. Spis je, u skladu s člankom 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. ZKP/08., prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
4. Žalba nije osnovana.
5. Nakon razmatranja razloga u pobijanom rješenju te žalbenih navoda, ocjena je Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, kao drugostupanjskog suda, da je prvostupanjski sud najprije pravilno i potpuno utvrdio sve odlučne činjenice za donošenje odluke o primjeni mjera opreza, a potom dao jasne, dostatne i valjane razloge za svoju odluku i to, kako one koji se odnose na postojanje osnovane sumnje kao opće pretpostavke za primjenu te mjere, tako i one koji se odnose na postojanje opasnosti od bijega na strani okrivljenika kao posebne pretpostavke za primjenu mjere istražnog zatvora iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 1. ZKP/08. Potom je, također pravilno zaključio i valjano obrazložio da se ista svrha u konkretnom slučaju može ostvariti i primjenom blažih mjera, odnosno naloženom mjerom opreza. Te razloge u cijelosti prihvaća i drugostupanjski sud, pa stoga nije počinjena bitna povreda odredaba iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. na koju očigledno smjera okrivljenik kada u svojoj žalbi tvrdi da pobijano rješenje nije uopće obrazloženo.
5.1. Jednako tako, drugostupanjski sud ne nalazi da bi time ujedno okrivljeniku bilo povrijeđeno i pravo zajamčeno člankom 29. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90., 135/97., 8/98. – pročišćeni tekst, 113/00., 124/00. – pročišćeni tekst, 28/01., 41/01. – pročišćeni tekst, 55/01. - ispravak, 76/10., 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – dalje: Ustav) i člankom 6.1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99. – pročišćeni tekst, 8/99. – ispravak, 14/02., 13/03., 9/05., 1/06. i 2/10. – dalje: Konvencije) jer prvostupanjski sud prilikom donošenja pobijanog rješenja ni na koji način nije povrijedio okrivljeniku pravo na obrazloženu sudsku odluku.
5.2. Nadalje, prvostupanjski je sud pravilno utvrdio i obrazložio kako osnovana sumnja da je okrivljenik počinio inkriminirana kaznena djela proizlazi iz poimence pobrojanih materijalnih i personalnih dokaza na kojima se temelji, a takav zaključak pravilnim nalazi i ovaj drugostupanjski sud. Naime, prilikom odlučivanja o potrebi daljnjeg produljenja mjera opreza sud nije ovlašten ulaziti u ocjenu vjerodostojnosti i prihvatljivosti dokazne snage predloženih dokaza. Osnovanost sumnje prilikom odlučivanja o njihovoj daljnjoj primjeni utvrđuje se na osnovu sadržaja postojećih dokaza bez ulaženja u vrijednosnu ocjenu i vjerodostojnost istih, dok će odluku o tome je li okrivljenik počinio terećeno mu kazneno djelo donijeti raspravno vijeće tek po završetku dokaznog postupka kroz ocjenu svih izvedenih dokaza, ukoliko optužnica bude potvrđena, pa će tako odlučivati i o tome da li su ispunjena sva potrebna obilježja kaznenog djela.
6. Nadalje, protivno iznesenim žalbenim navodima, pravilno je prvostupanjski sud ocijenio da je zbog otklanjanja opasnosti od bijega protiv okrivljenika potrebno produljiti mjeru opreza iz članka 98. točke 3. ZKP/08., kao i da primjena te mjere opreza s uspjehom otklanja opasnost da će okrivljenik pobjeći i postati nedostupan. 7. Prije svega, kraj činjenice postojanja osnovane sumnje da je okrivljenik počinio terećena kaznena djela, prvostupanjski sud ispravno cijeni činjenice u vidu težine kaznenog djela, za koje je osnovano sumnjiv, i zapriječene kazne, te navedeno ispravno povezuje s činjenicom da je okrivljenik državljanin Bosne i Hercegovine i opravdano zaključuje da iste, u svom zbiru, čine one osobite okolnosti predviđene odredbom članka 123. stavka 1. točke 1. ZKP/08. zbog čega su ispunjene zakonske pretpostavke za primjenu mjere istražnog zatvora po navedenoj zakonskoj osnovi, kao i da se istražnozatvorska svrha može s uspjehom ostvariti primjenom mjere opreza kao blaže mjere.
7.1. Pravilnost zaključka prvostupanjskog suda nije doveden u pitanje žalbenim navodima kako okrivljenik radi i boravi na području Republike Hrvatske i da ima namjeru tako i nastaviti, jer navedeno ne umanjuje postojeću opasnost od bijega na strani okrivljenika.
8. Jednako tako, imajući u vidu da je svrha primjene mjere opreza preventivno djelovanje radi otklanjanja utvrđene opasnosti od bijega, ne može se prihvatiti ni žalbena tvrdnja okrivljenika da su mu zbog njezine primjene dodatno ograničena temeljena prava i slobode jer mjere opreza u sebi sadrže minimum društvenog opreza kojima se može s uspjehom ispuniti svrha primjene istražnozatvorske osnove, pri čemu su ograničenja prava koja je okrivljenik u skladu s pobijanim rješenjem dužan podnijeti minimalna, u razmjeru s interesima kaznenog postupka koji se time ostvaruju. Podsjeća se žalitelja da mu izrečenom mjerom opreza nije ograničeno prava na slobodno i nesmetano kretanje jer mu nisu određene mjere opreza kojima bi se ograničavalo njegovo kretanje, već obveza javljanja nadležnom državnom tijelu jednom u 2 mjeseca i to u vremenu po njegovom izboru, a što ga ne bi trebalo ometati u njegovoj svakodnevici.
9. Isto tako, suprotno tvrdnji žalitelja, razmatranjem činjenice da se naložena mu mjera opreza primjenjuje od 15. lipnja 2023., po ocjeni ovog drugostupanjskog suda okolnost da okrivljeni nije postao nedostupan pravosudnim tijelima te da se mjere u cijelosti pridržava, nije pokazatelj da kod njega daljnja primjena mjere opreza više nije potrebna, već upravo suprotno, da je dosadašnja primjena mjere bila učinkovita te stoga ju je potrebno i nadalje protiv njega primjenjivati.
10. Slijedom svega navedenog, a budući da ni ispitivanjem pobijanog rješenja, u skladu s odredbom članka 494. stavka 4. ZKP/08., nije utvrđeno da bi bile ostvarene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci ovoga rješenja.
Zagreb, 12. veljače 2025.
Predsjednik vijeća:
mr.sc. Zorislav Kaleb
