Poslovni broj: Usž-1125/2024-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Arme Vagner Popović, predsjednice vijeća, Ane Berlengi Fellner i Mirjane Čačić, članica vijeća, te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice ĐŽM iz [adresa], zastupane po opunomoćeniku Martinu Sherri, odvjetniku iz Zagreb, Kordunska 1, protiv tuženika Grada Zagreba, Gradonačelnika, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, radi šutnje uprave, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv rješenja Upravnog suda u Zagrebu, poslovnog broja: UsI-5181/2023-6 od 25. siječnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 6. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba tužiteljice i potvrđuje rješenje Upravnog suda u Zagrebu, poslovnog broja: UsI-5181/2023-6 od 25. siječnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troška sastava žalbe.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem prvostupanjskog suda pod točkom I. izreke odbačena je tužba tužiteljice koju je podnijela radi šutnje uprave, propuštanja javnopravnog tijela- tuženika pravovremeno odlučiti o prigovoru izjavljenom čelniku koji nije odlučio o istom u zakonom propisanom roku, koji prigovor je tužiteljica izjavila budući da nadležno tijelo nije odlučilo o njenom zahtjevu za produljenjem ugovora o najmu javnonajamnog stana. Pod točkom II. izreke odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora.

2. Tužiteljica je protiv citiranog rješenja prvostupanjskog suda podnijela žalbu ističući da je predmet spora šutnja tuženika koji je propustio odlučiti o prigovoru kojeg je tužiteljica uputila čelniku, obzirom da nadležno tijelo nije odlučilo o njenom zahtjevu za produljenjem ugovora o najmu, a tužba da je podnesena u skladu s odredbom članka 122. stavak 4. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09. i 110/21.-dalje: ZUP) radi šutnje uprave. Poziva se i na odredbu članka 12. te 156. ZUP-a napominjući da je prigovor čelniku izjavila radi otklanjanja nastale šutnje, te zatražila od tuženika naložiti prvostupanjskom tijelu da riješi njen zahtjev za produljenjem ugovora o najmu javnonajamnog stana koji je zahtjev utemeljila na točki 5. izreke Zaključka Grada Zagreba – Gradonačelnika od 16. srpnja 2018. godine, koji je donesen na temelju Odluke o najmu javnonajamnih stanova. Napominje da je tuženik donio u upravnom postupku po prigovoru tužiteljice rješenje i riješio prigovor, nakon čega je tužiteljica obavijestila sud i zatražila obustavu spora. Međutim, sud je ipak donio osporeno rješenje pozivom na odredbu članka 30. stavak 1. točka 7. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16.. 29/17. i 110/21.- dalje: ZUS), smatrajući da ne postoje pretpostavke za vođenje spora. Sud takav stav zauzima s pravnog stajališta prema kojem odluka o zahtjevu za davanje u najam stana ne predstavlja upravni akt već da se radi o propisanom obliku raspolaganja vlasništvom nad određenim stanom. Smatra rješenje prvostupanjskog suda nezakonitim te se tužiteljici onemogućava pravo pristupa sudu. Smatra da je tuženik obveznik provođenja Odluke o najmu javnonajamnih stanova („Službeni glasnik grada Zagreba“, broj 7/09., 22/09. i 26/14. - dalje: Odluka), kao podzakonskog propisa gradske skupštine kojim se odlučuje o pravu na najam o svakoj pojedinačnoj upravnoj stvari. Zaključak Gradonačelnika je akt donijet u upravnoj stvari bez obzira što isti nosi naziv "zaključak", a navedenim aktom se dodjeljuje u najam stan po odluci gradonačelnika (poziva se na odluku Ustavnog suda RH, broj: U-III-4066/21 od 3. ožujka 2022.). Predlaže usvojiti žalbu uz naknadu troškova spora kao i troška sastava žalbe uz zakonsku zateznu kamatu.

3. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Prema stanju spisa predmeta proizlazi da je tužiteljica podnijela tužbu radi nedonošenja pojedinačne odluke tuženika u roku propisanom odredbom članka 122. stavak 3. ZUP-a, odnosno radi tuženikovog neodlučivanja o prigovoru kojim je tražila od tuženika da naloži prvostupanjskom tijelu riješiti njen zahtjev za produljenje ugovora o najmu javnonajamnog stana.

6. Iz spisa predmeta proizlazi da je, na temelju članka 18. Odluke o najmu javnonajamnih stanova, gradonačelnik Grada Zagreba 19. srpnja 2018., donio zaključak o davanju tužiteljici u najam javnonajamnog stana u [adresa] (točka 1. zaključka) i da će Grad Zagreb i tužiteljica sklopiti ugovor o najmu javnonajamnog stana na određeno vrijeme od pet godina (točka 3.), da će se ugovor iz točke 3. tog zaključka produžiti ako najmoprimac, prije isteka ugovorenog vremena, podnese zahtjev za produženje ugovora i dokaže da je prebivališno prijavljen na adresi stana koji koristi kao najmoprimac, te da on i članovi njegovog obiteljskog kućanstva nemaju u vlasništvu useljiv odgovarajući stan ili kuću na području Republike Hrvatske te da ispunjava sve obveze iz ugovora o najmu javnonajamnog stana (točka 5.). Nadalje, na temelju citiranog zaključka Gradonačelnika Grada Zagreba zaključen je i ugovor o najmu javnonajamnog stana na određeno vrijeme sa slobodno ugovorenom najamninom (između Grada Zagreba-gradonačelnika i tužiteljice od 20. srpnja 2018.). Tužiteljica je podnijela tuženiku prigovor u kom je istakla da je 1. kolovoza 2023., neposredno podnijela Gradu Zagrebu, Gradskom uredu za upravljanje imovinom i stanovanju, zahtjev za produljenje ugovora o najmu stana te da isti unatoč proteku roka od 60 dana od zaprimanja zahtjeva nije odlučio o zahtjevu niti je zahtjev proslijedio drugom upravnom tijelu. Stoga je tužiteljica pozivajući se na odredbu članka 156. u vezi članka 122. i 12. stavak 3. ZUP-a podnijela navedeni prigovor tražeći da se naloži protustranci odlučiti o zahtjevu za produljenjem ugovora o najmu. Tužiteljica je 26. listopada 2023. pokrenula upravni spor jer tuženik nije odlučio o njezinom prigovoru. Također, iz spisa predmeta (odgovora na tužbu gradonačelnika) proizlazi da je gradonačelnik Grada Zagreba u međuvremenu donio rješenje 13. listopada 2023., kojim je odbacio prigovor tužiteljice izjavljen radi zaštite odnosno nepostupanja Grada Zagreba kao nedopušten iz razloga jer se ne radi o postupanju Grada Zagreba iz područja upravnog prava.

7. Prema odredbi članka 3. stavak 1. točka 1. ZUS-a, na koju odredbu se pravilno poziva i prvostupanjski upravni sud u obrazloženju osporenog rješenja, predmet upravnog spora je ocjena zakonitosti pojedinačne odluke kojom javnopravno tijelo odlučuje o pravu, obvezi ili pravnom interesu stranke u upravnoj stvari (upravni akt) protiv koje nije dopušteno izjaviti redovni pravni lijek (točka 1.), ocjena zakonitosti i postupanja javnopravnog tijela iz područja upravnog prava kojim je povrijeđeno pravo, obveza ili pravni interes stranke protiv kojega nije dopušteno izjaviti redovni pravni lijek (točka 2.), ocjena zakonitosti propuštanja javnopravnog tijela iz područja upravnog prava da u zakonom propisanom roku odluči o pravu, obvezi ili pravnom interesu ili redovitom pravnom lijeku stranke, odnosno da postupi prema propisu (točka 3.) te ocjena zakonitosti sklapanja, raskidanja i izvršavanja upravnog ugovora (točka 4.).

8. Dakle, prema stanju spisa predmeta proizlazi da je tužiteljica podnijela zahtjev za produljenje ugovora o najmu javnonajamnog stana koji joj je dodijeljen zaključkom Gradonačelnika Grada Zagreba iz čega slijedi da je u tom slučaju odlučivano o davanju u najam stana u vlasništvu te jedinice lokalne samouprave koja je nastupila u tom slučaju kao vlasnik stana pa se ovdje radilo o aktu raspolaganja vlasnika sa svojim vlasništvom u kom slučaju je sudska zaštita osigurana izvan upravnog spora odnosno pred redovnim sudom u smislu odredbi Zakona o parničnom postupku. Dakle, ne radi se o upravnom aktu, odnosno o odlučivanju u upravnoj stvari ni u upravnom postupku.

9. Prvostupanjski upravni sud se u tom smislu pravilno poziva na odredbu članka 2. ZUP-a, kojim je propisano da se upravnom stvari smatra svaka stvar na kojoj javnopravno tijelo u upravnom postupku rješava o pravima, obvezama ili pravnim interesima fizičke ili pravne osobe ili drugog subjekta (u daljnjem tekstu: stranke) neposredno primjenjujući zakone, druge propise i opće akte kojima se uređuje odgovarajuće upravno područje. Stoga pravilno zaključuje prvostupanjski sud u obrazloženju osporenog rješenja da u kontekstu promatranja pravne naravi odluke o produljenju ugovora o najmu javnonajamnog stana (koja mogućnost produljenja se temeljila na točki 5. zaključka gradonačelnika od 19. srpnja 2018.) se ne radi o postupanju koje bi predstavljalo upravnu stvar već o raspolaganju temeljenom na pravu vlasništva javnonajamnog stana.

10. Imajući u vidu sve naprijed navedeno i neprijeporno utvrđeno u konkretnom slučaju se ne radi o odlučivanju u upravnoj stvari u upravnom postupku pa stoga ne može niti doći do šutnje uprave, slijedom čega je prvostupanjski upravni sud pravilno na temelju odredbe članka 30. stavak 1. točka 7. ZUS-a, odbacio tužbu tužiteljice.

11. Trebalo je stoga na temelju odredbe članka 74. stavak 1. i 67. stavak 3. ZUS-a, riješiti kao pod točkom I. izreke, a na temelju odredbe članka 79. stavak 4. ZUS-a kao pod točkom II. izreke, budući da tužiteljica nije uspjela sa žalbom pa stoga ne može niti ostvariti pravo na naknadu troškova sastava iste.

U Zagrebu, 6. veljače 2025.

Predsjednica vijeća

Arma Vagner Popović