Poslovni broj: Usž-3224/2023-3

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ane Berlengi Fellner, predsjednice vijeća, Mirjane Čačić i Arme Vagner Popović, članica vijeća, te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja RIZ – Odašiljači d.o.o. Zagreb, Božidarevićeva ulica 13, zastupan po opunomoćeniku Jurici Reberski, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Mamić Perić Reberski Rimac, Zagreb, Ivana Lučića 2a, protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Gruška 20, Zagreb, uz sudjelovanje zainteresirane osobe VF iz [adresa], zastupan po opunomoćenici Vinki Nobilo, odvjetnici iz Zagreba, Amruševa 7/I, radi promjene katastarskog upisa provedbom geodetskog elaborata, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovnog broja: UsI-452/23-10 od 29. kolovoza 2023., na sjednici vijeća održanoj dana 12. prosinca 2024.,

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovnog broja: UsI-452/23-10 od 29. kolovoza 2023.

II. Poništava se rješenje Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, klasa: UP/II-932-07/22-07/258, urbroj: 541-11/2-22-2 od 12. prosinca 2022. godine.

III. Poništava se rješenje Grada Zagreba, Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove, klasa: UP/I-932-07/21-02/5528, urbroj: 251-12-05-1-22-7 od 15. ožujka 2022. godine i vraća istom tijelu na ponovni postupak.

IV. Odbija se zahtjev zainteresirane osobe za naknadom troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda pod točkom I. izreke odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništenjem rješenja tuženika klase: UP/II-932- 07/22-07/258, urbroj: 541-11/2-22-2 od 12. prosinca 2022. godine. Pod točkom II. izreke odbijen je tužitelj sa zahtjevom za naknadom troškova upravnog spora. Pod točkom III. izreke naloženo je tužitelju naknaditi zainteresiranoj osobi trošak upravnog spora u iznosu od 622,14 €, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dana presuđenja do isplate u roku od 15 dana.

2. Osporenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove od 15. ožujka 2022. godine kojim su u katastarskom operatu k. o. [katastarska općina] u posjedovnom listu br. 3582 izmijenjeni podaci na način kako je to navedeno u istom rješenju.

3. Tužitelj je protiv osporene presude prvostupanjskog suda podnio žalbu iz svih zakonom propisanih razloga ističući da je prvostupanjskim rješenjem od 15. ožujka 2022. godine po zahtjevu zainteresirane osobe VF dozvoljena promjena u katastarskom operatu u odnosu na nekretninu upisanu kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na temelju geodetskog elaborata RN 218/21 k. o. [katastarska općina] i to na način da je dozvoljena parcelacija predmetne nekretnine na nove kč. br. [katastarska čestica] pov. 1766 m2; kč. br. [katastarska čestica] pov. 27 m2; kč. br. [katastarska čestica] pov. 29. m2; kč. br. [katastarska čestica] pov. 730 m2 te kč. br. [katastarska čestica] pov. 2878m2, a sve na temelju manjkavih isprava zainteresirane osobe. Prvostupanjsko upravno tijelo je udovoljilo prijedlogu zainteresirane osobe bez da se osvrnulo na navode tužitelja o pravnoj neosnovanosti isprava kojima raspolaže zainteresirana osoba te o manipulaciji istog vezano uz predočenje "međa" na terenu. Navedene propuste nije otklonio niti prvostupanjski upravni sud iako je tužitelj sudu dostavio mišljenje Državne geodetske uprave od 1. prosinca 2020. godine vezano uz sličan upit, u kom očitovanju se utvrđuje kako se prilikom izrade elaborata ovakvog tipa ne može jednostrano utvrditi pravni odnos između nositelja prava na katastarskim česticama koje međusobno graniče, te da je potrebna suglasnost i ostalih nositelja prava na predmetnim nekretninama. Navedeno se posebno tiče situacije u kojoj je tužitelj osporio posjed i samoinicijativno postavljenu međašku oznaku na terenu od strane zainteresirane osobe. Prvostupanjski upravni sud potpuno neosnovano i arbitrarno zauzima stajalište kako je poduzeće RIZ Zagreb – Tvornica poluvodiča u stečaju pravni sljednik iza trenutno upisanog u katastru posjednika Radioindustrije, te slijedom navedenog nalaže potpuno nezakonitu i u prostoru proizvoljnu, jednostrano određenu parcelaciju cijele čestice. Zainteresirana osoba u upravnom postupku nije dokazala pravni interes, niti pravno sljedništvo u odnosu na prodavatelje s kojima je sklopio pravne poslove i upisanog posjednika nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te je sklopljeni ugovor o kupoprodaji nekretnina od 4. srpnja 2000. stoga ništetan i bez pravnog učinka. Naime, tužitelj je pri Trgovačkom sudu u Zagrebu zatražio uvid u spis predmeta stečajnog postupka koji se vodio nad poduzećem Riz Zagreb – Tvornica poluvodiča u stečaju pod poslovnim brojem: St-17/90 te je tužitelju i odobren uvid u spis. Tužitelj ističe da zemljište površine 2878 m2 nije nikad predstavljalo imovinu poduzeća Riz Zagreb – Tvornica poluvodiča u stečaju, pa je ugovor zaključen od 4. srpnja 2000. godine ništetan. Ističe da je dana 21. travnja 1999. godine Trgovački sud u Zagrebu donio rješenje pod gornjim poslovnim brojem kojim se zaključuje stečajni postupak nad poduzećem Riz Zagreb – Tvornica poluvodiča u stečaju, obzirom da u tom trenutku cjelokupna imovina stečajnog dužnika je bila prodana. Godinu dana nakon zaključenja stečajnog postupka, zainteresirana osoba je podnijela ponudu za otkup poslovnih prostora koji su navodno u izvanknjižnom vlasništvu stečajnog dužnika te je sukladno ponudi održano ročište u stečajnom postupku 10. lipnja 2000. godine na kojem je izričito dana suglasnost na otkup tri kancelarije po cijeni od 400 tadašnjih DEM po m[2] , odnosno zemljište uopće nije bilo definirano kao predmet kupoprodaje. Obzirom da je tada imenovani stečajni upravitelj samovoljno i bez ikakve pravne osnove i suglasnosti stečajnog suda odlučio u Ugovoru o kupoprodaji nekretnina kao predmet kupoprodaje navesti i zemljište pov. 2878 m2 tužitelj ističe da je postupanje stečajnog upravitelja i zainteresirane osobe kao kupca usmjereno stjecanju imovine koja nije nikad pripadala ugovornoj strani pravnog posla. Stoga zainteresirana osoba ne samo da nije dokazala pravni slijed između poduzeća Riz Zagreb – Tvornica poluvodiča u stečaju i upisanog posjednika nekretnine kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u Zagrebu (Radioindustrije), već je nedvojbeno kako je spornim ugovorom prodano zemljište koje nikad nije niti predstavljalo vlasništvo prodavatelja pa je stoga i predložena provedba geodetskog elaborata nedopuštena i nezakonita. Osim toga, u trenutku izrade spornog geodetskog elaborata već su postojali izgrađeni i u katastru evidentirani objekti, a zainteresirana osoba je navodno na temelju navedenog kupoprodajnog ugovora stekla samo nepoljoprivredno zemljište, nikako izgrađeno zemljište. U slučaju kada bi navedeni kupoprodajni ugovor bio pravno valjan osnov za stjecanje prava vlasništva i posjeda zainteresirane osobe, nejasan je stav prvostupanjskog tijela i tuženika da se zainteresiranoj osobi utvrđuje pravni interes za parcelaciju nekretnina na temelju pravnog posla kojim nije stečeno izgrađeno zemljište, već samo nepoljoprivredno zemljište i to još na način da se formira zasebna nekretnina sa izgrađenim hangarom koji nije u vlasništvu zainteresirane osobe. Tužitelj napominje da je navedenim kupoprodajnim ugovorom navedena površine od 2878 m2 koju čine nekretnine oznake zk.č.br. 1914/8, /13, /19 k. o. [katastarska općina], pa je nelogično i nejasno na koji način je geodet samovoljno odredio da se cjelokupna površina nepoljoprivrednog zemljišta odnosi isključivo na dio zk.č.br. 1914/8 k. o. [katastarska općina]. Zainteresirana osoba nije dokazala pravni interes za pokretanje postupka provođenja promjena u katastarskom operatu u smislu odredbe članka 94. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, obzirom da nije prezentirala valjan pravni posao koji se nedvojbeno odnosi na predmetne nekretnine i koji bi bio sklopljen s pravnom osobom koja je ovlaštena raspolagati s predmetnim nekretninama. Tužitelj napominje da je Centar za restrukturiranje i prodaju 19. ožujka 2021. godine donio uvjerenje kojim je potvrđeno kako je u vrijednost društvenog kapitala DP Riz – Tvornice mehaničkih dijelova procijenjena nekretnina koja u naravi predstavlja hangar, a koja se građevina nalazi usred novoformirane kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što potvrđuje grafički prikaz objekata izrađen za potrebe pretvorbe društvenog poduzeća. Proizlazi da zainteresiranoj osobi nije moglo poduzeće Riz Zagreb – Tvornica poluvodiča u stečaju prodati zemljište koje se nalazi ispod hangara, a iz čega jasno proizlazi kako je popis prodane imovine iz ugovora od 4. srpnja 2000. godine u potpunosti paušalno određen te da prodavatelj nije imao nikakva prava na prodanom zemljištu. Prvostupanjsko tijelo nije pozvalo sudjelovati u upravnom postupku Republiku Hrvatsku kao stranku, iako ista predstavlja stranku u postupku, sukladno članku 4. ZUP-a, to stoga što nekretnina kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odgovara nekretnini upisanoj u zemljišnim knjigama kao zk.č.br. 1914/8 k. o. [katastarska općina], upisana kao Društveno vlasništvo, iz čega jasno proizlazi da bi istu trebalo uključiti u upravni postupak. U trenutku izrade predloženog elaborata na terenu nije postojala nikakva međašna oznaka ili naznake granice u skladu a kojima bi se eventualno formirala čestica koja u naravi pripada zainteresiranoj osobi, što je jasna indikacija da su predložene granice novoformirane čestice određene samoinicijativno, bez osnove i suglasnosti ostalih osoba koje polažu pravo na istu česticu te su provedbom elaborata formirane nekretnine koje uopće ne odgovaraju posjedovnom stanju na terenu i određeni jednostrano po zahtjevu predlagatelja bez ikakvog pravnog uporišta. Novoformirana čestica proteže se po dijelu izgrađene prometnice unutar građevinskog kompleksa u kojem se nalazi nekretnina kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja u naravi služi za korištenje svim korisnicima objekata izgrađenih u građevinskom kompleksu radi provoza i povezivanja javnom prometnicom kao jedino izvedeno infrastrukturno rješenje. Tužitelj se poziva na odredbu članka 4. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina citirajući istu odredbu upozoravajući da je istom propisano da se geodetski elaborati za čije je provođenje potrebno prethodno sastaviti tabularne isprave pogodne za uknjižbu u zemljišnoj knjizi provode u katastru zemljišta tek nakon što te isprave budu sastavljene odnosno nakon njihove provedbe u zemljišnoj knjizi te da iz dostavljenog zemljišnoknjižnog izvatka za nekretninu zk.č.br. 1918 k. o. [katastarska općina] jasno i nedvojbeno proizlazi da je geodetski elaborat neprovediv u zemljišnim knjigama obzirom da su kupoprodajni ugovori na koje se poziva predlagatelj sklopile pravne osobe koja nemaju upisana stvarna prava u zemljišnim knjigama, pa stoga nema mogućnosti provođenja promjena u katastarskom operatu dok se god u zemljišnim knjigama ne ostvare uvjeti za provedbu predmetnog geodetskog elaborata. Tužitelj smatra da je povrijeđena i odredba članka 25. citiranog Zakona obzirom da su međašne oznake na terenu postavljene jednostrano i na potpuno neosnovan način od strane Geooperative d.o.o. po nalogu predlagatelja. Pojašnjava da je prvostupanjsko tijelo 8. veljače 2022. godine izvršilo uvid na terenu u svrhu utvrđenja oznaka i obilježja na terenu te je zapisnikom od 9. veljače 2022. godine utvrđeno kako niti jedna točka mjerenja, odnosno međašna oznaka na terenu nije jasno obilježena, odnosno da ne postoji, osim čeličnih boltni. Upravo poradi navedenog tužitelj je i prigovorio na predloženu parcelaciju predmetne nekretnine u k. o. [katastarska općina] jer na terenu ne postoje međašne oznake koje bi obilježavale novoformirane nekretnine koje su u navodnom posjedu zainteresirane osobe. Po prigovoru tužitelja djelatnici društva Geooperativa d.o.o. su svjesno i samovoljno na terenu ucrtali crvenim linijama "međe", a to su ujedno i priznali u svom očitovanju od 10. veljače 2022. godine navodeći kako su ponovno obilježili točke granica. Međutim, netočan je navod kako su geodeti "popravili" postojeće međašne oznake, već su isti samovoljno na protivljenje tužitelja sami ucrtali međašne oznake kako bi se proveo geodetski elaborat. Upravo poradi navedenog tužitelj je u tužbi predlagao saslušanje stranaka i svjedoka koji sud bez ikakvog adekvatnog obrazloženja nije uvažio niti uzeo u obzir, već je bez provođenja rasprave i bez izvođenja dokaza odbio tužbeni zahtjev. Tužitelj predlaže usvojiti žalbu i poništiti osporenu presudu i vratiti na ponovni postupak.

4. Tuženik se nije očitovao o žalbi iako je dostava poziva istom uredno iskazana.

5. Zainteresirana osoba je dostavila odgovor na žalbu u kojem navodi da je presuda prvostupanjskog suda valjana i utemeljena na Zakonu, da sadrži dostatne i valjane razloge odbijanja tužiteljeve tužbe. Smatra da se prvostupanjski sud pozvao pravilno na pravno shvaćanje Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, vezano uz navode tužitelja o potrebi postojanja suglasnosti nositelja stvarnog prava na katastarskoj čestici koja je predmet provedbe elaborata (Usž-1120/2018). Neosnovani su navodi tužitelja o ništetnosti dokumentacije koju je priložila zainteresirana osoba kao i navodi o nedostatku pravnog interesa zainteresirane osobe kao predlagatelja, navodeći da je prvostupanjsko tijelo potvrdilo geodetski elaborat, da postoji potvrda Grada Zagreba od 9. prosinca 2021. godine, pravni interes za provedbu potvrđenog geodetskog elaborata zainteresirana osoba da je dokazala dokumentacijom koju je dostavila uz svoj zahtjev u upravnom postupku, između ostalog i Ugovorom o kupoprodaji nekretnina od 28. listopada 1998. godine između BIZ-Automacija d.o.o. u stečaju i AEI-Automatika elektronika - VF, potvrđen od strane javnog bilježnika 10. travnja 2001., ugovorom o kupoprodaji nekretnina od 4. srpnja 2000. između RIZ Zagreb – Tvornice poluvodiča u stečaju i zainteresirane osobe, tabularne izjave od 14. listopada 2021. te ugovor o darovanju od 18. ožujka 2019. Smatra da Republika Hrvatska nema pravni interes sudjelovanja u ovom postupku, jer ona u zemljišnim knjigama nije upisana kao vlasnik predmetne nekretnine, a niti kao korisnik iste u katastru, već je nekretnina upisana kao "općenarodna imovina" pod upravom GNO-a u Zagrebu, pa iako upoznat, Grad Zagreb se nije odazvao pozivu stupiti u postupak. Predlaže odbiti žalbu uz naknadu troška sastava odgovora na žalbu.

6. Žalba je osnovana.

7. Prema podacima spisa predmeta proizlazi da je u konkretnom slučaju zainteresirana osoba VF podnio zahtjev prvostupanjskom tijelu za provedbu geodetskog elaborata izrađenog od Geooperativa d.o.o. za geodetske poslove u Zagrebu, R.N. 218/2021 k. o. [katastarska općina], na temelju odredbe članka 89. stavak 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine, broj 112/18. i 39/22., dalje: Zakon) u svrhu provedbe promjena u katastru zemljišta već evidentiranih katastarskih čestica oznake kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (zk. 1914/8 k. o. [katastarska općina]).

8. Prvostupanjski upravni sud potvrdio je pravilnost rješenja tuženika uz obrazloženje da je zainteresirana osoba uz svoj zahtjev priložila Ugovor o kupoprodaji od 4. srpnja 2000. i tabularnu ispravu od 14. listopada 2021., Ugovor o darovanju od 18. ožujka 2019., lokacijsku informaciju od 8. studenoga 2021., pri čemu se sud pozvao na odredbu članka 94. stavak 1. citiranog Zakona te odredbu članka 25. stavak 3. istog. Pritom prvostupanjski upravni sud smatra da je zainteresirana osoba dokazala svoj pravni interes u smislu odredbe članka 94. stavak 1. citiranog Zakona kojim je propisano, između ostalog, da zahtjev za pokretanje postupka provođenja promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta može podnijeti pravna ili fizička osoba koja ima pravni interes. Pravna ili fizička osoba koja ima pravni interes u zahtjevu navodi svoj interes i podnosi odgovarajuće dokaze o njemu (stavak 2.), dokazom pravnog interesa iz stavka 2. ovog članka smatra se predugovor ili ugovor na temelju kojeg je podnositelj zahtjeva stekao ili će steći pravo vlasništva ili pravo građenja (stavak 3.). Nadalje, prvostupanjski upravni sud svoju odluku obrazlaže između ostalog pozivom na odredbe članka 25. stavak 3. citiranog Zakona ističući da je priloženi geodetski elaborat zainteresirane osobe potvrđen da odgovara svrsi za koju je izrađen i da se može koristiti za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta, da je izrađen u svrhu diobe ili spajanja katastarskih čestica, evidentiranja, brisanja ili promjene podataka o zgradama ili drugim građevinama i evidentiranju stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica na kč. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] te da pritom nisu promijenjeni nositelji prava vlasništva na zemljištu, a niti je promijenjena ukupna površina predmetnih nekretnina.

9. Imajući u vidu citiranu odredbu članka 94. Zakona na koju se poziva prvostupanjski upravni sud kao i dokumentaciju spisa predmeta, ovaj Sud nalazi da se u konkretnom slučaju ne mogu sa uspjehom otkloniti prigovori tužitelja da zainteresirana osoba nije dokazala pravni interes za podnošenje zahtjeva za provedbu predmetnog geodetskog elaborata i promjena u katastru zemljišta. Naime, zahtjevu i geodetskom elaboratu je kao dokaz pravnog interesa u smislu članka 94. Zakona priložen Ugovor o kupoprodaji od 4. srpnja 2000. godine iz kojeg proizlazi da je isti zaključen između RIZ Zagreb, Tvornica poluvodiča u stečaju, Zagreb, kao prodavatelja i VF (zainteresirane osobe), kao kupca u odnosu na nekretnine upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška]-kč. [katastarska čestica], koje u naravi se sastoje od 2878 m[2] , što čine 12,7% nepoljoprivrednog zemljišta kao dijela čestica upisanih u z.k. 133 kč [katastarska čestica], sve sa pripadajućom infrastrukturom te 4 kancelarijske prostorije u ukupnoj površini od 77,37 m[2] i to tri kancelarije na II katu upravne zgrade RIZ-a, [adresa], broj 44, 45 i 46, te kancelarije na 1. katu iste zgrade broj 42. U ugovoru stoji napomena da zemljište od 2.878 m[2] , je dio čestica 1914/8/13/19 u ukupnoj površini od 22.662 m[2] . Ugovor je ovjeren kod javnog bilježnika istog dana. Neprijepornim proizlazi da spisu prileži i tabularna isprava od 14. listopada 2021. izdana od Danijela Dekovića kao stečajnog upravitelja društva RIZ Zagreb Tvornice poluvodiča u stečaju.

10. Međutim, prema stanju spisu predmeta, ZK izvatku za predmetnu katastarsku česticu oznake kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno z.k. oznake 1914/8 k. o. [katastarska općina], pov. 5472, stoji upis OPĆENARODNA IMOVINA-1/1 pod upravom GNO-a u Zagrebu. Nadalje, iz rješenja prvostupanjskog upravnog tijela od 15. ožujka 2022., proizlazi da se predmetna nekretnina kč. [katastarska čestica] nalazila u posjedu Radioindustrije Zagreb, [adresa], dok iz obrazloženja istog rješenja proizlazi da je Radioindustrija Zagreb po okončanju stečajnog postupka brisana iz sudskog registra te je uvidom u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu utvrđeno da je pravni sljednik Radioindustrije Zagreb - RIZ odašiljači d.o.o. Dakle, proizlazi da prodavatelj predmetne nekretnine RIZ Zagreb-Tvornica poluvodiča u stečaju niti je upisan u zemljišnim knjigama kao vlasnik niti posjednik pri katastru zemljišta, a spisu predmeta ne prileže dokazi da bi prodavatelj predmetne nekretnine – RIZ Zagreb- Tvornica poluvodiča u stečaju bio pravni sljednik u odnosu na upisanu Radioindustriju ili pravni sljednik stjecanja vlasništva prodavatelja u odnosu na upis u zemljišnim knjigama.

11. Stoga je za udovoljenje zahtjevu podnositelja prvenstveno potrebno dokazati u konkretnom slučaju pravni slijed prodavatelja RIZ Zagreb-Tvornica poluvodiča u stečaju u odnosu na predmetnu nekretninu i u odnosu na upisanog posjednika odnosno vlasnika glede predmetne nekretnine te u odnosu na postojeći upis u zemljišnim knjigama, čemu ovdje nije udovoljeno.

12. Zahtjev za pokretanje postupka provođenja promjena u katastru zemljišta može podnijeti vlasnik ili ovlaštenik, pravna ili fizička osoba koja ima pravni interes (članak 94. stavak 1. citiranog Zakona).

13. Kako zainteresirana osoba u konkretnom slučaju nije dokazala svoj pravni interes na način propisan citiranom odredbom Zakona, to je prvostupanjskim rješenjem koje je potvrđeno rješenjem tuženika pogrešno udovoljeno zahtjevu zainteresirane osobe za provođenje promjena u katastru zemljišta na način kako je to zatraženo na temelju ugovora od 4. srpnja 2001. godine koji ugovor se ne može smatrati dokazom o pravnom interesu zainteresirane osobe jer za to nema osnove u konkretnom slučaju iz naprijed navedenih razloga.

13.1. Naime, obzirom na utvrđeni nedostatak pravnog interesa zainteresirane osobe u smislu članka 94. Zakona, koji interes ne proizlazi niti iz Ugovora na koje se poziva zainteresirana osoba (Ugovor zaključen između BIZ-Automacije p.o. u stečaju i AEI- Automatike od 28. listopada 1998. – potvrđen od javnog bilježnika, Ugovor o darovanju od 18. ožujka 2019., Ugovor od 4. srpnja 2000. i tabularna isprava), a koji interes je u konkretnom slučaju prvenstveno trebala dokazati zainteresirana osoba, već je navedeni nedostatak bio dovoljan razlog za odbijanje zahtjeva, a obzirom na upis u zemljišnim knjigama uz Grad Zagreb, treba uključiti i Republiku Hrvatsku.

14. Stoga je sud pogrešno odbio tužbu tužitelja uz obrazloženje koje je njome dano čime je povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

15. Promjenu podataka u katastarskom operatu zainteresirana osoba će moći zatražiti kada i ako bude raspolagala dokazom o pravnom interesu u smislu naprijed citirane odredbe članka 94. Zakona (dokaz o pravnom sljedništvu prodavatelja s upisanim vlasnikom nekretnine). Zainteresirana osoba odnosno podnositelj zahtjeva u predmetima promjene katastarskih podataka u katastru zemljišta prvenstveno mora dokazati vlasništvo prodavatelja ili pravni sljed prodavatelja.

16. Slijedom svega izloženog i utvrđenog, trebalo je na temelju odredbe članka 74. stavak 2. ZUS-a, odlučiti kao pod točkom I., II. i III. izreke presude, pri čemu će prvostupanjsko upravno tijelo u ponovnom postupku ponovno odlučiti o zahtjevu zainteresirane osobe, pri čemu je vezano pravnim shvaćanjem i primjedbama ovog Suda.

17. U odnosu na zatraženi trošak zainteresirane osobe odlučeno je kao pod točkom IV. izreke budući da zainteresirana osoba nije uspjela u sporu (članak 79. stavak 4. ZUS-a).

U Zagrebu, 12. prosinca 2024.

Predsjednica vijeća

Ana Berlengi Fellner