Republika Hrvatska
Županijski sud u Šibeniku
Šibenik, S. Radića 81
Gž Ob-43/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Maje Skorić, kao predsjednice vijeća, Ivane Čačić Brčić, kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Tonija Šantića, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja CĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Vera Kovač-Manjkas, odvjetnica u Bjelovaru, protiv tuženice OĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju punomoćnice Saja Oulovski i Nevena Oulovski, odvjetnice u Pakracu, radi razvoda braka, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru broj P Ob-51/2024-18 od 17. listopada 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 3. prosinca 2024.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tuženice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Bjelovaru broj P Ob-51/2024-18 od 17. listopada 2024.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom pod točkom I. izreke razveden je brak sklopljen 29. svibnja 1993. u [adresa] između tužitelja i tuženice, a koji je upisan u maticu vjenčanih Matičnog područja [adresa] za godinu 1993. pod rednim brojem 00006, dok je pod točkom II. izreke odlučeno da svaka stranka snosi svoj trošak postupka.
2. Protiv odluke o razvodu braka, sadržane u točki I. izreke prvostupanjske presude, žalbu je podnijela tuženica sadržajno zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno, odnosno nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se žalba uvaži.
3. Tužitelj u odgovoru na žalbu osporava njezine navode i predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu te potvrditi prvostupanjsku presudu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Predmet postupka je zahtjev tužitelja za razvod braka stranaka.
6. Suprotno žalbenim navodima, nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 6. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), čija primjena je utemeljena na odredbi članka 346. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 103/15, 98/19, 47/20 i 49/23, dalje ObZ), na koju tuženica sadržajno ukazuje u žalbi, jer iz sadržaja zapisnika s ročišta od 3. listopada 2024. proizlazi da je tom ročištu prisustvovala kako tuženica osobno tako i njezina punomoćnica te je tako tuženici bilo omogućeno raspravljanje pred sudom o svim činjenicama i dokazima provedenim u postupku, kao i predlaganje dokaza, pa nema osnove za zaključak da je tuženica bila onemogućena u raspravljanju odnosno predlaganju dokaza.
7. Ispitujući pobijanu presudu i postupak koji je prethodio njezinu donošenju sukladno odredbi članka 365. stavka 2. ZPP u vezi članka 346. ObZ, ocjena je ovog suda da u postupku nisu počinjene ni bitne povrede iz članka 354. stavak 2. ZPP na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
8. Neosnovani su i žalbeni razlozi pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava.
9. Naime, sud prvog stupnja je na temelju provedenih dokaza izveo pravilan zaključak da su u konkretnom slučaju ostvarene zakonske pretpostavke propisane odredbom članka 51. stavak 1. točka 2. ObZ za razvod braka budući da je utvrđeno da su bračni odnosi stranaka teško i trajno poremećeni. Takav zaključak ne proizlazi samo iz iskaza tužitelja, već u konačnici i iskaza tuženice koja je, u bitnom, potvrdila da je nastupilo narušenje odnosa s tužiteljem u kojeg nema povjerenja glede njegovog odnosa s drugim ženama. Pored toga, s obzirom da je tužitelj u svojem iskazu jasno i nedvosmisleno iskazao da nema mogućnosti da se pomiri s tuženicom i da se njihova bračna zajednica obnovi, to proizlazi da je došlo do teškog i trajnog poremećaja bračnih odnosa čime je i po ocjeni ovog suda ostvaren razlog za razvod iz članka 51. stavka 2. točke 2. ObZ.
10. Pri tome valja reći kako okolnost da se tuženica protivi razvodu braka nije u takvoj situaciji od značaja, jer u slučaju ispunjenja navedenih pretpostavki za razvod braka, protivljenje jednog od bračnih drugova razvodu braka nije razlog njegova održavanja, pri čemu nije odlučno kojem se od supružnika može pripisati krivnja za takve odnose ili tko je bio inicijator incidentnih situacija u braku stranaka.
11. Stoga, kako u konkretnom slučaju nisu ostvareni razlozi zbog kojih se prvostupanjska presuda pobija, kao ni oni na koje žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti, dok u odnosu na odluku o trošku žaliteljica u žalbi ne ističe posebne prigovore, to je žalbu tuženice valjalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu na temelju odredbe članka 368. stavak 1. ZPP.
U Šibeniku, 3. prosinca 2024.
PREDSJEDNICA VIJEĆA
Maja Skorić
