Republika Hrvatska
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske
Zagreb, Savska cesta 62
Poslovni broj: II Kž-467/2024-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Tomislava Juriše, predsjednika vijeća te mr.sc. Marijana Bitange i Sande Janković, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Martine Janković, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog VC, zbog kaznenog djela iz članka 230. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. i 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22. i 114/23., – dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi okrivljenog VC podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Rijeci, broj Kov-27/2024-5 (Kov- 23/2024.) od 30. rujna 2024. o produljenju istražnog zatvora nakon podignute optužnice, u sjednici vijeća održanoj 24. listopada 2024.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba okrivljenog VC kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem nakon podignute optužnice protiv okrivljenog VC, zbog kaznenog djela razbojništva iz članka 230. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. i 2. KZ/11., na temelju članka 127. stavka 4. i članka 131. stavka 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj 152/08., 76/09. i 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/2013., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24., dalje: ZKP/08.) produljen je istražni zatvor protiv okrivljenika po zakonskoj osnovi iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08. u koji mu je na temelju članka 124. stavka 2. točke 4. ZKP/08 uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 24. travnja 2024. pa nadalje.
2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio okrivljeni VC po branitelju, odvjetniku Marinu Kuvaču, bez navođenja žalbene osnove, s prijedlogom da Visoki kazneni sud Republike Hrvatske žalbu prihvati te ukine pobijano rješenje i nadoknadi branitelju trošak sastava žalbe.
3. Prije održavanja sjednice vijeća spis je, u skladu s člankom 495. u vezi sa člankom 474. stavkom 1. ZKP/08., prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
4. Žalba nije osnovana.
5. Visoki kazneni sud Republike Hrvatske ocjenjuje kako je prvostupanjski sud pravilno utvrdio postojanje opće i posebne pretpostavke za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora protiv okrivljenog VC po zakonskoj osnovi iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08. Jednako tako, s pravom prvostupanjski sud zaključuje kako se za sada istražni zatvor ne može zamijeniti blažom mjerom.
5.1. Za svoju odluku prvostupanjski sud je iznio jasne, valjane i dostatne razloge koje u cijelosti prihvaća drugostupanjski sud. Stoga, nije ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. na koju upire žalitelj kada navodi da pobijano rješenje ne sadržava razloge o odlučnim činjenicama u pogledu postojanja okolnosti na kojima se temelji posebna pretpostavka za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08., kao ni u pogledu nesvrhovitosti primjene blažih mjera. Jednako tako, nije osnovan žalbeni navod okrivljenika da je produljenjem istražnog zatvora prvostupanjski sud pogrešno primijenio odredbe ZKP/08. pa da je time ostvarena bitna povreda iz članka 468. stavka 3. ZKP/08., s obzirom na to da je takav žalbeni navod u biti usmjeren na pogrešno utvrđeno činjenično stanje jer žalitelj smatra da je istražni zatvor trebalo zamijeniti mjerama opreza.
6. Naime, okrivljenik je osnovano sumnjiv da je oštećenicu radi ostvarenja protupravnog cilja nekoliko puta udario kamenom u glavu, nakon čega joj je otuđio torbicu te se udaljio i time uspio u svom naumu pribavljanja imovinske koristi. S obzirom na navedeno, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da je opisanim načinom postupanja okrivljenik iskazao značajan stupanj upornosti i drskosti te značajan stupanj kriminalne volje radi ostvarenja protupravnog cilja. Kada se navedenom pridoda okolnost osuđivanosti okrivljenika zbog dva kaznena djela od kojih je jedno imovinskog karaktera, a drugo s elementima nasilja, dok je u ovome postupku okrivljenik osnovano sumnjiv za počinjenje težeg kaznenog djela koje karakteriziraju oba elementa imovinskog i nasilnog karaktera, očigledno je da je protupravno ponašanje okrivljenika progrediralo na teže. Stoga, neosnovano žalitelj tvrdi da ranija osuda nije ni u kakvoj vezi s predmetnim kaznenim djelom kao i da je osuđen puno ranije od inkriminiranog razdoblja, budući da pravomoćna presuda potječe iz 2024. prema izvatku iz kaznene evidencije.
7. Dakle, opravdan je zaključak prvostupanjskog suda da težina okolnosti počinjenja kaznenog djela, te iskazana upornost i kriminalna volja uz raniju kaznenopravnu osuđivanost okrivljenika, upućuju na opasnost od ponavljanja kaznenih djela na strani okrivljenika koja je takvog intenziteta da se ne može uspješno otkloniti niti jednom drugom blažom mjerom umjesto istražnog zatvora.
8. Protivno navodima žalitelja, nije došlo do povrede načela razmjernosti kada se uzme u obzir u skladu s člankom 122. stavkom 2. ZKP/08. razmjer između težine kaznenog djela za koje je okrivljenik osnovano sumnjiv, kazne koja se, prema podacima kojima raspolaže sud, može očekivati u postupku, kao i potrebe određivanja i trajanja istražnog zatvora, pri čemu ne prijeti iscrpljivanje rokova trajanja istražnog zatvora iz članka 133. ZKP/08.
9. Slijedom navedenoga, imajući u vidu ozbiljnost i težinu okolnosti na kojima se temelji istražni zatvor, produljenje istražnog zatvora je razmjerno postizanju opravdanog cilja, jer u konkretnom slučaju zahtjevi javnog interesa i očuvanja sigurnosti pretežu nad pravo okrivljenika na slobodu. U odnosu na zahtjev žalitelja za naknadom troška žalbe, napominje se kako o tome odlučuje prvostupanjski sud.
10. Kako ispitivanjem pobijanog rješenja, u skladu s odredbom članka 494. stavka 4. ZKP/08., nije utvrđeno da bi bile ostvarene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci ovoga rješenja.
U Zagrebu 24. listopada 2024.
Predsjednik vijeća:
Tomislav Juriša
