Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Poreču - Parenzo

52440 Poreč-Parenzo, Turistička ulica 2

Poslovni broj: O-499/2024-13

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo po sucu pojedincu mr. sc. Marčeli Štefanuti, temeljem pisanog prijedloga višeg sudskog savjetnika Ivana Turkovića, u ostavinskom postupku iza pok. JH rođenog **.**.1955., a umrlog **.**.2024., OIB [osobni identifikacijski broj], radi odluke o prijedlogu za odvajanje ostavine i opoziv izvršitelja oporuke, dana 23. listopada 2024.,

r i j e š i o  j e

I Odbija se zahtjev treće osobe ŠH za odvajanje ostavinske imovine podnesen 13. svibnja 2024. kao neosnovan.

II Opoziva se SH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], odvjetnik iz Hraste & Partneri Odvjetničkog društva d.o.o. [adresa], OIB 85281016597, kao izvršitelj oporuke ostavitelja JH sastavljene u Zagrebu, 21. travnja 2015.

III Protiv rješenja o opozivu izvršitelja oporuke nije dopuštena žalba.

IV Opozvani izvršitelj oporuke se upozorava da odgovara za svu eventualnu štetu koja bi proizašla iz radnje koju bi on nakon opoziva izvršavao kao izvršitelj oporuke.

V Odbacuje se prijedlog SH za određivanje privremenih mjera u ovome postupku.

Obrazloženje

1. Kod ovog suda je u tijeku ostavinski postupak iza pok. JH rođenog **.**.1955., a umrlog **.**.2024., OIB [osobni identifikacijski broj]. Na nasljedstvo su temeljem oporuke i zakona pozvana djeca ostavitelja HH iz [adresa] i iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], i JHE iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po punomoćnici Martini Arapinac Radičević, odvjetnici iz Zagreba i punomoćniku Mladenu Čaržavecu, odvjetniku iz Zagreba.

2. Dana 13. svibnja 2024. zaprimljen je prijedlog za odvajanje imovine od ostavine podnesen od strane treće osobe ŠH iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Čedi Prodanoviću, odvjetniku iz Zagreba. U svome prijedlogu isti u bitnome navodi da je on vlasnik umjetničke gipsane skulpture Tri Gracije autora kipara pok. DH vrijednosti 60.000,00 eura koju da je stekao kupovinom u galeriji Macura u Beču od galerista TH prije 30 godina. Podnositelj i ostavitelj JH da su u jesen 2017. dogovorili da će podnositelj predati umjetničku gipsanu skulpturu UH ostavitelju, kako bi ostavitelj, kao nositelj autorskih prava pok. DH, u [adresa] organizirao izradu dva brončana odljevka navedene skulpture. Sukladno dogovoru, ostavitelj da je podnositelju, nakon što podnositelj podmiri trošak izrade svog brončanog odljeva, trebao vratiti originalnu gipsanu skulpturu i jedan primjerak brončanog odljeva dok bi ostavitelj sebi zadržao drugi primjerak brončanog odljeva. Podnositelj da je unaprijed podmirio ostaviteljev trošak izrade brončanog odljeva skulpture u iznosu od 2.000,00 eura te da ju je po izradi preuzeo. Međutim, kada je brončanu skulpturu primio, podnositelj da je utvrdio da ista nije bila zadovoljavajuće i ugovorene kvalitete, s obzirom da brončana skulptura nije bila izrađena sukladno dogovoru, odnosno budući da je brončani odljev izrađen kao tri figure fiksirane na ploču, dok da se gipsani original sastoji od tri samostalne figure na ploči koje se mogu pomicati. Stoga da se podnositelj u travnju 2018. putem e-maila obratio ostavitelju kako bi dogovorili povrat predanog gipsanog originala, kao i predaju brončanog odljeva i povrat plaćenog iznosa od 2.000,00 eura. Podnositelj također navodi da je neovisno o navedenom dogovoru vezanim uz skulpturu UH, s ostaviteljem JH također imao sporazum glede tri umjetničke skulpture u vlasništvu ostavitelja, koje je ostavitelj prethodno predao podnositelju radi komisione prodaje u galeriji podnositelja u [adresa]. Odredbom čl. 368. Zakona o obveznim odnosima da je propisano kako u slučaju raskida ugovora, odnosno ovdje raskida ugovora o komisionoj prodaji glede tri skulpture ostaviteljog, raskida ugovora o kupoprodaji brončanog odljeva skulpture Tri gracije i raskida/otkaza ugovora o posudbi gipsane skulpture Tri Gracije nastalim raskidom obje strane imaju pravo zahtijevati vraćanje danog odnosno da uzajamna vraćanja treba obaviti po pravilima za ispunjenje dvostranoobveznih ugovora. Predlagatelj dalje navodi da unatoč svemu navedenom, ostavitelj JH je odbio da se predaja izvrši na predmetni način, neutemeljeno tražeći povrat svoje tri umjetničke skulpture navodne vrijednosti 44.000,00 eura i odlažući povrat novčanog iznosa od 2.000,00 eura i protupravno prisvojenog gipsanog originala skulpture Tri Gracije vrijednosti 60.000,00 eura za neko kasnije, neutvrđeno vrijeme. Ostavitelj da je dana 19. studenog 2019. godine putem punomoćnika e-mail porukom ponovno obavijestio podnositelja kako mu odbija vratiti njegovu skulpturu, postavljajući i dodatne, potpuno neutemeljene uvjete. Osim navedenog, ostavitelj JH da je kao dodatni uvjet za povrat originalne gipsane skulpture podnositelju, naveo i kako inzistira da mu podnositelj potpiše izjavu da predmetna skulptura nije original, kao i da podnositelj ne može raditi odljeve bez znanja i suglasnosti ostavitelja JH. Predlagatelj navodi da je takav zahtjev ostavitelja potpuno neutemeljen, te da je očigledno postavljen kako bi ostavitelj odugovlačio i u konačnosti u potpunosti onemogućio sporazumnu, opisanu primopredaju, i na taj način zadržao odnosno sebi prisvojio podnositeljevu skulpturu Tri Gracije. Podnositelj također navodi da on može dokazati kako je predmetnu gipsanu skulpturu kupio u galeriji Macura u Beču od galerista TH prije otprilike 30 godina, pa ista nije mogla biti dio ostavine koja je smrću DH prešla na ostavitelja JH. Predlagatelj također navodi da iz izloženog proizlazi kako je ostavitelj JH u jesen 2017. godine dobio gipsanu skulpturu Tri Gracije od podnositelja ŠH radi organiziranja izrade dva brončana odljeva, te nakon izvršenog posla predmetnu skulpturu podnositelju unatoč opetovanim pozivima podnositelja, da nije vratio, s ciljem da je protupravno prisvoji. Podnositelj dalje navodi da je on kako bi osigurao povrat originalne skulpture Tri Gracije pokrenuo parnični postupak koji da se vodi u Republici Sloveniji pred Općinskim sudom u Ljubljani pod posl. br. II P 1153/2019. Shodno, podnositelj postavlja zahtjev za odvajanje ostavine od imovine nasljednika jer da je razvidno da je ostavitelj JH utajio i sasvim neopravdano svojata predmetnu gipsanu skulpturu Tri Gracije te da je vjerojatno da će i nasljednici ostavitelja svojatati istu.

3. Na ročištu pred javnim bilježnikom dana 28. lipnja 2024. punomoćnica nasljednice je izjavila da predmetna skulptura nije u popisu umjetničkih djela koja čine ostavinsku imovinu te je izjavila: "Ona je predmet parničnog postupka koji se vodi u Sloveniji u kojem postupku je donesena prvostupanjska presuda u korist ostavitelja da mu se preda ista u posjed. Protiv prvostupanjska presude uložena je žalba i trenutno je predmet na žalbenom sudu.

4. Na ročištu pred sudom dana 10. rujna 2024. punomoćnik treće osobe ŠH je naveo da treća osoba ostaje kod podnesenog prijedloga za odvajanje ostavine, obzirom je podnositelj zahtjeva vlasnik umjetničke gipsane skulpture Tri Gracije autora kipara pokojnog DH. Istu pokretninu odnosno skulpturu da je podnositelj kupio prije 30 godina od galeriste TH te da podnositelj prijedlogu za izdvajanje ostavine nema ništa više za dodati. Punomoćnici nasljednica su pritom istaknuli da se o ovom predmetu raspravlja već na sudu u Sloveniji, te da je u tijeku žalbeni postupak i uskoro da se očekuje odluka povodom žalbe. Izvršitelj oporuke SH, odvjetnik iz [adresa] je pritom naveo da po njegovim saznanjima postupak pred sudom u Sloveniji je u prekidu zbog smrti JH te da je sada na nasljednicama da preuzmu predmetni postupak. Punomoćnica nasljednica je potom navela da po slovenskom zakonu ako stranka ima punomoćnika da se postupak ne prekida već da se isti nastavlja te je navela da su nasljednice ionako već preuzele predmetni postupak te da je isti u fazi odlučivanja o žalbi.

5. Zahtjev treće osobe ŠH za odvajanje ostavinske imovine u ovome postupku nije osnovan.

6. Odredba čl. 140. st. 1. Zakona o nasljeđivanju (NN br. 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19, dalje: ZN) propisuje da ostaviteljevi vjerovnici mogu zahtijevati u roku od tri mjeseca od otvaranja nasljedstva da se ostavina odvoji od imovine nasljednika, ako učine vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da bez odvajanja ne bi mogli namiriti svoju tražbinu. Stavak 2. predmetnog članka propisuje da u tom slučaju nasljednik ne može raspolagati stvarima i pravima ostavine, niti se njegovi vjerovnici mogu iz njih naplatiti, dok se ne naplate vjerovnici koji su zahtijevali odvajanje.

7. Treća osoba ŠH nije u ovome postupku dokazao vjerojatnost postojanja svoje tražbine prema ostavitelju. Isti u prilog svojih tvrdnji nije sudu dostavio tužbu podnesenu pred sudom u [adresa] prevedenu na hrvatski jezik po ovlaštenom sudskom tumaču. Također isti u prilog svojih tvrdnji nije sudu dostavio niti prvostupanjsku presudu suda u [adresa] koja bi bila prevedena na hrvatski jezik po ovlaštenom sudskom tumaču. Premda je među strankama nesporna činjenica da se pred sudom u [adresa] vodi postupak vezano za predmet glede kojeg treća osoba stavlja prijedlog za izdvajanje iz ostavine, navedena činjenica vođenja postupka sama po sebi nije dovoljna da bi predlagatelj svoju tražbinu u ovom postupku učinio vjerojatnom pogotovo imajući u vidu navode punomoćnice nasljednica da je u predmetnom postupku donesena prvostupanjska presuda u korist ostavitelja. Teret dokazivanja predmetne činjenice vjerojatnosti postojanja tražbine je upravo na trećoj osobi ŠH, a on to u ovome postupku nije učinio.

8. Međutim, čak i da je predlagatelj uspio u ovome postupku dokazati predmetnu pretpostavku do stupnja vjerojatnosti valja napomenuti da vjerovnici uz prvu pretpostavku (vjerojatnost postojanja tražbine) moraju učiniti vjerojatnom i drugu pretpostavku iz čl. 140. st. 1. ZN-a odnosno moraju učiniti vjerojatnom i opasnost da bez odvajanja ne bi mogli namiriti svoju tražbinu. Predmetnu opasnost treća osoba ŠH nije učinio vjerojatnom te stoga budući da nisu ispunjene sve kumulativno propisane pretpostavke iz čl. 140. st. 1. ZN-a to je valjalo riješiti kao u izreci ovoga rješenja. Naime, svrha odvajanja ostavine (separatio bonorum) je omogućiti vjerovniku ostavitelja da namiruje svoje potraživanje iz ostaviteljevih imovinskih prava, a da vjerovniku kod toga ne konkuriraju vjerovnici nasljednika sa svojim potraživanjem kao i zaštita vjerovnika od nasljednikovih raspolaganja, budući da nasljednik nije ovlašten raspolagati onim što je odvojeno sve dok potraživanje ostaviteljevih vjerovnika ne bude u cijelosti podmireno. Međutim, predlagatelj ŠH u svome prijedlogu odnosno zahtjevu za odvajanje ostavine niti ne navodi da bi nasljednice bile insolventne niti da bi iste bile u dugovima ili da bi uopće postojali vjerovnici nasljednica. Predlagatelj također ne navodi da bi nasljednice bile sklone rasprodaji svoje imovine ili izbjegavanju podmirenja dugova, već samo paušalno navodi da je vjerojatno da će i nasljednice ostavitelja svojatati predmetnu skulpturu, međutim, predmetni navod predlagatelj ničime ne dokazuje do stupnja vjerojatnosti.

9. Slijedom svega navedenog, a budući da nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 140. st. 1. ZN-a, riješeno je kao u točci I. izreke ovoga rješenja.

10. Iz točke 5.1. oporuke ostavitelja JH od 21. travnja 2015. (list 22-26) proizlazi da je za izvršitelja oporuke ostavitelj odredio gospodina SH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], odvjetnika iz Hraste & Partneri Odvjetničkog društva d.o.o. [adresa], OIB 85281016597.

11. Na ročištu pred javnim bilježnikom dana 28. lipnja 2024. punomoćnici nasljednica su izjavili da su nasljednice u cijelosti podijelile svu ostavinsku imovinu i osnovale zakladu "Umjetnik DH" u koju su sukladno želji oporučitelja unijele predmetna djela iz oporuke, budući da je postojeća zaklada koja je bila osnovana, bila u blokadi upravljanja nakon smrti zakladnika i ostavitelja koji su bili članovi upravljačkih tijela. Zbog svega naprijed iznijetog da je dužnost izvršitelja oporuke postala bespredmetna. Izvršitelj oporuke SH je pritom naveo da moli hitno izdavanje potvrde o svojstvu i ovlastima njega kao izvršitelja oporuke i to ne samo u odnosu na konkretna umjetnička djela već i ostale radnje u skladu sa zakonom. Također s obzirom da je po navodima izvršitelja oporuke izostala kooperativnost nasljednica u pogledu identifikacije konkretnih umjetnina za koje je ostavitelj želio da postanu dio nacionalne kulturne baštine, izvršitelj oporuke je predložio da se hitno odredi privremena mjera zaštite te imovine, a po potrebi i imenuje vještaka. Njegov prijedlog za izdavanje potvrde o svojstvu i ovlastima izvršitelja oporuke u konkretnom slučaju bi trebao biti u skladu s točkom IV. konkretno 4.1. i točka 5.1. oporuke u kojem je ostavitelj precizirao da sve umjetnine iz točke 2. konkretno 2.2. oporuke i to konkretnih 358 umjetničkih djela budu unesena u imovinu buduće zaklade i/ili muzeja DH za slučaj njihova osnivanja uz pokušaj postizanja međusobnog dogovora nabrojanih institucija, a sve kako bi navedena umjetnička djela postala dio nacionalne kulturne baštine. Potom su punomoćnici nasljednica naveli da vezano uz položaj izvršitelja oporuke, odvjetniku Silviju Hrasteu nije dana apsolutno nikakva dužnost u oporuci od dana 21. travnja 2015. niti je takva dužnost bila igdje navedena u točkama 4. i 5. predmetne oporuke. Stoga nasljednice smatraju da izvršitelj oporuke nema što izvršiti te mu stoga nije potrebno priznavanje nikakvog svojstva u ovom ostavinskom postupku kao niti prateće izdavanje potvrde o istom. Odvjetnik SH da ne može biti punomoćnik zaklade Džamonja jer da bi to podrazumijevalo da ima valjanu zakonitu punomoć koju nema jer trenutno predmetnu zakladu nema pravo nitko zastupati te da su sve punomoći ranije izdane, nevaljane. Punomoćnici nasljednica također su naveli da su nasljednice u cijelosti raspolagale ostavinskom imovinom u cijelosti poštujući volju svoga oca. U oporuci da nije nigdje navedeno o kojoj se točno zakladi radi, a da se zaista radilo o zakladi koju navodi ovdje prisutni odvjetnik SH, ostavitelj da bi od 2015. godine i sam prenio predmetna djela u novo osnovanu zakladu.

12. Podnesku od 27. lipnja 2024. koji je dostavljen na prije navedenom ročištu nasljednice HH i JHE predlažu sudu sukladno odredbi čl. 63. Zakona o nasljeđivanju opozvati izvršitelja oporuke, odvjetnika SH. Iste se pozivaju na odredbu čl. 61. st. 1. Zakona o nasljeđivanju kojom je izričito propisano da ako oporučitelj nije što drugo odredio, dužnost je izvršitelja oporuke naročito da u ime i za račun nasljednika vodi brigu i poduzima što je potrebno za očuvanje ostavine, da njome upravlja, da u ime i za račun nasljednika poduzima što je potrebno za isplatu dugova i zapisa vodeći u svakom pogledu brigu da oporuka bude izvršena onako kako je to oporučitelj htio. Zakonske nasljednice pritom ističu kako oporukom određeni izvršitelj oporuke ne obavlja svoje dužnosti u skladu sa oporukom i zakonom te da je isti u sukobu interesa. Pokojni JH, otac zakonskih nasljednica, da je sačinio dana 21. travnja 2015. oporuku u prostorijama Hraste & Partneri Odvjetničkog ureda d.o.o., [adresa], pred svjedocima CH i ŽH. Svojim nasljednicama oporučitelj je imenovao svoje jedine dvije zakonske nasljednice (kćeri) HH te JHE, a sve sukladno oporukom određenom omjeru, te je izvršiteljem oporuke imenovao gospodina SH. Nadalje, imenovani izvršitelj oporuke da je bio član Upravnog odbora Zaklade Džamonja, a čija je uloga u međuvremenu prestala (te koja Zaklada uslijed invalidnosti više ne djeluje). Međutim, imenovani izvršitelj oporuke da je, i to prije nego je oporuka uopće bila proglašena, dakle, prije nego što je isti i mogao prihvatiti svoju oporukom predviđenu ulogu izvršitelja oporuke, dana 16. travnja 2024. isplatio sam sebi s računa Zaklada Džamonja predujam za odvjetničke troškove za ostavinski postupak u iznosu od 5.000,00 eura. O navedenom iznosu, odnosno o predujmu per se, za postupak koji još nije niti bio pokrenut, nije bilo nikakvog dogovora, niti je u istom bilo tko drugi bio obaviješten (niti nasljednici, niti bivši članovi Upravnog odbora, niti Upravitelj Zaklade), već je imenovani izvršitelj oporuke iskoristio svoju (tada već završenu) funkciju u Zakladi kako bi se imovinski okoristio. Nasljednice također navode da gospodin SH u ovome postupku uporno ističe Zakladu Džamonja kao stranku u postupku te temeljem koje nastoji prikazati i svoj značaj u ovome postupku, međutim, isti da ignorira činjenicu da je sam ostavitelj u svojoj oporuci pod točkom 4.1. naveo "Ovom oporukom izražavam svoju izričitu želju da umjetnička djela iz toč. 2.2. ove Oporuke, u cijelosti budu unesena u imovinu buduće Zaklade i/ili Muzeja Dušan Džamonja za slučaj njihova osnivanja…". Dakle, ostavitelj da je izrazio izričitu želju da određena djela, koja u cijelosti nasljeđuje njegova kći HH budu unesena u Zakladu/Muzej koji se osnuje. Zaklada Tia Džamonja da je osnovana još 2020. godine, odnosno za vrijeme ostaviteljeva života, te da ostavitelj svo to vrijeme nije unio navedena djela u tu Zakladu niti je u bilo kojem trenutku odredio unošenje istih umjetničkih djela u tu određenu Zakladu. Navedena Zaklada u međuvremenu da je prestala djelovati, njezini članovi su ili umrli ili im je istekao mandat, te su nasljednice u smislu ostaviteljeve volje i izričite želje osnovale novu Zakladu u koju unose navedena djela. Stoga nije jasno zašto i s kojim motivom gospodin odvjetnik SH, kao izvršitelj oporuke u ovome postupku, uporno postupa svojevoljno te ističe svoje osobne želje, nepoštujući ni želje nasljednica niti ostavitelja/oporučitelja.

13. U svom podnesku od 10. srpnja 2024. izvršitelj oporuke SH se očituje na prije navedeni podnesak nasljednica kojim traže njegov opoziv te izvršitelj oporuke predlaže određivanje mjera osiguranja dijela ostavine te izdavanje Potvrde o njegovom svojstvu i ovlastima, sve kako slijedi. Izvršitelj oporuke otklanja iznesene navode nasljednica kao neistinite i neutemeljene u cijelosti, i to prvenstveno iz razloga što izvršitelj oporuke bez izdavanja zatražene potvrde o svojim svojstvima i ovlastima nije niti započeo s izvršavanjem svoje dužnosti koja proizlazi iz te funkcije. Stoga navodi da su svi izneseni navodi nasljednica u cijelosti paušalni i neosnovani. Što se tiče Zaklade Džamonja koja ima registrirano sjedište na adresi izvršitelja oporuke, izvršitelj oporuke navodi da predmetna Zaklada i dalje pravno egzistira pa da su netočni navodi nasljednica da ona više ne djeluje. Predmetno da je vidljivo i iz važećeg izvatka Registra Zaklade za Zakladu Džamonja. Izvršitelj oporuke navodi da je predmetna Zaklada paralizirana u situaciji u kojoj su oba zakladnika preminula, a mandati članova Upravnog odbora i Upravitelja zaklade da su istekli. Stoga u ovom trenutku da nema zakladnika koji bi mogli u skladu sa Statutom imenovati tijela zaklade, vodeći računa o odredbi čl. 12. Zakona o Zakladama koja propisuje da se mjesto zakladnika ne nasljeđuje, pri čemu konkretnim Ugovorom o osnivanju i Statutom Zaklade Džamonja nije određeno suprotno. Izvršitelj oporuke dalje navodi da je za razdoblje od osnivanja Zaklade Džamonja, pa od isteka mandata članova tijela Zaklade do smrti ostavitelja, ista Zaklada funkcionirala na način da je ostavitelj davao usmene ili pisane naloge izvršitelju oporuke vezano za plaćanja s računa Zaklade, kojim je izvršitelj oporuke upravljao u skladu s danim nalozima ostavitelja kao zakladnika. Nakon smrti ostavitelja izvršitelj oporuke da je nastavio uvjetno poduzimati radnje za ostavitelja kao zakladnika, kako bi Zaklada Džamonja ispunjavala obveze prema trećima te kako bi općenito funkcionirala dok se ne nađe rješenje nastale situacije. U tom pravcu, izvršitelj oporuke ne spori da je s računa Zaklade Džamonja plaćao prispjele račune nakon smrti ostavitelja, i to predujam odvjetničkih usluga, troškove knjigovodstveno-računovodstvenih usluga i dr., kako je to u ostalom radio i prije njegove smrti što mu je sve ostavitelj povjerio. O svemu tome da je uredno obavještavana knjigovotkinja Zaklade Džamonja gđa VH kao i upravitelj Zaklade gosp. Robert Kavazović Horvat iako je njegov mandat tad već bio istekao. Pri tome, da nije postojala obveza obavještavanja ostalih članova Zaklade Džamonja, vodeći računa da se mjesto zakladnika i članova tijela Zaklade prema zakonu ne nasljeđuje. Međutim, o predmetnom da je nasljednice obavijestio raniji upravitelj gosp. Robert Kavazović Horvat, te da su one i te kako bile upoznate. Uostalom, same nasljednice da se u svom podnesku od 27. lipnja 2024. na to pozivaju, pa da iz toga proizlazi da su s tim bile upoznate, suprotno navodima iznesenim u tom podnesku. Izvršitelj oporuke također navodi da sukladno točki 4.1. Oporuke Fedora HH od 21. travnja 2015. Zaklada Džamonja ima potencijalno pravo iz ostavine u odnosu na umjetnička djela iz toč. 2.2. Oporuke, a s obzirom na nalog i uvjet iz toč. 4.1. predmetne Oporuke. S druge strane, izvršitelj oporuke navodi da su nasljednice na ostavinskom ročištu izjavile da su osnovale zasebnu Zakladu pod nazivom Zaklada Umjetnik Dušan Džamonja, u koju su sukladno želji oporučitelja unijele predmetna umjetnička djela?? Izvršitelj oporuke dalje navodi da se upravo u tome ogleda interes nasljednica za opoziv izvršitelja oporuke budući da iste očito ne razumiju ili pogrešno tumače oporučni nalog koji da je moguć samo pod uvjetima koji su određeni u istome te da bi drugačija raspolaganja umjetničkim djelima iz točke 2.2. bila u suprotnosti sa oporukom i zakonom te da bi time nasljednice grubo se ogriješile o volji ostavitelja. Slijedom navedenog da izvršitelj oporuke nasljednicama očito predstavlja zapreku u ostvarenju njihova nauma, iako da je izričita želja ostavitelja bila da imenovani izvršitelj oporuke nadzire i vodi brigu da oporuka bude izvršena onako kako je to oporučitelj htio, pa tako i u odnosu na nalog iz točke 4.1. Oporuke. Izvršitelj oporuke dalje navodi da suprotno volji ostavitelja, nasljednice opisanim postupanjem očito imaju drugačije namjere kako bi izbjegle da impozantan umjetnički opus pok. DH od 358 djela, postane dio javne nacionalne umjetničke i kulturne baštine u skladu s željom autora pok. DH. Zbog toga, da se izvršitelj oporuke ne može oteti dojmu da nasljednice opisanim postupanjem u vidu osnivanja nove zaklade s istom svrhom (pored postojeće) te zahtjeva za opoziv izvršitelja oporuke, potencijalno žele privatizirati i zadržati pod svojim upravljanjem predmetne umjetnine iz toč. 2.2. Oporuke, iako je to u potpunosti suprotnosti ne samo s voljom ostavitelja, nego i konkretnog autora pok. DH koji je namjeravanom donacijom oduvijek htio biti dio javne nacionalne umjetničke i kulturne baštine Republike Hrvatske. To da je uostalom oduvijek bila životna misija njegova sina i ovdje ostavitelja, koju na žalost za života nije uspio realizirati. Zbog opisanog postupanja nasljednica izvršitelj oporuke predmetnim podneskom inzistira i predlaže ostavinskom sudu da temeljem odredbe čl. 202. Zakona o nasljeđivanju odredi privremene mjere radi osiguranja stvari i prava iz ostavine, i to pokretnina koje se nalaze u Vrsaru, na adresi [adresa], a zamolbeno preko suda ili javnog bilježnika u Zagrebu pokretnina koje se nalaze u stanu u [adresa] na adresi [adresa] i poslovnom prostoru – atelieru u Zagrebu, na adresi [adresa]. Također, izvršitelj oporuke predmetnim podneskom dodatno predlaže ostavinskom sudu da donese odgovarajuće rješenje kojim se određuje mjera zabrane otuđenja i opterećenja 358 umjetničkih djela autora DH prema Popisu C iz točke 2.2. Oporuke ostavitelja, do ispunjenja naloga iz točke 4.1. iste Oporuke. Izvršitelj Oporuke dalje navodi da iz navoda nasljednica na ostavinskom ročištu od 28. lipnja 2024. da su u novoosnovanu Zakladu umjetnik Dušan Džamonja unijele predmetna djela (Popis C iz toč. 2.2. Oporuke), proizlazi kako imaju namjeru predmetne umjetnine otuđiti iako za to nisu kumulativno ispunjeni uvjeti iz oporučno ostavljenog naloga ostavitelja, pa da je time učinjena vjerojatnom opasnost da bi bez takve mjere nasljednice spriječile ili znatno otežale ostvarenje tog naloga, osobito time što bi promijenile postojeće stanje stvari, odnosno vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete. Slijedom svega naprijed navedenog izvršitelj oporuke predmetnim podneskom predlaže odbiti zahtjev nasljednica za opoziv izvršitelja oporuke kao neosnovan u cijelosti, te odrediti privremene mjere radi osiguranja stvari i prava iz ostavine, naročito radi osiguranja te zabrane otuđenja i opterećenja 358 umjetničkih djela autora ĆH prema Popisu C iz toč. 2.2. Oporuke JH od 21. travnja 2015., u svezi s nalogom pod uvjetom iz toč. 4.1. te Oporuke, kao i da se izvršitelju oporuke izda potvrda o njegovom svojstvu i ovlastima sukladno odredbi čl. 61. st. 2. Zakona o nasljeđivanju.

14. Na ročištu pred sudom dana 10. rujna 2024. nasljednice su navele da se također protive bilo kakvom uvjetnom priznanju punomoći za zakladu Džamonja odvjetniku SH te ističu kako nema niti uvjeta za postavljanje istoga privremenim zastupnikom. Zaklada Džamonja da nema niti nikakvog pravnog interesa sudjelovati u ovom ostavinskom postupku prema mišljenju samih nasljednika. Na predmetnom ročištu izvršitelj oporuke čini nespornim da na zakladu JH nije nikada bila prenesena imovina iz Popisa "C" pokretnina. Isti pojašnjava da je Zaklada osnovana na njegovoj adresi sa osnovnom imovinom od 5.000,00 kuna kako bi ista predstavljala jedan od alata odnosno pravni okvir za vršenje donacija u Zakladu ako netko želi vršiti predmetne donacije (poslovni prostori, skladišta i drugo u skladu sa zakonom). Njegova uloga kao izvršitelja oporuke ako mu sud prizna to svojstvo bila bi da u skladu sa smjernicama koje je dao ostavitelj u samoj oporuci započnem pregovore s Ministarstvom kulture Republike Hrvatske, sa Gradom Zagrebom ili Općinom Vrsar ili drugim javnopravnim tijelom te da u tim pregovorima iznađu rješenje odnosno pravni okvir vezano za ispunjenje konačne volje ostavitelja da umjetnine DH tih 358 s Popisa "C" postanu dio nacionalne kulturne baštine. Izvršitelj oporuke navodi da je JH smatrao da njegove kćerke nemaju potencijal sprovesti upravo navedenu misiju te da je stoga upravo njega imenovao izvršiteljem oporuke. Tek će se u pregovorima koje izvršitelj oporuke namjerava ako mu sud prizna svojstvo izvršitelja oporuke voditi sa Ministarstvom kulture ili drugim prije opisanim tijelima definirati kroz koje instrumente će se ostvariti prije opisana svrha, odnosno da li će to biti putem zaklade ili na neki drugi način. Privremene mjere koje je predložio tijekom postupka predložio je prvenstveno kao izvršitelj oporuke jer drži da je potrebno zaštititi taj dio namijenjene ostavine od potencijalnih raspolaganja nasljednica tim više što iste preko punomoćnika na zadnjem ročištu najavljuju da će tu imovinu unijeti u neku drugu zakladu ili postojeću ako su je u međuvremenu osnovale. Punomoćnici nasljednica navode da ako je volja ostavitelja da gospodin SH upravlja njegovom imovinom onda da je trebao gospodina SH imenovati nasljednikom te mu u tom smislu dati jasne zadatke. Nasljednice posebno ističu da je upravo gospodom SH pisao oporuku u ime ostavitelja te da vjeruju da bi i volju ostavitelja da je takva kakvom on tvrdi da je vjerojatno i napisao u samoj oporuci. Trenutno iz oporuke da nije jasno na temelju čega gospodin SH smatra da bi upravo on trebao biti osoba koja upravlja umjetničkim djelima gospodina pok. DH. Nadalje, upravo da je sada gospodin SH naveo da je zaklada Džamonja samo jedan od mogućih alata za upravljanje umjetninama DH pa zašto onda to ne bi bila i novo osnovana zaklada koje su nasljednice same osnovale nakon smrti ostavitelja. Nasljednice ističu da su nakon smrti ostavitelja bile u kontaktu sa gospodinom SH, sa namjerom da staru zakladu Džamonja ožive, jer da je ista u blokadi upravljanja i nitko je ne može zastupati, ali je upravo gospodin SH to odbio tražeći da se njega imenuje upraviteljem Zaklade. Nasljednice su to odbile iz razloga što su nakon smrti ostavitelja izgubile povjerenje u gospodina SH iz razloga koji su već objasnile u prijedlogu za opozivom izvršitelja oporuke. Zbog toga su osnovale novu Zakladu sa istim ciljem i svrhom koja je navedena u samoj oporuci. Nasljednice navode da nemaju namjeru činiti ništa što bi bilo protivno volji samog ostavitelja. Zaključno nasljednice ističu da ako je gospodin SH toliko željan postupati po volji ostavitelja zašto je jednu od nasljednica navodio da oporuku osporava i traži svoj nužni dio. Na taj način bi definitivno ovaj postupak onemogućio a ujedno bi i onemogućio daljnje upravljanje umjetničkim djelima DH kako tvrdi da je želio ostavitelj i pokojni DH. Iste dodaju da je nova zaklada koju su osnovale nasljednice upisana u registar zaklada dokaz čega je priložen u spis predmeta. Iste navode da po njihovim saznanjima vezano za transakciju koja se navodi u prijedlogu za opoziv trenutno u tijeku nije nikakav postupak te da nasljednice za sada nisu podnosile nikakvu prijavu. Razlog tomu je činjenica da nasljednice žele mirno dovršiti ovaj ostavinski postupak. Punomoćnica nasljednica navodi na pitanje suda da li je itko od prisutnih pokretao postupak ukidanja Zaklade Džamonja, da je ona osobno bila u intenzivnoj komunikaciji sa uredom za Zaklade s namjerom da se nad zakladom provede likvidacija. Da joj je u toj komunikaciji priopćeno od strane djelatnika Ureda za zaklade što proizlazi iz samog Zakona o zakladama da je prethodno potrebno imenovati upravljačko tijelo zaklade koje će pokrenuti postupak likvidacije, a što nisu nasljednice uspjele jer nije se mogao postići dogovor sa gospodinom SH. Punomoćnik nasljednica također navodi: obzirom od kad je sastavljena oporuka osnovana zaklada i trenutka kada je ostavitelj preminuo prošlo je više godina tijekom kojih da je isti tog trena to želio unijeti predmetne umjetnine u Zakladu. Imovina prelazi na nasljednike u trenutku smrti ostavitelja tog trenutka su zakonske nasljednice i oporučne nasljednice postale vlasnicama cjelokupne imovine ostavitelja uključivo i predmetnih umjetnina da bi te umjetnine iz popisa C iste mogle unijeti u zakladu treba za to biti izdano odgovarajuće ostavinsko rješenje , a budući da su iste punoljetne i poslovno sposobne osobe svako raspolaganje sa njihovom imovinom od strane kolege SH bilo bi ne samo protuzakonito već i protuustavno.

15. Odredba čl. 61. st.1. ZN-a propisuje da ako oporučitelj nije što drugo odredio, dužnost je izvršitelja oporuke naročito da u ime i za račun nasljednika vodi brigu i poduzima što je potrebno za očuvanje ostavine, da njome upravlja, da u ime i za račun nasljednika poduzima što je potrebno za isplatu dugova i zapisa, vodeći u svakom pogledu brigu da oporuka bude izvršena onako kako je to oporučitelj htio.

16. Odredba čl. 62. st. 1. ZN-a propisuje da je izvršitelj oporuke dužan položiti sudu račun o svom radu, te odgovara za štetu koju je skrivio. Stavak 2. istog članka propisuje da izvršitelj oporuke ima pravo na naknadu troškova i na primjerenu nagradu za svoj trud, što će mu se na temelju odluke suda isplatiti na teret ostavine, ali ne umanjujući time vrijednost nužnog dijela.

17. Odredba čl. 63. ZN-a propisuje da sud može, na prijedlog stranke ili po službenoj dužnosti, opozvati izvršitelja oporuke, ako njegov rad nije u skladu s oporučiteljevom voljom ili sa zakonom. Stavak 2. predmetnog članka između ostalog propisuje da protiv rješenja o opozivu izvršitelja oporuke nije dopuštena žalba.

18. Odredba čl. 12. Zakona o zakladama (NN br. 106/2018, 98/2019 i 151/2022, dalje: ZZ) propisuje da ako aktom o osnivanju ili statutom zaklade nije drukčije određeno prava osnivača da sudjeluju u upravljanju zakladom ne prelaze na nasljednike ili pravne slijednike.

19. Uvidom u Statut Zaklade Džamonja (147-153) utvrđeno je da članak 4. predmetnog Statuta propisuje da zakladu osnivaju JH iz [adresa] i EH, [adresa] i to Ugovorom o osnivanju Zaklade Džamonja od 05. ožujka 2020. Također je utvrđeno da članak 13. st. 1. predmetnog Statuta propisuje da Upravni odbor ima 4 člana koji imenuju Zakladnici na vrijeme od 4 godine. Članak 17. st. 1. predmetnog Statuta propisuje da Upravitelja Zaklade bira i razrješava Upravni odbor Zaklade za vrijeme od 4 godine.

20. Uvidom u Odluku o imenovanju članova Upravnog odbora Zaklade Džamonja od 05. ožujka 2020. (154) utvrđeno je da su Zakladnici JH i EH JH ovom odlukom imenovali članove Upravnog odbora Zaklade Džamonja i to: 1. JH ovdje ostavitelj, 2. HH, kćerka ostavitelja, 3. EH, sada pokojna majka ostavitelja i 4. SH.

21. Uvidom u Odluku o imenovanju osoba ovlaštenih za zastupanje Zaklade Džamonja (Odluka o imenovanju upravitelja Zaklade Džamonja) od 05. ožujka 2020. (155) utvrđeno je da su članovi Upravnog odbora Zaklade Džamonja jednoglasno donijeli odluku o imenovanju Roberta Kavazovića Horvata iz Zagreba, Opatička ulica 2, upraviteljem Zaklade Džamonja, odnosno osobe ovlaštene za zastupanje.

22. Uvidom u Smrtovnicu (1-2) utvrđeno je da je ostavitelj JH umro **.**.2024.

23. Uvidom u Rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Jelene Maržić Benzija poslovni broj: O-5507/2023 od 27. listopada 2023. (101-104) utvrđuje se da je pok. EH iz [adresa], majka pokojnog JH, umrla **.**.2023.

24. Iz računa sa lista 333 spisa proizlazi da je SH dana 16. travnja 2024., dakle, nakon smrti ostavitelja JH koji je umro **.**.2024., nakon smrti i druge zakladnice Zaklade Džamonja odnosno EH koja je umrla **.**.2023. te nakon što je svim članovima Upravnog odbora Zaklade Džamonja pa tako i SH dana 05. ožujka 2024. istekao četverogodišnji mandat, kao i nakon što je upravitelju Zaklade Džamonja Robertu Kavazoviću Horvatu dana 05. ožujka 2024. istekao četverogodišnji mandat, izvršio isplatu iznosa od 5.000,00 eura u ime Zaklade Džamonja na račun svog odvjetničkog društva Hraste & Partneri Odvjetničkog društva d.o.o. i to predujma za odvjetničke usluge za ostavinski postupak iza pok. JH.

25. Iz cjelokupne dokumentacije u spisu i sadržaja očitovanja stranaka sud je utvrdio da izvršitelj oporuke SH postupa protivno volji oporučitelja JH izraženoj u oporuci od 21. travnja 2015. te protivno odredbama čl. 61. st. 1., čl. 62. st. 2. i čl. 63. st.1. ZN-a kao i protivno odredbama Zakona o zakladama. Naime, izvršitelj oporuke SH je kao član Upravnog odbora Zaklade Džamonja izvršio isplatu nakon što mu je istekao mandat člana Upravnog odbora i to svojem odvjetničkom društvu premda je to protivno odredbi čl. 62. st. 2. ZN-a. Također premda su osnivači predmetne Zaklade već prethodno preminuli, a svim je članovima Upravnog odbora kao i upravitelju Zaklade istekao četverogodišnji mandat, SH kao izvršitelj oporuke nije sukladno članku 42. stavku 1. točci 3. ZZ-a podnio zahtjev nadležnom sudu za donošenje odluke o ukidanju Zaklade kako bi se potom mogao provesti likvidacijski postupak sukladno odredbi čl. 43. ZZ-a te predmetna Zaklada sukladno odredbi čl. 45. ZZ-a brisati iz registra Zaklada budući je njezin rad uslijed isteka svih mandata, neimenovanja novih članova te smrti oba J, de facto onemogućen. Također izvršitelj oporuke SH tumači točku 4.1. Oporuke ostavitelja JH suprotno njenom sadržaju budući da u predmetnoj oporuci nije nigdje točno imenovana zaklada pa tako niti Zaklada Džamonja kao ona u koju bi trebalo prenijeti umjetnička djela iz točke 2.2. Oporuke. Postupajući na opisan način izvršitelj oporuke postupa protivno interesima nasljednica, a što je protivno odredbi čl. 61. st.1. ZN-a budući da po predmetnoj odredbi izvršitelj oporuke bi trebao postupati u ime i za račun nasljednika, te u skladu sa voljom oporučitelja.

26. Slijedom navedenog, a budući da su ispunjene pretpostavke iz čl. 63. st. 1. ZN-a to je riješeno kao u točci II. izreke ovoga rješenja.

27. Odluka iz točke III. izreke ovoga rješenja temelji se na odredbi čl. 63. st. 2. ZN-a.

28. Odluka iz točke IV. izreke ovoga rješenja temelji se na odredbi čl. 63. st. 4. ZN-a.

29. Odredba čl. 202. ZN-a propisuje da prije pokretanja ostavinskog postupka i tijekom njega, sve dok postupak ne bude pravomoćno okončan, sud će na zahtjev stranke radi osiguranja stvari i prava iz ostavine odrediti privremene mjere predviđene Ovršnim zakonom, ako stranka učini vjerojatnim opasnost da bi se bez takve mjere promijenilo postojeće stanje ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

30. Odredba čl. 179. ZN-a propisuje da se strankom u smislu toga zakona smatraju nasljednici i zapisovnici kao i druge osobe koje ostvaruju neko pravo iz ostavine.

31. Budući da upravo opozvani izvršitelj oporuke SH nije niti nasljednik, niti zapisovnik, niti druga osoba koja bi ostvarivala neko pravo iz ostavine to isti nije bio ovlašten sukladno čl. 202. ZN-a staviti zahtjev za određivanje privremenih mjera u ovome postupku radi osiguranja stvari i prava iz ostavine pa je stoga njegov zahtjev valjalo odbaciti.

32. Slijedom navedenog riješeno je kao u točci V. izreke ovoga rješenja.

U Poreču-Parenzo 23. listopada 2024.

S u d a c:

mr. sc. Marčela Štefanuti

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv točke I. i točke V. izreke ovoga rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa istog. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležan županijski sud, kao drugostupanjski sud. Protiv točke II., točke III. i točke IV. izreke ovoga rješenja žalba nije dopuštena.

D-na:

1. HH p.p. Martini Arapinac Radičević,

2. JHE p.p. Martini Arapinac Radičević,

3. treća osoba ŠH p.p. Čedi Prodanoviću,

4. odvjetniku SH.