Republika Hrvatska
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske
Zagreb, Savska cesta 62
Poslovni broj: II Kž-386/2024-5
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću za mladež sastavljenom od sudaca Željka Horvatovića, predsjednika vijeća te Maje Štampar Stipić i Slavena Vidmara, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Marijane Barišić, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog ZU, zbog kaznenih djela iz članka 166. stavka 1. i drugih Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18., 126/19. – dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi optuženika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Zadru broj Kvm-3/2024. (Kzd-2/2024.) od 1. kolovoza 2024. o produljenju istražnog zatvora u tijeku postupka nakon podignute optužnice, u sjednici održanoj 5. rujna 2024.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba optuženog ZU kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Uvodno citiranim rješenjem Županijskog suda u Zadru broj Kvm-3/2024. (Kzd- 2/2024.) od 1. kolovoza 2024. u tijeku postupka nakon podignute optužnice protiv optuženog ZU, zbog kaznenih djela spolne zlouporabe djeteta mlađeg od petnaest godina iz članka 158. stavka 2. KZ/11., zadovoljenja pohote pred djetetom mlađim od petnaest godina iz članka 160. stavka 1. KZ/11., teškog kaznenog djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta iz članka 166. stavka 1. u vezi sa člankom 158. stavkom 1. KZ/11. i nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari iz članka 331. stavka 1. KZ/11., produljen je istražni zatvor po zakonskoj osnovi iz članka 123. stavka 1. točke 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj 152/2008., 76/2009. i 80/2011., 91/2012. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/2012., 56/2013., 145/2013., 152/2014., 70/2017., 126/2019., 80/2022. i 36/2024., dalje: ZKP/08.).
2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio optuženi ZU po braniteljici, odvjetnici Dariji Krajini Štivičić iz svih "žalbenih razloga", s prijedlogom Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske da žalbu prihvati i ukine pobijano rješenje o produljenju istražnog zatvora i optuženika pusti da se brani sa slobode.
3. Spis je u skladu s člankom 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. ZKP/08., prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
4. Žalba nije osnovana.
5. Žalitelj opetovano osporava postojanje osnovane sumnje, koja osporavanja je drugostupanjski sud već otklonio u prethodnim odlukama o žalbama na rješenja o produljenju istražnog zatvora, upuštajući se u ocjenu vjerodostojnosti dokaza, koja ocjena nije u nadležnosti vijeća drugostupanjskog suda, a tako ni prvostupanjskog suda prilikom ocjene egzistiraju li i nadalje razlozi za produljenje mjere istražnog zatvora. Ocjenu tih dokaza dati će raspravni sud, nakon provedenog kontradiktornog postupka, tijekom kojeg će optuženik imati prilike iznijeti ove žalbene navode, budući da većina po svom sadržaju predstavljaju obranu, pa ih sud nije razmatrao.
5.1. Ovdje se ponovno skreće pozornost žalitelju da je optužnica protiv njega potvrđena, te je time za produljenje istražnog zatvora utvrđeno postojanje stupnja osnovane sumnje u dostatnoj mjeri.
6. Također, i u odnosu na tvrdnju da ne postoje ni posebne pretpostavke za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora žalitelj ponavlja već ranije isticane navode, da se mlt. oštećenica s obitelji odselila iz [adresa], a da on ima obiteljsku kuću u [adresa] gdje i prebiva, pa da više ne postoji mogućnost da njih dvoje dođu u kontakt, a i nadalje ističe svoju dosadašnju neosuđivanost. Međutim, i nadalje je ocjena drugostupanjskog suda, da valjanost odluke prvostupanjskog suda nije dovedena u pitanje, jer osim što je kaznena djela spolne zlouporabe i iskorištavanja djeteta moguće i ponoviti i izvršiti i neovisno o udaljenosti, opasnost od ponavljanja ovih kaznenih djela ne odnosi se samo na mlt. oštećenicu, već su od ovakvog postupanja optuženika u opasnosti i druge osobe. Zbog svega navedenog opasnost od ponavljanja kaznenih djela je i nadalje konkretna i predvidiva, te se ne može prevenirati mjerama opreza, naročito kada se ima u vidu znatna kriminalna količina koja se optuženiku stavlja na teret te duljina inkriminiranog razdoblja od pet godina koje je započelo kada je žrtva imala svega pet godina. Uz to, treba u vidu imati i visok stupanj kriminalne volje, upornost i bezobzirnost koju je optuženik pokazao pri počinjenju kaznenih djela koja mu se u ovom postupku stavljaju na teret.
6.1. Stoga, niti okolnost dosadašnje kaznenopravne neosuđivanosti optuženika i nadalje ne predstavlja značajnu okolnost koja bi s uspjehom dovela u pitanje pravilnost ocjene prvostupanjskog suda.
7. Prema tome, prvostupanjski sud pravilno zaključio da se opasnost o ponavljanja djela u konkretnom slučaju može prevenirati jedino produljenjem istražnog zatvora koji u ovom slučaju nije moguće zamijeniti niti jednom od propisanih mjera opreza iz članka 98. ZKP/08.
8. Kako ispitivanjem pobijanog rješenja, u skladu s odredbom članka 494. stavka 4. ZKP/08., nije utvrđeno da bi bile ostvarene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08. odlučeno je kao u izreci ovoga rješenja.
Zagreb, 5. rujna 2024.
Predsjednik vijeća:
Željko Horvatović
