Republika Hrvatska
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske
Zagreb, Savska cesta 62
Poslovni broj: II Kž-359/2024-5
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Horvatovića, predsjednika vijeća te Maje Štampar Stipić i Slavena Vidmara, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Srpak, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog NM, zbog kaznenog djela iz članka 153. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21. -dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi okrivljenog NM podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Splitu broj Kv I-56/2024. od 23. srpnja 2024. nakon podignute optužnice, u sjednici vijeća održanoj 4. rujna 2024.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba okrivljenog NM kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Splitu broj Kv I-56/2024. od 23. srpnja 2024., nakon podignute optužnice, zbog kaznenog djela silovanja iz članka 153. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. KZ/11., protiv okrivljenog NM produljen je istražni zatvor po osnovi u članku 123. stavku 1. točki 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. -Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24. - dalje: ZKP/08.).
2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio okrivljeni ĆM po branitelju, odvjetniku Ivi Smrke, bez navođenja žalbenog razloga, s prijedlogom da se preinači pobijano rješenje i vrati na ponovno odlučivanje, odnosno da se okrivljeniku ukine istražni zatvor.
3. Prije održavanja sjednice vijeća spis je, u skladu s člankom 495. u vezi sa člankom 474. stavkom 1. ZKP/08., prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske na uvid.
4. Žalba nije osnovana.
5. Po ocjeni Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, kao drugostupanjskog suda, pravilno je i potpuno prvostupanjski sud utvrdio postojanje razloga za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora protiv optuženika po osnovi iz članka 123. stavku 1. točka 1. ZKP/08. Za svoju odluku sud je dao jasne, određene, neproturječne i dostatne razloge u odnosu na postojanje osnovane sumnje kao opće pretpostavke, tako i u odnosu na postojanje posebnih pretpostavki za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora, a jednako tako i razloge zbog kojih nalazi da je jedino mjera istražnog zatvora podobna ostvariti svrhu zbog koje je istražni zatvor protiv optuženika i do sada primjenjivan i neprikladnosti zamjene blažim mjerama u vidu mjera opreza i jamstva, a te razloge u cijelosti prihvaća i drugostupanjski sud. 5.1. Nadalje, protivno žalbenim navodima prvostupanjski je sud pravilno utvrdio i obrazložio kako osnovana sumnja da je okrivljeni počinio inkriminirano kazneno djelo proizlazi prvenstveno iz personalnih dokaza na kojima se temelji podignuta optužnica. Osnovanost sumnje prilikom odlučivanja o potrebi daljnje primjene istražnog zatvora utvrđuje se na osnovu sadržaja postojećih dokaza bez ulaženja u vrijednosnu ocjenu i vjerodostojnost istih, dok će odluku o tome, je li okrivljenik počinio terećeno kazneno djelo, donijeti raspravno vijeće tek po završetku dokaznog postupka kroz ocjenu svih izvedenih dokaza, ukoliko optužnica bude potvrđena. Slijedom navedenog bez utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane odluke su žalbeni navodi kojim žalitelj ističe kako nije dokazana krivnja okrivljenika, kao i da u spisu ne postoji niti jedan dokaz na temelju kojeg bi se moglo teretiti okrivljenika.
6. Protivno daljnjim žalbenim navodima okrivljenika, prvostupanjski sud je s pravom izveo zaključak o postojanju posebne pretpostavke za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora, odnosno postojanje opasnosti od bijega.
7. Tako je ocjena drugostupanjskog suda, u odnosu na postojanje posebne zakonske osnove za produljenje istražnog zatvora iz članka 123. stavka 1. točke 1. ZKP/08. Naime, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da se u konkretnom slučaju radi o okrivljeniku koji nije državljanin Republike Hrvatske, nema na njezinom teritoriju prijavljeno prebivalište ili boravište niti je osobnim, obiteljskim ili poslovnim vezama vezan za područje Republike Hrvatske, već je državljanin Republike Kosova, koja ujedno nije članica Europske unije. Isto tako, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da je riječ o okrivljeniku koji je po saznanju da je protiv njega pokrenut ovaj postupak ubrzo napustio Republiku Hrvatsku, da bi potom protiv njega rješenjem suca istrage Županijskog suda u Splitu broj Kir-126/2024. bio određen istražni zatvor po zakonskoj osnovi iz članka 123. stavka 1. točke 1. ZKP/98., te su raspisane tjeralice i europski uhidbeni nalog koji je realiziran 25. lipnja 2024. kada je okrivljenik predan iz Republike Austrije. Dodatno imajući u vidu i težinu kaznenog djela koje mu se stavlja na teret i zapriječenu kaznu, ocjena je i drugostupanjskog suda kako postoji opravdana bojazan da bi okrivljenik boravkom na slobodi mogao pobjeći, te postati nedostupan pravosuđu Republike Hrvatske i tako omesti vođenje ovog kaznenog postupka, a rizik od bijega kod okrivljenika je takve razine da se i po ocjeni Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske ne može prevenirati određivanjem blažih mjera, a kako to u žalbi sugerira žalitelj.
7.1. Slijedom navedenog, bez utjecaja na pravilnost pobijanog rješenja je žalbeni navod okrivljenika kojim ističe da ga čeka posao u Republici Hrvatskoj te da ima adresu na području Republike Hrvatske na kojoj bi mogao boraviti, kao i žalbeni navod kojim se ističe da žrtva možda neće pristupjeti saslušanju.
8. Dakle, ista se svrha, protivno žalbenim navodima okrivljenika, ne bi mogla ostvariti zamjenom istražnog zatvora bilo kojom drugom mjerom iz kataloga blažih mjera propisanih odredbama ZKP/08., pa tako niti mjerama opreza iz članka 98. ZKP/08. ili jamstvom, a kako to u žalbi sugerira žalitelj. Za sada ne predstavljaju adekvatnu garanciju za uspješnu prevenciju opasnosti od bijega.
9. Kako ispitivanjem pobijanog rješenja, u skladu s odredbom članka 494. stavka 4. ZKP/08., nije utvrđeno da bi bile ostvarene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci ovoga rješenja.
Zagreb, 4. rujna 2024.
Predsjednik vijeća:
Željko Horvatović