Republika Hrvatska
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske
Zagreb, Savska cesta 62
Poslovni broj: II Kž-365/2024-5
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja dr.sc. Lane Petö Kujundžić, predsjednice vijeća te mr.sc. Ljiljane Stipišić i Snježane Hrupek- Šabijan, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Martine Janković, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog NV, zbog kaznenog djela iz članka 110. u vezi s člankom 34. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. - ispravak, 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22. i 114/23., dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi optuženika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu broj Kv I-140/2024. (K-23/2024.) od 26. srpnja 2024. o produljenju istražnog zatvora u tijeku postupka nakon podignute optužnice, u sjednici vijeća održanoj 27. kolovoza 2024.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba optuženog NV kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem nakon podignute i potvrđene optužnice protiv optuženog NV, zbog kaznenog djela protiv života i tijela – ubojstva u pokušaju iz članka 110. u vezi s člankom 34. KZ/11., pod točkom I izreke rješenja na temelju članka 127. stavka 4. i članka 131. stavka 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24. , dalje: ZKP/08.) produljen je istražni zatvor protiv optuženika iz zakonske osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08. Pod točkom II izreke rješenja optuženiku je u istražni zatvor uračunato vrijeme lišenja slobode od 29. siječnja 2024. pa nadalje.
2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio optuženi NV po branitelju odvjetniku Nebojši Bestiću, zbog "bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i neizricanja mjere opreza umjesto određivanja istražnog zatvora", s prijedlogom Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske da prihvati žalbu i preinači pobijano rješenje na način da ukine istražni zatvor, uz eventualno izricanje mjera opreza.
3. Prije održavanja sjednice vijeća spis je, u skladu s člankom 495. u vezi sa člankom 474. stavkom 1. ZKP/08., prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
4. Žalba nije osnovana.
5. Prema ocjeni Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio kako i nadalje postoje uvjeti za primjenu mjere istražnog zatvora protiv optuženika iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08. Jednako tako, s pravom je prvostupanjski sud utvrdio da se svrha istražnog zatvora u konkretnom slučaju ne može ostvariti mjerama opreza.
6. Protivno žalbenim navodima optuženika kojima nastoji osporiti postojanje osnovane sumnje, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio kako osnovana sumnja proizlazi iz dokaza na kojima se temelji potvrđena optužnica. Naime, činjenica da je potvrđena optužnica protiv optuženika upućuje na dostatan stupanj vjerojatnosti počinjenja kaznenog djela, dok okolnosti koje optuženik ističe u žalbi, da je dobrovoljno odustao od namjere da usmrti žrtvu, kao i da iz provedenih dokaza ne proizlazi činjenično utvrđenje opisano u optužnici te da sud nije prihvatio njegove dokazne prijedloge nisu predmet odlučivanja kod primjene mjere istražnog zatvora, nego o tome odlučuje raspravni sud koji će po završetku dokaznog postupka kroz ocjenu svih izvedenih dokaza donijeti odluku o postojanju krivnje optuženika za terećeno kazneno djelo. Stoga, nije u pravu žalitelj kada upire da su sada izvedeni dokazi proturječni odlučnim činjenicama pa da je ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. Jednako tako, pobijano rješenje se ne temelji se na zaključku o postojanju krivnje optuženika, već na postojanju osnovane sumnje, pa nije u pravu žalitelj da je pobijana odluka protivna načelu pretpostavke nedužnosti optuženika.
7. U odnosu na postojanje opasnosti od ponavljanja kaznenog djela, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio kako ta opasnost proizlazi iz načina i okolnosti počinjenja kaznenog djela, s obzirom na to da je optuženik osnovano sumnjiv za počinjenje kaznenog djela zbog banalnog povoda na štetu susjede, na način da je prilikom izmjere nekretnina između obitelji optuženika i oštećenice, dotrčao do obiteljske kuće oštećenice i zamahnuo lovačkim nožem u smjeru njezine glave, a direktan ubod u glavu je izbjegnut jer se oštećenica uspjela obraniti, u protivnom je prema mišljenju sudsko-medicinskog vještaka moglo doći do smrtne posljedice. Uz to, kada se ima u vidu da su međusobni odnosi između dvije obitelji od ranije narušeni te da je prema nalazu i mišljenju vještaka psihijatra u vrijeme inkriminiranog događaja optuženik bio smanjeno ubrojiv uslijed snažne afektivne tenzije, iznesene okolnosti po svom kvaliteti i značaju upućuju da bi optuženik, unatoč njegovoj neosuđivanosti, mogao, uslijed sličnog povoda, ponoviti istovrsno kazneno djelo ili dovršiti pokušano.
8. Uslijed svega navedenog, i po mišljenju drugostupanjskog suda, svrha istražnog zatvora iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08. se ne može ostvariti blažim mjerama kako to predlaže žalitelj, osobito kada se ima u vidu da su oštećenica i optuženik susjedi te su zbog blizine stanovanja između njih neizbježni susreti i kontakti. Unatoč tome što optuženik u žalbi navodi da ima mogućnost stanovanja na drugoj adresi na kojoj ima prijavljeno prebivalište, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio pod točkom 5.4. kako ta okolnost nije dostatna za otklanjanje opasnosti od ponavljanja kaznenog djela budući da iz podataka u spisu proizlazi kako optuženik većinu vremena stvarno boravi na adresi počinjenja kaznenog djela.
9. Dakle, žalba nije osnovana, a ispitivanjem pobijanog rješenja, u skladu s odredbom članka 494. stavka 4. ZKP/08., nije utvrđeno da bi bile ostvarene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, pa je na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08., odlučeno kao u izreci ovoga rješenja.
Zagreb, 27. kolovoza 2024.
Predsjednica vijeća:
dr.sc. Lana Petö Kujundžić
