Republika Hrvatska
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske
Zagreb, Savska cesta 62
Poslovni broj: II Kž-349/2024-5
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Horvatovića, predsjednika vijeća te Slavena Vidmara i Snježane Hrupek- Šabijan, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Srpak, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog HA, zbog kaznenog djela iz članka 110. u vezi s člankom 34. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21. i 114/22. dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi optuženika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Splitu, broj K-8/2024-37 od 15. srpnja 2024. o produljenju istražnog zatvora nakon izrečene nepravomoćne presude, u sjednici vijeća održanoj 20. kolovoza 2024.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba optuženog HA kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Splitu, broj K-8/2024-37 od 15. srpnja 2024., nakon izrečene nepravomoćne presude kojom je optuženi HA proglašen krivim, zbog kaznenog djela ubojstva u pokušaju iz članka 110. u vezi s člankom 34. KZ/11., te je uz primjenu članka 48. stavka 1. i članka 49. stavka 1. točke 2. KZ/11. osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 4 (četiri) godine, na temelju članka 131. stavka 3. u svezi članka 123. stavka 1. točke 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. -Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19., 80/22. i 36/24. - dalje: ZKP/08.) produljen je istražni zatvor protiv optuženika te je određeno da isti ima trajati i nadalje.
2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio optuženi HA po branitelju, odvjetniku Vinku Ljubičiću, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08., s prijedlogom da se prihvati žalba i ukine okrivljeniku istražni zatvor, te po branitelju, odvjetniku Vinku Gulišiji, bez navođenja posebne žalbene osnove, s prijedlogom da prihvati žalba i ukine okrivljeniku istražni zatvor uz mjere opreza. S obzirom da se žalbe međusobno nadopunjuju bit će razmatrane kao jedna žalba.
3. Prije održavanja sjednice vijeća spis je, u skladu s člankom 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. ZKP/08., prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
4. Žalba nije osnovana.
5. Po ocjeni Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, kao drugostupanjskog suda, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio postojanje razloga za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora protiv optuženika iz zakonske osnove iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08. Za svoju odluku sud je dao jasne, određene, neproturječne i dostatne razloge, kako u odnosu na postojanje osnovane sumnje kao opće pretpostavke, tako i u odnosu na postojanje posebne pretpostavke za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora. Jasni su i dostatni razlozi navedeni po prvostupanjskom sudu zbog kojih nalazi da je jedino mjera istražnog zatvora prikladna za ostvarenje svrhe zbog koje je istražni zatvor protiv optuženika i do sada primjenjivan i iz kojih razloga nije moguća njegova zamjena blažim mjerama. Stoga nije počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. kako to ističe žalitelj navodeći da se pobijano rješenje ne može ispitati jer razlozi su nejasni i u znatnoj mjeri proturječni.
6. Isto tako, prvostupanjski sud pravilno zaključuje kako opasnost od ponavljanja kaznenog djela na strani optuženika, unatoč njegovoj kaznenoj neosuđivanosti, proizlazi iz načina i okolnosti počinjenja istog za koja je osnovano sumnjiv koji se ogledaju u fizičkom napadu na oštećenika, s kojim je u poremećenim odnosima, i u kojeg je ispalio četiri hica iz ilegalnog vatrenog oružja, kojeg je nabavio samo mjesec dana ranije prije inkriminiranog događaja, a što je rezultiralo za žrtvu zadobivanjem ozljeda opasnim po život, a što sve upućuje na visok stupanj kriminalne volje, odlučnosti, i upornosti u činjenju kaznenog djela. Sve navedene okolnosti, u svom zbiru, dakle, čine pravilnim zaključak prvostupanjskog suda o postojanju opasnosti od ponavljanja kaznenog djela, a zbog čega su ispunjene zakonske pretpostavke za primjenu mjere istražnog zatvora po zakonskoj osnovi iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08.
7. Stoga je sud prvog stupnja, i prema ocjeni drugostupanjskog suda, s pravom isključio primjenu blažih mjera, jer se svrha istražnog zatvora u konkretnom slučaju ne može, s uspjehom ostvariti primjenom bilo koje druge mjere iz kataloga blažih mjera propisanih odredbama ZKP/08., jer iste ne predstavljaju adekvatnu garanciju za uspješno prevenciju predvidive opasnosti od ponavljanja kaznenog djela ili dovršenja istog.
7.1. Bez utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja je žalbeni navod kojim se ističe nedostatak velike kriminalne količine uslijed činjenice da je prvostupanjski sud presudio da je optuženik postupao s neizravnom namjerom, te navod kojim se ističe da je optuženik otac dvoje maloljetne djece, kao i da trenutno nema kaznenih postupaka u tijeku, te da se ispričao žrtvi i verbalizirao spremnost da naknadi štetu žrtvi.
8. Bez utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja je i žalbeni navod optuženika o vremenu njegovog dosadašnjeg boravka u istražnom zatvoru, te pozitivnom utjecaju istog na optuženika.
9. Isto tako, u tom kontekstu, a imajući u vidu da je optuženik sada već nepravomoćno osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 4 godine, dok se u istražnom zatvoru nalazi 10 mjeseci, neosnovano se žalbom ističe da ne postoji razmjer između težine kaznenog djela te kazne s jedne i daljnje primjene mjere istražnog zatvora protiv optuženika, s druge strane.
10. U odnosu na žalbene primjedbe žalitelja koje se poziva na sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava, kao i hrvatskih sudova smatrajući da se ista može primijeniti, napominje se žalitelju da se svaka odluka o primjeni mjere istražnog zatvora procjenjuje zasebno i sa svojim specifičnostima u vrijeme donošenja odluke. Pri tome doista uvjerenje suda o postojanju istražnozatvorske osnove mora proizlaziti iz osobitih okolnosti vezanih uz konkretan slučaj i uz konkretnu osobu pa činjenični argumenti iz neke druge odluke ne mogu biti relevantni za odluku u ovom predmetu.
11. Slijedom svega navedenog, a budući da ni ispitivanjem pobijanog rješenja, u skladu s odredbom članka 494. stavka 4. ZKP/08., nije utvrđeno da bi bile ostvarene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci ovoga rješenja.
Zagreb, 20. kolovoza 2024.
Predsjednik vijeća:
Željko Horvatović
