Republika Hrvatska
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske
Zagreb, Savska cesta 62
Poslovni broj: II Kž-311/2024-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Marije Balenović, predsjednice vijeća te dr.sc. Leona Kovačića i mr.sc. Ljiljane Stipišić, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Marine Kapikul, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog TŽ zbog kaznenog djela iz članka 110. u vezi članka 34. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18., 126/19., 84/21. i 114/22. – dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi optuženika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Puli-Pola, broj Kv I-121/2024. (K-3/2024.) od 12. travnja 2024., o produljenju istražnog zatvora u tijeku postupka nakon podignute optužnice, u sjednici vijeća održanoj 30. srpnja 2024.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba optuženog TŽ kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Uvodno citiranim prvostupanjskim rješenjem, u tijeku postupka nakon podignute optužnice protiv optuženog TŽ zbog kaznenog djela ubojstva u pokušaju iz članka 110. u svezi članka 34. KZ/11., na temelju članka 127. stavka 4. u vezi sa člankom 131. stavkom 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24. – dalje: ZKP/08.), produljen je istražni zatvor protiv optuženog TŽ po zakonskoj osnovi iz članka 123. stavka 1. točki 3. ZKP/08. te mu je u istražni zatvor uračunato vrijeme uhićenja i dosadašnje trajanje istražnog zatvora od 2. srpnja 2023. pa nadalje.
2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio optuženi TŽ, po branitelju, odvjetniku Nikši Radišiću iz žalbenih razloga bitnih povreda odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona na štetu optuženika te zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja' s prijedlogom da "drugostupanjsko tijelo ukine pobijano rješenje o produljenju istražnog zatvora i odredi da se osumnjičeni ima odmah pustiti na slobodu uz eventualnu primjenu mjere opreza obveznog redovitog javljanja nadležnoj osobi u PU Istarskoj.''
3. Spis je u skladu sa člankom 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. ZKP/08., prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
4. Žalba nije osnovana.
5. Prema ocjeni Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, prvostupanjski je sud pravilno utvrdio postojanje osnovane sumnje kao opće pretpostavke za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora protiv optuženog TŽ kao i posebne pretpostavke za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08. i to kao nužne i za sada jedine prikladne mjere kojom će se ostvariti istražnozatvorska svrha te za svoju odluku dao jasne i dostatne razloge koji su prihvatljivi i drugostupanjskom sudu. Jednako tako, prvostupanjski je sud iznio i dostatne razloge u odnosu na nemogućnost zamjene mjere istražnog zatvora blažim mjerama. Stoga nije počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. na koju ukazuje optuženik ističući da prvostupanjski sud u svojoj odluci nije dao jasne i potpune razloge glede zaključka da su ispunjeni svi zakonski uvjeti za određivanje istražnog zatvora u konkretnom slučaju.
5.1. Tako je prvostupanjski sud, protivno žalbenim prigovorima, pravilno utvrdio i valjano obrazložio kako osnovana sumnja da je optuženik počinio kazneno djelo koje mu se podignutom i potvrđenom optužnicom stavlja na teret u ovom kaznenom postupku, proizlazi iz dokaza na kojima se ista temelji. Time je i prema ocjeni drugostupanjskog suda, ispunjena opća zakonska pretpostavka iz članka 123. stavka 1. ZKP/08. za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora. Naime, za odlučivanje o postojanju temeljne pretpostavke za daljnju primjenu istražnog zatvora dostatan je odgovarajući stupanj osnovane sumnje da je optuženik počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret, a koja proizlazi iz potvrđene optužnice i svih dokaza na kojima se ista temelji, dok će odluku o kaznenoj odgovornosti optuženika i stupnju njegove krivnje ocjenjujući sve izvedene dokaze pojedinačno i u njihovoj ukupnosti, donijeti raspravno vijeće tek na završetku dokaznog postupka.
6. Nasuprot žalbenim navodima, prvostupanjski sud je s pravom izveo zaključak o postojanju posebne pretpostavke za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora, odnosno postojanje opasnosti od ponavljanja kaznenog djela kao jedine mjere kojom se u konkretnom slučaju može postići svrha istražnog zatvora.
6.1. Naime, kada se analizira težina, način i okolnosti počinjenja kaznenog djela koje se optuženiku stavlja na teret, iskazana upornost i kriminalna volja kao i činjenica da je optuženik tempore criminis bio smanjeno ubrojiv, dok iz psihijatrijskog vještačenja proizlazi da ima poremećaj ličnost prevalentno disocijalnog tipa te da je politoksikomanski ovisnik o više psihoaktivnih tvari (metadon, alkohol, anksiolitici, speed, kokain), te navedenom pridoda da je optuženik i ranije dolazio u sukob sa zakonom jer je pravomoćno osuđen za kazneno djelo teške tjelesne ozljede na uvjetnu osudu, a inkriminirano kazneno djelo je počinjeno za vrijeme roka provjeravanja, i po ocjeni drugostupanjskog suda, kod ovog optuženika egzistiraju one osobite okolnosti koje u svojoj ukupnosti i logičkoj povezanosti upućuju na postojanje konkretne i predvidive opasnosti od ponavljanja istih ili sličnih djela, koja se, može otkloniti isključivo mjerom istražnog zatvora kao nužnom i jedinom prikladnom mjerom. Osim toga, optuženik je i prekršajno kažnjavan zbog prekršaja protiv javnog reda i mira i nabavi i posjedovanju oružja što sve upućuje na neusklađenost njegovog ranijeg ponašanja sa zakonom i progresiju istog jer do sada izrečene sankcije očito nisu polučile svoju specijalnopreventivnu svrhu i odvratile optuženika od činjenja protupravnih radnji.
6.2. Slijedom svega navedenog, predložena mjera opreza obveznog javljanja policiji, u konkretnom slučaju, za sada, ne bi bila dostatna garancija za otklanjanje opasnosti od ponavljanja kaznenog djela koja nedvojbeno postoji.
7. Na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja nisu od utjecaja niti žalbene tvrdnje optuženika kojima nastoji minorizirati i relativizirati značaj i intenzitet iteracijske opasnosti, odnosno čimbenike koji na istu utječu, poput stupnja upornosti u protupravnom ponašanju.
8. Stoga prvostupanjsko rješenje sadrži dostatne i relevantne razloge koji opravdavaju činjeničnu i pravnu osnovu daljnje primjene mjere istražnog zatvora protiv ovog optuženika, pritom imajući u vidu ozbiljnost i težinu okolnosti na kojima se temelji istražni zatvor te je njegovo produljenje razmjerno postizanju opravdanog cilja, jer u konkretnom slučaju zahtjevi javnog interesa i očuvanja sigurnosti pretežu nad pravo optuženika na slobodu.
9. Imajući u vidu ozbiljnost i težinu okolnosti na kojima se temelji istražni zatvor, po ocjeni ovoga suda, u konkretnom slučaju nije povrijeđen niti tzv. dinamički princip, jer sve gore opisane okolnosti u svojoj ukupnosti za sada nisu izgubile na svojem značaju i relevantnosti zbog proteka vremena od određivanja istražnog zatvora, a niti je utvrđeno da bi prvostupanjski sud prilikom donošenja odluke o daljnjoj primjeni mjere istražnog zatvora, postupio na način koji bi predstavljao kršenje ustavnih i konvencijskih prava optuženika.
10. Usprkos žalbenoj tvrdnji da se optuženik skoro već godinu dana nalazi u istražnom zatvoru, Visoki kazneni sud Republike Hrvatske ocjenjuje kako pobijanom odlukom nije povrijeđeno niti načelo razmjernosti iz članka 122. stavka 2. ZKP/08. kada se uzme u obzir razmjer između težine počinjenog kaznenog djela, kazne koja se, prema podacima kojima raspolaže sud, može očekivati u postupku kao i potrebe određivanja i trajanja istražnog zatvora.
11. Slijedom iznesenog, a budući da ni ispitivanjem pobijanog rješenja, u skladu s odredbom članka 494. stavka 4. ZKP/08., nije utvrđeno da bi bile ostvarene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08. odlučeno je kao u izreci ovoga rješenja.
Zagreb, 30. srpnja 2024.
Predsjednica vijeća:
Marija Balenović
