REPULIKA HRVATSKA
Psp-131/23
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Ex vojarna Sveti Križ-Dračevac
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Živomiru Topić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja R. A. iz S., OIB: …, zastupan po pun. D. Č. odvj. u K. K., protiv
tuženika S. G. iz S.,, OIB: ….,
zastupan po pun. M. V. odvj. u S., radi smetanja posjeda, nakon glavne i javne rasprave održane dana 09. studenog 2023. god., u prisustvu pun. tužitelja D. Č. odvj. u K. K., i zamj. pun. tuženika R. V. odvj. u
S., dana 27. prosinca 2023. godine,
r i j e š i o j e :
I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi;
"-Time što je dana 13. svibnja 2020.g. u zgradi anagrafske oznake, S. sagrađenoj na nekretninama označenima kao čest. zem.
6211/37 i čest. zem. 6211/38 obje k.o. S., a na ulazna ''blindo'' vrata stana u zadnjem mirnom posjedu tužitelja, koji stan je položen u prizemlju desno u navedenoj zgradi, i koji se sastoji od jedne sobe, kuhinje s blagovaonicom, WC-a i kupatila ukupne površine 30,00 m2, na čitavu površinu tih vrata s vanjske strane nalijepila veći broj ljepljivih traka – selotejpa, naljepnica i oglasa, istovremeno uguravši u cilindar brave tužitelju nepoznatu tvar, otežavši time otključavanje iste brave, tužena G. S., OIB: …,
zasmetala je tužitelja A. R., OIB: …,
, 21000 S. u posljednjem mirnom posjedu naprijed opisanog stana,
uznemirivši ga u istom, pa se nalaže tuženoj G. S., OIB: …, da u roku od 24 sata uspostavi ranije posjedovno stanje kakvo je
bilo prije prethodno opisanog smetanja posjeda na način da zamijeni prethodno opisanim radnjama oštećeni vanjski panel istih tih ulaznih ''blindo'' vrata odgovarajućim novim panelom i zamijeni oštećeni cilindar brave novim uz istovremenu predaju odgovarajućih ključeva tužitelju, (podredno – ukloni i očisti panel ulaznih ''blindo'' vrata od većeg broja ljepljivih traka – selotejpa, naljepnica i oglasa, te očisti cilindar brave), te se tuženoj
G. S., OIB: …, zabranjuje svako
daljnje takvo ili slično smetanje posjeda tužitelja.
- Nalaže se tuženoj G. S., OIB: …., da u roku od petnaest dana nadoknadi tužitelju troškove ovog parničnog postupka
uvećan za zatezne kamate koje teku od donošenja rješenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.“ II Dužan je tužitelj u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 625,00 Eur / 4.709,06 Kn.
Obrazloženje
Tužitelj je dna 18. svibnja 2020. god., podnio ovom sudu tužbu protiv tužene u kojoj navodi da je zadnji mirni posjednik stana položenog u prizemlju zgrade sagrađene na čest. zem. 6211/37 i čest. zem. 6211/38 k.o. S., anagrafske oznake
S. koji stan je položen u prizemlju desno, i koji se
sastoji od jedne sobe, kuhinje s blagovaonicom, WC-a i kupatila ukupne površine 30,00 m2.
Svoj posljednji mirni posjed predmetnog stana tužitelj dokazuje i Ugovorom o najmu stana koji je kao najmodavac zaključio sa K. D. kao najmoprimcem dana 30. kolovoza 23019.g. i koji je ovjeren po javnom bilježniku A. Z. iz S. pod brojem …...g. dana 06. studenog 2019.g.
Po tužitelju, čest. zem. 6211/37 odgovarala bi kat. čest. zem. 4584/2 k.o. S.,
dok bi čest. zem. 6211/38 odgovara kat. čest. zem. 4584/3 k.o. S.
Dana 13. svibnja 2020.g. tužena je cjelokupnu površinu ulaznih ''blindo'' vrata u stan opisan u točki 1. ove tužbe s vanjske strane oblijepila ljepljivim vrpcama – selotejpima, i na ista zalijepila veći broj naljepnica i oglasa kako ''se iznajmljuje poslovni prostor''. Ujedno je u cilindar istih ulaznih vrata ugurala tužitelju nepoznatu tvar, a za koju tužitelj pretpostavlja da se radi o ljepilu. Unatoč tome, tužitelj još uvijek može, ali znatno otežano, otključati predmetna ulazna vrata i ući u stan. Predmetna ulazna ''blindo'' vrata sačinjena su od ''medijapan'' materijala. Svjedokom ovih radnji tužene je osim tužitelja, bio i G. A.R. sa adresom prebivališta u S., koji se tog zajedno s tužiteljem otišao do
predmetnog stana i tom prilikom svjedočio naprijed opisanom događanju.
Uslijed takvih radnji panel predmetnih ulaznih vrata sačinjen od ''medijapan'' materijala je trajno uništen, pa ga je potrebno zamijeniti novim. Isto se odnosi i na cilindar brave istih vrata. Navode iz ovog pasusa tužitelj temelji na ponudi trgovačkog društva M. E. d.o.o. D., čiji su radnici kao stručne osobe izvršile pregled oštećenja vrata i cilindra brave, zaključili kako su isti oštećeni ljepilima i smjesama veće kvalitete i jakosti, da su njihovim djelovanjem nastala trajna oštećenja koja nije moguće popraviti, da je iste djelove potrebno zamijeniti, te je stoga M. E. d.o.o. tužitelju izdalo predračun za takve popravke na iznos od ukupno 1.400,00 kuna. Istog dana tužitelj je prijavio predmetni događaj MUP-u RH.
Time je tuženica, naprijed navedenim i opisanim radnjama zasmetala tužitelja u njegovu zadnjem mirnom posjedu predmetnog stana, uznemirivši ga u istom. Tužitelj posebno naglašava sudu da je dana 08. svibnja 2020.g., u predmetu naslovnog suda Psp-46/2020 podnio tužbu protiv tužene, i njenog supruga P.
K. G., jer da su dana 07. svibnja 2020.g. zajednički i dogovorno presjekli žice koje dovode električnu energiju od mjerila električne energije do istog ovog stana, te time također uznemirili tužitelja u njegovu zadnjem mirnom posjedu iste stvari.
Sukladno navedenom, budući da je tužena naprijed opisanom radnjom smetala tužitelja u njegovu zadnjem mirnom posjedu stvari, tužitelj je predložio sudu da donese slijedeće rješenje;
„Time što je dana 13. svibnja 2020.g. u zgradi anagrafske oznake, S. sagrađenoj na nekretninama označenima kao čest. zem.
6211/37 i čest. zem. 6211/38 obje k.o. S., a na ulazna ''blindo'' vrata stana u zadnjem mirnom posjedu tužitelja, koji stan je položen u prizemlju desno u navedenoj zgradi, i koji se sastoji od jedne sobe, kuhinje s blagavaonicom, WC-a i kupatila ukupne površine 30,00 m2, na čitavu površinu tih vrata s vanjske strane nalijepila veći broj ljepljivih traka – selotejpa, naljepnica i oglasa, istovremeno uguravši u cilindar brave tužitelju nepoznatu tvar, otežavši time otključavanje iste brave, tužena
G. S., OIB: …, zasmetala je
tužitelja A. R., OIB: …, , 21000 S. u
posljednjem mirnom posjedu naprijed opisanog stana, uznemirivši ga u istom, pa se nalaže tuženoj G. S., OIB: …, da u
roku od 24 sata uspostavi ranije posjedovno stanje kakvo je bilo prije prethodno opisanog smetanja posjeda na način da zamijeni prethodno opisanim radnjama oštećeni vanjski panel istih tih ulaznih ''blindo'' vrata odgovarajućim novim panelom i zamijeni oštećeni cilindar brave novim uz istovremenu predaju odgovarajućih ključeva tužitelju, (podredno – ukloni i očisti panel ulaznih ''blindo'' vrata od većeg broja ljepljivih traka – selotejpa, naljepnica i oglasa, te očisti cilindar brave), te se tuženoj G. S., OIB: …, zabranjuje
svako daljnje takvo ili slično smetanje posjeda tužitelja.“
Tužitelj je pridržao pravo urediti tužbeni zahtjev u odnosu na način uspostave ranijeg posjedovnog stanja – zamjenom panela i cilindra, ili pak čišćenjem istih, a nakon što predloženi vještaci daju svoje nalaze i mišljenja na predmetne okolnosti.
U odgovoru na tužbu od 06. listopada 2022. god., tužena navodi da se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu.
Navodi da su tužbeni navodi u cijelosti neistiniti, te ističe prigovore nedostatka aktivne legitimacije tužitelja, promašene pasivne legitimacije tužene, te prigovor neurednosti tužbe s obzirom da je ista nepodobna za raspravljanje.
S obzirom na sve navedeno, a uvažavajući činjenicu da je potpisani punomoćnik tek današnjeg dana opunomoćen, to isti pridržava pravo do zaključenja prethodnog postupka se detaljno očitovati i predložiti dokazne prijedloge.
S obzirom na sve navedeno, predlaže tužbu odbaciti kao neurednu, podredno tužbene zahtjeve odbiti kao neosnovane uz osudu tužitelja na naknadu troškova postupka tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje temeljem odredbe članka 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima.
Na pripremnom ročištu dana 28. listopada 2022. god., tužitelj je dodatno na okolnost zadnjeg mirnog posjeda i smetanja posjeda od strane tužene predlažio saslušati i svjedoka K. D., S. i V. D.
S., te da vještak geometar prilikom očevida na licu mjesta osim
same identifikacije sačini skicu predmeta spora na kojima će prikazati i ulazna "blindo" vrata u samostalnu uporabnu cjelinu tj. stan, a kako je opisano u tužbenom zahtjevu.
Tužena na istom ročištu osporava da bi učinila radnju koju u tužbi navodi tužitelj, a u daljnjem tijeku postupka predlaže saslušati tuženu, njenog supruga P.
K. G. iz S., te svjedoke M. R.iz S.,
, M. B. iz S., , te M. Z. iz
P., , sve na okolnost navoda iz odgovora na tužbu, dakle da
tužena nije činila utužene radnje, kao i da tužitelj nije posjednik predmetnog prostora.
Donijetim rješenjem posl. br. Psp-51/20 od 14. prosinca 2022. god., ovaj sud je odredio prekid postupka do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se među strankama vodi pred ovim sudom pod posl. br. Psp-46/20.
Naime, pregledom spisa predmeta parničnog odjela ovog suda posl. br. Psp- 46/20, utvrđeno je da je tužitelj dana 08.svibnja 2020. god., podnio ovom sudu tužbu protiv tuženika G. P. K.(suprug tužene) i tužene G. S., oboje iz
S., i predložio sudu da donese odluku kako slijedi;
"Time što su dana 07. svibnja 2020. g. zajednički i dogovorno u zgradi anagrafske oznake, S. sagrađenoj na nekretninama
označenima kao čest.zem. 6211/37 i čest.zem. 6211/38 obje k.o. S. presjekli žice koje dovode električnu energiju od mjerila električne energije do stana u zadnjem mirnom posjedu tužitelja, koji stan je položen u prizemlju desno u navedenoj zgradi, i koji se sastoji od jedne sobe, kuhinje s blagovaonicom, WC-a i kupatila ukupne površine 30,00 m2, tuženici 1. G. P. K., OIB: …, 21 000 S. i pod 2. G. S. zasmetali su tužitelja A. R., OIB: …., 21 000 S. u posljednjem
mirnom posjedu naprijed opisanog stana, uznemirivši ga u istom, pa se nalaže tuženicima pod 1. G. P. K., OIB: …, , 21 000 S. i pod 2. G. S., OIB: …, da solidarno i u roku od 24 sata uspostave ranije
posjedovno stanje kakvo je bilo prije prethodnog smetanja posjeda na način da spoje žice koje dovode električnu energiju od mjerila električne energije do stana u zgradi sagrađenoj na čest.zem. 6211/37 i čest.zem. 6211/38 obje k.o. S., položenom u prizemlju desno u navedenoj zgradi, a koji se sastoji od jedne sobe, kuhinje s blagovaonicom, WC-a i kupatila ukupne površine 30,00 m2, i time omoguće nesmetano napajanje tog stana električnom energijom, te se tuženicima pod 1.
G. P. K., OIB: …, , 21 000
S. i pod 2. G. S. zabranjuje svako takvo ili slično smetanje posjeda
tužitelja."
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (N.N. br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00,129/00 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, u daljnjem tekstu ZV), propisuje u odredbi čl. 10 st.1, da osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik.
Nadalje je u odredbama čl. 21 st. 1. i st. 3 ZV-a, propisano da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo,
ima pravo na zaštitu posjeda. Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja.
Slijedom navedenog, ovaj sud je cijenio razvidnim je da tužitelj tuženoj G.
S., stavlja na teret jedan čin kojega smatra smetanjem posjeda predmetnog stana, a koji da se je dogodio dana 07. svibnja 2020. god., (tužbom u predmetu posl br. Psp-46/20), i dva čina koje smatra smetanjem posjeda predmetnog stana, koji da su se dogodili dana 13. svibnja 2020. god., (tužbom u ovom predmetu posl. br, Psp- 51/20).
Tužbom u predmetu posl. br. Psp-46/20 je ustao pred ovim sudom dana 08. svibnja 2020. god., dok je tužbom u ovom predmetu ustao dana 18. svibnja 2020. god., dakle sa obje tužbe je ustao pred ovom sudom u zakonom propisnom subjektivnom roku posjedovne zaštite od 30 dana od dana kad je saznao za prvi čin smetanja i počinitelja, a kojega smatra smetanjem posjeda predmetnog stana, i koji da se je dogodio dana 07. svibnja 2020. god., (u predmetu posl br. Psp-46/20), a koji rok je propisan citiranom odredbom čl. 21 st. 3 ZV-a.
Zakon o parničnom postupku (N.N. br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 70/19, u daljnjem tekstu ZPP), propisuje u odredbi čl. 191 st. 2, da ako tužitelj preinačuje tužbu tako da, zbog okolnosti koje su nastale nakon podnošenja tužbe, zahtijeva iz iste činjenične osnove drugi predmet ili novčanu svotu, tuženik se takvoj preinaci ne može protiviti.
Tužitelj u konkretnom slučaju nije u smislu citirane odredbe čl. 191 st. 2 ZPP- a, preinačio tužbu isticanjem i drugog zahtjeva uz postojeći u predmetu posl. br. Psp- 46/20, a nakon što su poduzeta naredna dva čina koje smatra smetanjem posjeda predmetnog stana, koji da su se dogodili dana 13. svibnja 2020. god., već je pred ovim sudom ustao protiv tužene sa sasvim novom tužbom u ovom predmetu dana 18. svibnja 2020. godine.
U predmetu posl. br. Psp-46/20, nije donijeto rješenje o spajanju parnica, a niti je bilo takvih dokaznih prijedloga, i to bilo do strane pun. tužitelja, bilo od stran pun. tuženika.
Ovaj sud je iz sadržaja provedenih dokaza u predmetu posl. br. Psp-46/20, nedvojbeno utvrdio da je među strankama koji su bivši poslovni partneri, u tijeku i imovinsko - pravni spor glede vlasništva predmetnog stana, a time i posjeda i prava na posjed predmetnog stana, a koji stan tužitelj daje u najam trećim osobama i tvrdi da ga je kupio od supruga tužene G.P. K..
U odredbi čl. 12 st. 1 ZPP-a, propisano je da kada odluka suda ovisi o prethodnom rješenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju još nije donio odluku sud ili drugo nadležno tijelo (prethodno pitanje), sud može sam riješiti to pitanje ako posebnim propisima nije drugačije određeno, a u odredbi čl. 213 st. 1, propisuje da će sud odrediti prekid postupka ako je odlučio da sam ne rješava o prethodnom pitanju.
Imajući u vidu da su sva tri naprijed navedena čina koja tužitelj smatra smetanjem posjeda predmetnog stana, i to kako u predmetu koji se vodi pod posl. br. Psp-46/20, tako i u ovom predmetu, nesumnjivo proizišla iz sukoba među strankama glede vlasništva, a time i posjeda i prava na posjed predmetnog stana, ovaj sud je cijenio kako nema nikakve dvojbe da odluka suda u ovom postupku koji se vodi radi smetanja posjeda predmetnog stana povodom poduzeta dva čina koje tužitelja smatra smetanjem posjeda, a koji da su se dogodili dana 13. svibnja 2020. god.,
dakle svega šest dana nakon poduzetog čina kojega tužitelj smatra smetanjem posjeda predmetnog stana u predmetu koji se među strankama vodi pod posl. br. Psp-46/20, ovisi o pravomoćnom okončanju parničnog postupka koji se radi smetanja posjeda predmetnog stana vodi među strankama pred ovim sudom pod posl. br. Psp-
46/20.
Obzirom da odluka suda u ovom postupku, ovisi o pravomoćnom okončanju parničnog postupka koji se radi smetanja posjeda predmetnog stana vodi među strankama pred ovim sudom pod posl. br. Psp-46/20, određen je prekid postupka do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se među strankama vodi pred ovim sudom pod posl. br. Psp-46/20, i to pozivom na odredbe čl. 213 st. 1 i 215 st. 4 ZPP- a.
Rješenjem Županijskog suda u S. posl. br. Gž-846/2023-2 od 13. rujna 2023. god., uvažena je žalba tužitelja i ukinuto rješenje ovog suda posl. br. Psp- 51/20 od 25. siječnja 2023., a predmet vraćen ovom sudu na daljini postupak. U obrazloženju ukidne odluke suda drugog stupnja se navodi da je prvostupanjski sud, kako proizlazi iz obrazloženja pobijanog rješenja, prekinuo ovaj postupak jer se pred istim sudom između stranaka vodi drugi parnični postupak u kojem tužitelj također traži posjedovnu zaštitu zbog drugog čina smetanja, pa smatra kako odluka u ovom predmetu ovisi o pravomoćnom okončanju tog postupka.
Izloženo stajalište prvostupanjskog suda je pogrešno.
Naime, pružanje posjedovne zaštite u smislu članka 21. do 25. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14), uvijek se odnosi na konkretan slučaj, odnosno na konkretni čin smetanja posjeda, te će se po odredbi članka 441. ZPP raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, dok je isključno raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.
Zbog izloženog razloga, u konkretnoj situaciji ne postoji pravna osnova za prekid postupka u ovom predmetu, pa je prvostupanjski sud u tom pravcu pogrešno primijenio materijalno pravo. Stoga je po odredbi članka 380. točka 3. ZPP riješeno kao u izreci rješenja pod I.
Stranke su zatražile parnični trošak.
Sud je u dokazne svrhe pregledao Ugovor o najmu stana od 30. 08. 2019. god., Prijepis posjedovnog lista Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar S. – Neslužbena kopija sa stanjem na dan 07.05. 2020. god., Izvod iz katastarskog plana Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar S. od
08. 05. 2020. god., tri fotografije, Ponudu-predračun br. … A. montaža d.o.o. S. od 15. 05. 2020. god., Tužbu zaprimljenu u predmetu ovog suda posl. br. Psp-46/20, Podatke sa središnjeg državnog portala – Ministarstva pravosuđe od 18.
05. 2020. god., te Rješenje Županijskog suda u S. posl. br. Gž-1794/16 od 19. rujna 2016. godine.
Tužbeni zahtjev nije osnovan.
U odredbi čl. 10 st.1 ZV-a, propisano da je osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin posjednik, a u odredbi st. 5 istog članka, propisano je da je s posjedom stvari izjednačeno faktično izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti glede neke nekretnine (posjed prava), pa se na posjed prava primjenjuju na odgovarajući način odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama zakona.
U odredbama čl. 21 st. 1. i st. 3 ZV-a, propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja.
Nadalje je u odredbi čl. 22. st. 1. ZV-a, propisano da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.
Slijedom svega navedenog, po ocjeni ovog suda je začuđujuće pravno stajalište suda drugog stupnja kada navodi da se pružanje posjedovne zaštite u smislu članka 21. do 25. ZV-a, uvijek odnosi na konkretan slučaj, odnosno na konkretni čin smetanja posjeda, a sve kada se ima u vidu općepoznata činjenica postojanja čitavog niza parničnih postupka, kako pred ovim sudom, tako i pred sudom drugog stupnja, u kojima tužitelji stavljaju na teret tuženicima više činova smetanja posjeda predmeta spora, i u kojima je sud dužan donijeti odluku o svim predmetnim činovima smetanja posjeda.
No neovisno o naprijed navedenom, ovaj sud nakon brižljive ocjene provedenih dokaza, cijeni da predmetne čini koje tužitelj cijeni činima smetanja posjeda predmetnog stana, i to obljepljivanje ljepljivim vrpcama vanjske strane ulaznih blindo vrata, te uguravanje u cilindar brave ulaznih blindo vrata nepoznate tvari za koju tužitelj pretpostavlja da se radi o ljepilu, a unatoč čemu tužitelj ipak može otežano otključati ulazna vrata i ući u stan, nisu čini smetanja posjeda predmetnog stana, već se eventualno radi o štetnim radnjama kojima je uzrokovana šteta, a koja šteta se upravo kako to proizlazi iz postavljenog tužbenog zahtjeva, u prvom redu popravlja uspostavom prijašnjeg stanja koje je bilo prije nego što je šteta nastala.
Naime, razvidno je da tužitelj i nakon počinjenja predmetnih čina koje stavlja na teret tuženoj, smatrajući da se radi o činima smetanja posjeda, za razliku od spornog čina smetanja posjeda u predmetu ovog suda posl. br. Psp-46/20, ni u čemu nije ograničen u posjedovanje, odnosno korištenju predmetnog stana, obzirom da ga tužitelj i nakon predmetnih čina posjeduje, odnosno koristi na identičan način kako ga je koristio i ranije.
Osim toga, općepoznato je da bilo kakva tvar, bila poznata ili nepoznata, ugurana u cilindar brave uzrokuje njenu potpunu neupotrebljivost, a nikako njeno otežano korištenje kako to navodi tužitelj, a općepoznate činjenice ne treba dokazivati sukladno odredbi čl. 221 st. 4 ZPP-a.
Tužitelju dakle, po ocjeni ovog suda predmetnim činima posjed predmetnog stana nije oduzet, a kada se ima u vidu da se među strankama vodi i imovinsko - pravni spor glede vlasništva predmetnog stana, a koji stan tužitelj daje u najam trećim osobama tvrdeći da ga je kupio od supruga tužene G. P. K.,
razvidno je da je predmetnim činima tužitelj uznemiren u nečemu sasvim drugom, a nikako u samom posjedu predmetnog stana.
Slijedom svega navedenog, a obzirom da u konkretnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke posjedovne zaštite u smislu citiranih odredbi čl. 21 st. 1. i st. 3 i čl. 22 st. 1 ZV-a, valjalo je bez daljnjeg raspravljanja odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti, te donijeti odluku kao u izreci rješenja.
Odluka o parničnom trošku se temelji na odredbi čl. 154 st. 1 ZPP-a. Tuženoj su priznati zatraženi troškovi zastupanja po punomoćniku, i to jednokratna naknada u visini od 250 bod., tj. iznosu od 500,00 Eur / 3.767,25 Kn, a priznati su i troškovi PDV-a u iznosu od 125,00 Eur / 941,81 Kn, sve sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.
U Splitu, 27. prosinca 2023. godine
S U D A C
Živomir Topić,v.r.
POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 8 dana od dana primitka rješenja. Žalba se podnosi Županijskom sudu u Splitu, putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.
DNA: - pun. tužitelja
- pun. tuženika