REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U RIJECI
Rijeka, Erazma Barčića 5
Poslovni broj: 7 Us I-1209/2023-6
U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Rijeci, po sucu Antunu Žagaru, uz sudjelovanje zapisničarke Nikoline Jakoplić, u upravnom sporu tužitelja 1. D. Š. iz G., I.G., K. V., R. S. i 2. G. P. iz Lj., C. d. c., koje zastupaju opunomoćenici iz O.d. Č. i p. d.o.o. P., D., protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu, Prolaz Frana Matejčića 8, radi uklanjanja građevine, 27. prosinca 2023.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I-362-02/23-02/280, URBROJ: 443-02-02-17-23-1 od 13. ožujka 2023.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova spora.
Obrazloženje
1. Rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I-362-02/23-02/280, URBROJ: 443-02-02-17-23-1 od 13. ožujka 2023. naređeno je investitorima D. Š. i G. P., ovdje tužiteljima, te I. G., J. O. i U. M. da u roku od 15 dana uklone zgradu za povremeni boravak oznake P. , površine 32 m² i nadstrešnicu površine 29 m², sve izgrađeno na k.č.br. . k.o. P., bez izvršne građevinske dozvole, te da izvrše poravnanje terena nakon uklanjanja.
2. Tužitelji su protiv tuženika pravodobno ovom Sudu podnijeli tužbu kojom osporavaju zakonitost navedenog rješenja. U tužbi ne osporavaju da bi predmetne radove izveli bez akta kojim se odobrava građenje, nego u bitnom navode da je tuženik za predmetnu lokaciju donio četiri rješenja o uklanjanju za četiri različita objekta, koja se odnose na nekretnine kojih su suvlasnici obveznici uklanjanja iz osporenog rješenja, a kojim rješenjima su obveznicima uklanjanja određeni svi suvlasnici, iako da su se u postupku investitori očitovali, koliko su s obzirom da su slovenski državljani i da se ne služe hrvatskim jezikom to mogli, tko je investitor kojeg objekta. S tim u svezi nadalje navode da im u postupku nije bilo omogućeno da se služe svojim jezikom, jer da im je sva dokumentacija dostavljena na hrvatskom jeziku, iako da je iz dokumentacije kojom je raspolagao tuženik bilo vidljivo da su slovenski državljani. Nadalje navode da se u konkretnom slučaju ne radi o građevini za čiju gradnju bi trebalo ishodovati akt kojim se odobrava građenje, već o pokretnoj (mobilnoj) kućici, koja da ne predstavlja građevinu u smislu članka 3. Zakona o gradnji. Također navode da im nije bilo omogućeno sudjelovanje na očevidu koji je proveden u postupku. Predlažu da Sud po provedenom postupku poništi tuženikovo rješenje.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz osporenog rješenja i predlaže da Sud tužbeni zahtjev odbije.
4. Sud je održao ročište za raspravu 18. prosinca 2023., na koje su pristupio samo opunomoćenik tužitelja, a kako je tuženik uredno pozvan, ročište je održano u njegovom odsustvu.
4.1. Tužitelji su na ročištu izjavili da ostaju kod navoda iznesenih u tužbi. Istaknuli su je predmetna građevina u međuvremenu uklonjena, i to da ju je uklonila investitorica I. G., što da potvrđuje njihove navode da nisu svi suvlasnici ni investitori svih građevina i da su rješenjima kakve je donio tuženik prisiljeni trpjeti izvršenje rješenja u odnosu na građevine koje u stvarnosti nisu mogli ukloniti, a da pritom ne ulaze u građanskopravne sporove s ostalim suvlasnicima, pri čemu da među samim suvlasnicima nema dileme tko je investitor koje građevine, o čemu da su se izjasnili u inspekcijskom postupku. Smatraju, kao što su naveli i u tužbi da je u slučaju kada je investitor poznat, odgovornost vlasnika supsidijarna kao i u slučaju treće nepoznate osobe, kada investitor nije poznat. Nadalje su naveli da je tužitelj G. P. objekt na nekretnini k.č.br. . kojega je investitor sam uklonio, dok da sada mora trpjeti izvršenje u ovome sporu za objekt kojega nije investitor. U spis su predali procjembeni elaborat za mobilne kućice na k.č.br. . i ., koji da se ne odnose na objekt iz predmeta ovoga spora, ali da se radi o istim objektima, a u kojima je sudski vještak dao mišljenje da predmetni objekt ne može potpadati pod nijednu od vrste građevine-zgrade, već da se radi o pokretnoj mobilnoj kućici na vlastitim kotačima.
5. Među strankama je u ovome sporu sporno je li tužiteljima pravilno naloženo uklanjanje predmetnih građevina.
6. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
7. U prvom redu, uvidom u spis predmeta upravnog postupka Sud je utvrdio da obveznici uklanjanja iz ovoga spora, kao što navode tužitelji, u spis dostavili podnesak u kojem je naveli tko je investitor koje od četiri građevina koje se nalaze na nekretninama kojih su obveznici uklanjanja suvlasnici. Međutim, navedeni podnesak obveznici uklanjanja dostavili su 15. travnja 2023., odnosno nakon donošenja osporenog rješenja, dok su se po pozivu tuženiku na izjašnjenje, podneskom koji je kod tuženika zaprimljen 13. siječnja 2023., obveznici uklanjanja očitovali da su investitori za svaku k.č.br. ., .,., . k.o. P. svi suvlasnici.
8. Stoga je slijedom navedenog, tuženik sukladno odredbi članka 113. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj 115/18, 117/21, dalje: Zakon o državnom inspektoratu) uklanjanje pravilno naložio svim suvlasnicima.
9. Nadalje, prema odredbi članka 14. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09, 110/21, dalje: Zakon o općem upravnom postupku) upravni postupak vodi se na hrvatskom jezikom.
10. Uvidom u spis predmeta upravnog postupka Sud je utvrdio da je tuženik dopisom od 15. prosinca 2022. na hrvatskom jeziku pozvao suvlasnike predmetnih nekretnina da se očituju o činjenicama i okolnostima bitnim za rješenje stvari, na koji poziv su se suvlasnici očitovali na hrvatskome jeziku, te nisu istaknuli da se ne znaju služiti hrvatskim jezikom niti se pozvali da im omogući služenjem slovenski jezikom.
11. Stoga, budući da se tužitelji nisu pozvali da im se omogući služenje slovenskim jezikom, a iz podneska koji su dostavili proizlazi da poznaju hrvatski jezik, Sud je tužbene navode i u ovome dijelu našao neosnovanim.
12. Nadalje, prema članku 106. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, dalje: Zakon o gradnji) građenju građevine se može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole, osim izuzetaka propisanih odredbama članaka 128.-130. Zakona o gradnji.
13. Prema odredbi članka 3. stavka 1. točke 11. Zakona o gradnji građevina građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.
14. S tim u svezi, gotova konstrukcija površine 32 m² na koju je postavljena nadstrešnica površine 29 m², kako je opisana u osporenom rješenju i zapisniku o obavljenom inspekcijskom pregledu od 13. prosinca 2022., te prikazana na fotografijama u koje se nalaze u spisu predmeta, prema shvaćanju Suda, predstavlja građevinu u smislu citirane odredbe članka 3. stavka 1. točke 11. Zakona o gradnji, jer se radi o sklopu nastalom građenjem iz citirane odredbe, na način da je na pokretnu kućicu gotove konstrukcije dograđena drvena nadstrešnica. Nadalje, predmetni sklop kao takav, više ne može predstavljati pokretnu kućicu, jer je izvjesno da se sklop takvih dimenzija više ne može prevoziti u prometu, a da se prije toga ne rastavi, barem ne bez posebnih dozvola, ukoliko bi i to bilo moguće.
14.1. Isto je pravno shvaćanje da dograđena pokretna kućica koja je dogradnjom relativno vezana s tlom i relativno trajno postavljena na određenoj lokaciji predstavlja građevinu u smislu članka 3. stavka 1. točke 11. Zakona o gradnji zauzeo i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudama poslovni broj Usž-4491/22-2 od 17. svibnja 2023. i dr.
15. Nadalje, za zakonitost rješenja nije odlučno što je inspekcijski pregled proveden u odsutnosti tužitelja, budući da u provođenju inspekcijskog nadzora, odnosno u postupku utvrđivanja činjenica na terenu nadležni inspektor nije dužan pozivati stranke da prisustvuju nadzoru jer se ne radi o utvrđivanju činjenica očevidom u smislu odredbe članka 68. stavka 3. Zakona o općem upravnom postupku a koje pravno shvaćanje je istaknuo i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj Usž-107/22-2 od 8. rujna 2022.
15.1. Međutim, uvidom u spis predmeta upravnog postupka Sud je utvrdio da su tužitelji u postupku aktivno sudjelovali, jer im je kao što je već navedeno, omogućeno izjašnjavanje o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnima za rješavanje predmetne upravne stvari, na što su pozvani dopisom od 15. prosinca 2022.
16. Slijedom svega navedenog, osporena odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom, stoga je na temelju članka 57. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine“ broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17, 110/21, dalje: Zakon o upravnim sporovima) tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan.
17. Tužitelji su postavili zahtjev za naknadu troškova spora u iznosu od 2.200,00 eura, uvećano za PDV, međutim, kako je odredbom članka 79. stavka 4. Zakona o upravnim sporovima propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, zahtjev im je odbijen kao neosnovan.
U Rijeci 27. prosinca 2023.
S u d a c
Antun Žagar
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 66. st. 5. ZUS-a).
Dostaviti:
- opunomoćenicima tužitelja odvjetnicima iz O. d. Č. i p. d.o.o. P., D.
- tuženiku Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Službi građevinske inspekcije, Ispostavi u Pazinu, Prolaz Frana Matejčića 8