Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Kžzd-84/2023-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od suca Marija Kovača, predsjednika vijeća, te sudaca Vlaste Šimenić-Kovač i Azre Salitrežić, članova vijeća, uz sudjelovanje Mee Ribić, zapisničara, u kaznenom predmetu protiv opt. D. M., OIB: …, zbog kaznenih djela iz čl. 177. st. 2. i dr. Kaznenog zakona ("Narodne novine", br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19 – u daljnjem tekstu KZ/11), odlučujući o žalbama optuženika podnesenih protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj Kzd-83/2023-4 od 17. listopada 2023., u sjednici vijeća održanoj 22. prosinca 2023.,

p r e s u d i o  j e

Djelomično se prihvaća žalba državnog odvjetnika, preinačuje se pobijana presuda kojom je opt. D. M. proglašen krivim zbog kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 2. i 3. KZ/11 i kaznenog djela povrede djetetovih prava iz čl. 177. st. 2. KZ/11 u odluci o uvjetnoj osudi i izriče da se opt. D. M. za kazneno djelo prijetnje na temelju čl. 139. st. 3. KZ/11 utvrđuje kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci, za kazneno djelo povrede djetetovih prava iz čl. 177. st. 2. KZ/11 utvrđuje se kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, a na temelju čl. 51. KZ/11 opt. D. M. osuđuje se na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 4 (četiri) mjeseca, a daljnjom primjenom čl. 57. KZ/11 opt. D. M. izriče se djelomična uvjetna osuda na način da neuvjetovani dio kazne iznosi 8 (osam) mjeseci, dok se uvjetovani dio kazne u trajanju od 8 (osam) mjeseci neće izvršiti ukoliko opt. D. M. u vremenu provjeravanja od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Splitu poslovni broj Kzd-83/2023-4, opt. D. M. proglašen je krivim zbog počinjenja kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnja, opisano u čl. 139. st. 2. i 3. KZ/11 a kažnjivo po čl. 139. st. 3. KZ/11 i kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece – povreda djetetovih prava, opisano i kažnjivo po čl. 177. st. 2. KZ/11, sve u vezi s čl. 51. KZ/11, te mu je za kazneno djelo povrede djetetovih prava na temelju čl. 177. st. 2. KZ/11 u vezi s čl. 48. st. 2. KZ/11 utvrđena kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci, a za kazneno djelo prijetnje na temelju čl. 139. st. 3. u vezi s čl. 48. st. 2. KZ/11 mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od četiri mjeseca, pa je opt. D. M. na temelju čl. 51. KZ/11 osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci, a potom mu je na temelju čl. 56. KZ/11 izrečena uvjetna osuda na način da se kazna zatvora u trajanju od osam mjeseci neće izvršiti ukoliko u roku od dvije godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

1.1. Na temelju čl. 148. st. 1. u vezi s čl. 145. st. 2. toč. 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 – u daljnjem tekstu ZKP/08) opt. D. M. dužan je naknaditi troškove kaznenog postupka i to paušalni trošak u iznosu od 200,00 eura[1] / 1.506,90 kn.

2. Protiv navedene presude žalbu je podnio državni odvjetnik zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka (čl. 467. st. 1. toč. 1. u svezi s čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08), te zbog odluke o kaznenoj sankciji (čl. 467. st. 1. toč. 4. u svezi s čl. 471. st. 1. ZKP/08), s prijedlogom da drugostupanjski sud ukine pobijanu presudu i vrati ju prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje ili podredno da preinači prvostupanjsku presudu u odluci o sankciji na način da optuženiku izrekne djelomičnu uvjetnu osudu.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. U skladu s čl. 474. st. 1. ZKP/08, spis je bio dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku.

5. Žalba državnog odvjetnika je djelomično osnovana.

6. U žalbi zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 467. st. 1. toč. 1. u vezi s čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08 državni odvjetnik upire kako je sud kao naročito olakotnu okolnost pri odluci o izboru vrste i visine kaznenopravne sankcije cijenio stav oštećenice da nije zainteresirana da se optuženiku izrekne bezuvjetna kazna zatvora, već uvjetna osuda, a zbog koje je okolnosti sud optuženiku ublažio kazne za oba kaznena djela ispod zapriječene kazne zatvora, a da pri tome nije objasnio zašto navedena okolnost ima značaj naročito olakotne okolnosti. Suprotno takvim žalbenim navodima, prvostupanjski sud je u svojoj presudi dao iako sumarne, dostatne razloge zbog kojih je optuženiku ublažio utvrđene kazne za terećena kaznena djela ispod zapriječenog minimuma, a pozivajući se u žalbi na tu okolnost (nezainteresiranost oštećenice na osudu optuženika bezuvjetnom kaznom) zbog koje je optuženiku ublažio kaznu zatvora, državni odvjetnik zapravo osporava odluku prvostupanjskog suda o uvjetnoj osudi, o čemu će biti govora u nastavku ove drugostupanjske odluke.

7. U žalbi zbog odluke o kaznenoj sankciji, odnosno uvjetnoj osudi, državni odvjetnik ponavlja kako je sud sasvim neosnovano cijenio kao naročito olakotnu okolnost želju oštećenice da se optuženiku izrekne uvjetna osuda, a kao olakotno cijenio je još i njegovu dosadašnju neosuđivanost, koje je okolnosti, sasvim pogrešno cijenio kao naročito olakotne zbog čega je ublažio utvrđene kazne zatvora ispod zapriječenog minimuma, a za što nije bilo osnove, posebice imajući u vidu da je sud kao otegotnu okolnost cijenio činjenicu da je optuženik jednom kažnjavan zbog prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

7.1. Takvi su žalbeni navodi državnog odvjetnika, i po ocjeni ovog suda, utemeljeni. Naime, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio olakotnu okolnost na strani optuženika u vidu dosadašnje neosuđivanosti, koju je, međutim, okolnost precijenio, a sasvim je pogrešno okolnost što je oštećenica izjavila kako nije zainteresirana da zbog počinjenih kaznenih djela optuženik ide u zatvor, cijenio naročito olakotnom okolnošću s kojom je opravdao primjenu instituta sudskog ublažavanja kazne iz čl. 48. st. 2. KZ/11. Pri tome je takvo rezoniranje prvostupanjskog suda, a glede ublažavanja kazne, sasvim neprihvatljivo kada se ima u vidu da optuženik nije priznao počinjenje kaznenog djela, nije se pokajao niti iskazao žaljenje, a cijeneći i kriminalnu količinu u vidu okolnosti kaznenog djela kada je pred sinom I., tada petogodišnjakom, vičući zaprijetio supruzi da će je ubiti i polomiti joj noge. Kada se tome doda i činjenica da je prvostupanjski sud kao otegotno cijenio prijašnji život optuženika koji je odlukom Općinskog prekršajnog suda u Splitu koja je postala pravomoćna 30. siječnja 2020. kažnjen zbog prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji na kaznu zatvora od 20 dana, uvjetno na 12 mjeseci, u pravu je državni odvjetnik kada smatra da je prvostupanjski sud pogrešno postupio kada je sudskim ublažavanjem kazne za svako kazneno djelo optuženiku utvrdio kazne zatvora ispod zapriječenog minimuma - za kazneno djelo prijetnje iz čl. 139. st. 3. KZ/11 utvrdio mu je kaznu zatvora u trajanju od četiri mjeseca (zapriječena je kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina), a za kazneno djelo povrede djetetovih prava iz čl. 177. st. 2. KZ/11 utvrdio mu je kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci (zapriječena je kazna zatvora u trajanju od jedne do pet godina), kao i jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci, a na kraju kada mu je izrekao uvjetnu osudu s rokom kušnje od dvije godine.

7.2. Stoga, imajući sve prethodno u vidu, ovaj sud smatra da će se utvrđenom kaznom zatvora za kazneno djelo prijetnje iz čl. 139. st. 3. KZ/11 u trajanju od šest mjeseci, te kaznom zatvora u trajanju od jedne godine za kazneno djelo povrede djetetovih prava iz čl. 177. st. 2. KZ/11, a potom primjenom odredbi za stjecaj osudom na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i četiri mjeseca, te na temelju čl. 57. KZ/11 izricanjem djelomične uvjetne osude na način da neuvjetovani dio kazne koji se ima izvršiti iznosi 8 (osam) mjeseci, a uvjetovani dio kazne u trajanju od 8 (osam) mjeseci, s rokom provjeravanja od 3 (tri) godine, ostvariti svrha kažnjavanja iz čl. 41. KZ/11. Naime, upravo navedenom kaznenopravnom sankcijom utjecat će se na optuženika da ubuduće svoje ponašanje uskladi sa zakonima, a istodobno će se utjecati i na druge da se suzdržavaju od činjenja kaznenih djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela te pravednosti kažnjavanja.

8. Slijedom izloženog, a kako ispitujući presudu u smislu odredbe čl. 476. ZKP/08, ovo vijeće nije našlo da bi prvostupanjski sud počinio neku od bitnih povreda na koje pazi po službenoj dužnosti, a niti da je na štetu optuženika povrijedio kazneni zakon, valjalo je na temelju odredbe čl. 486. st. 1. ZKP/08 djelomičnim prihvaćanjem žalbe državnog odvjetnika, odlučiti kao u izreci.

Osijek, 22. prosinca 2023.

Predsjednik vijeća

Mario Kovač, v. r.